DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Osim povremene potrebe, pretežno u kasnim jesenjim i zimskim mjesecima, kada se obavlja redovan izvoz drveta iz šuma, u šumama grada Ziiricha mreža komunikacija je težištem namijenjena pješacima ,onima koji traže odmor i rekreaciju u šumi. Namjena pojedinih komunikacija se po prostudiranom programu preporučuje. Najčešće se koriste pješački kružni putovi po kojima hodanje normalno traje sat, dva ili tri sata. Te kružne ture su i posebnim oznakama markirane. Ovdje ,u reviru šuma Zürichberg, kružna tura jednog sata je u znaku »zeca« (oznaka zečje glave) i svuda usputno, naročito na raskrsnicama, nalazite vidno ispisanu takvu oznaku. Ne možete lutati ni izgubiti »svoju trasu«. Analogno tome, dvosatna kružna tura je u znaku »lisice«, a trosatna u znaku »jelena«. Grad je mislio i na invalide koji provode dio svog vremena u svježim šumama. Izgrađene su po specijalnim normama i dvije odgovarajuće staze kojima se bez posebnog napora mogu kretati invalidska kolica na koja su pojedinci stanjem svog zdravlja i kondicije upućeni. Ko želi da se bolje upozna sa prirodom i strukturom šume, da je studira, stoje mu na raspolaganju posebne staze (Waldlehrpfade) za tu svrhu izdvojene. U svim šumama, uz takve staze, pojedini primjerci šumskih vrsta drveća i grmlja (i nekih zeljastih biljaka) trajno su obrojčani istim brojem ,a za njihovo raspoznavanje interesentima stoje na raspolaganju vrlo ukusno ,u koloru, opremljeni džepni vodiči (knjižice) u kojima se lako može naći broj dotične vrste i njen kratak opis. Ko želi da preispituje svoje znanje može se poslužiti testnim kartonima u koje se upisuju vrste (i broj njihove oznake) koje su usput »prepoznate«, a kasnije se u vodiču prekontroliše da li je dotičnu vrstu stvarno prepoznao i upoznao. Uz ove staze su na nekim karakterističnim mjestima detaljno obrađeni cijeli aspekti pojedinih dijelova šume. Dakle, može se šetati, uživati u prirodi šume i postepeno, bez posebne tuđe pomoći, upoznati cijela serija i složenost njenih vrsta drveća i grmlja. U ciriškim šumama ima šest ovakvih staza. Ing. Oldani nam je sa oduševljenjem pokazao konstrukciju i objasnio namjenu tzv. finskih staza za trčanje. Finci su u svijetu poznati atletičari, a njihovi trkači su proslavili svoju zemlju. Dugogodišnjim iskustvom došli su do saznanja da elastična podloga trkačke staze jako pogoduje trkačima, manje zamara, a pruža više sportskog užitka. Zato su za ovu svrhu i konstruirali stazu sa posebnim profilom, koja je po njima dobila ime finska trkačka staza. U ciriškim šumama izgrađene su četiri ovakve staze u raznim dijelovima šuma. Jedna od njih je čak uz trasu posebno osvijetljena, da se može koristiti i noću. Ova staza, koju smo mi obišli i razgledali (na brdu Käferberg), duga je 750 m, na potezu od 250 m je vođena manje više po izohipsi (bez primjetnih uspona), a na preostaloj dužini od 500 m postoji uspon od 3*/o. Provučena je sva rubom šume po terenu, neposredno uz postojeću šumsku cestu. Široka je 1,20 m, toliko da omogućuje nesmetano trčanje pojedinim atletičarima, zbog čega je na trasi uklonjeno samo poneko manje stablo koje je bilo na smetnji i okresane grane susjednih stabala koje gravitiraju prema trasi i koje bi mogle smetati trčanju. Staza je bez kamena i betona ili nekog drugog tvrdog materijala. Sve je drvo ili od drveta. Profil staze je debeo 30 cm. Na zemlju najprije dolazi sloj tankih grana i grančica sa lišćem četinarskih vrsta drveća u debljini od 10 cm, a na taj horizont se polaže sloj drvenog brašna (ili piljevine) u debljini od 20 cm. Lakim valjanjem postigne se kompaktnost cijelog profila. Profil je sa strane omeđen i obložen žijokama utvrđenim drvenim kocima, a žijoke su po dužini trase međusobno spojene. Čuvaju trasu i ne smetaju trkačima. Sav »tehnički« materijal je dobiven iz te |