DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 80 <-- 80 --> PDF |
MIJO KOROŠEC, dipl. inž. šum. (1897 — 1981) Tužno je odjeknula vijest hladnih februarskih dana 1981. godine, da je iz šumarskih krugova zauvijek nestalo poznatog šumarskog stručnjaka — jednog od eminentnih iz plejade starih slavonskih šumara. Naš dragi Mićo Korošec umro je nakon kratke i teške bolesti u Zagrebu, gdje je živio nakon umirovljenja, i pokopan na groblju Miroševac 28. II 1981. god. uz brojno učešće kolega, prijatelja i poštovalaca. Korošec potječe iz skromne obitelji iz Hrvatske Kostajnice, gdje se rodio 1897. godine. U rodnom mjestu polazi i svršava osnovnu školu, a gimnazijske nauke i maturu u Zagrebu. Šumovita okolina rodnog mjesta i Banije potakla ga je, da se odlučio za studij šumarstva te 1921. godine diplomira na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Svoj radni vijek Mićo Korošec proveo je, uz izuzetak kraćeg rada u Bjelovaru, na području Slavonije. Naime, upošljava se kod Brodske imovne općine i radi na području njezinih šumskih uprava sve do ukinuća imovnih općina 1941. godine. Tada, nakon nove organizacije šumarstva, djeluje kao šef Odsjeka za iskorišćivanje šuma Ravnateljstva šuma u Vinkovcima sve do 1949. godine, kada, kao priz nati vrsni stručnjak za iskorišćivanje šuma i šumarsku ekonomiku, prelazi u Drvno- industrijsko poduzeće »SLAVONIJA« u Slavonskom Brodu, u kojem uspješno djeluje niz godina, sve do odlaska u mirovinu 1960. godine. U toku svoje djelatnosti na području slavonskih šuma nizinskog i brdskog područja pokojni Korošec već od početka studiozno ulazi u probleme šumarstva s glavnom poentom na unapređenju gospodarenja šumama te njihovog racionalnog iskorišćivanja. Poslije prvog svjetskog rata, tj. u staroj Jugoslaviji, eksploataciju našeg šumskog bogatstva vršile su privatne firme te su imale manje-više monopol na velike sječe i cjelokupnu preradu drva kao sirovine. Šumari iniciraju iskorišćivanja šuma u vlastitoj režiji i u tom kolu Mića Korošec jedan je od pionira, koji su uveli vlastitu režiju na svom području. Kao rukovoditelj režijskog poslovanja u Vinkovcima pokazao je veliku sposobnost i postigao značajne rezultate. Ing. Korošec uspješno je svojim znanjem i zalaganjem rješavao i probleme koji su se javljali na području uzgoja ili iskorišćivanja šuma te marketinga. Međutim njegovo veliko iskustvo u punoj mjeri očituje se u drvno-industrijskom poduzeću »SLAVONIJA« na poslovima tehničkog i komercijalnog rukovođenja poduzeća. Na tom polju dao je niz inovacija, koje je nesebično prenosio i na mlađe kolege, a posebno se ističe njegov samoprijegoran rad na poslovima i razvoju komercijalne djelatnosti. U proizvodnom radu bilo je i teških momenata, ali nepokolebiva volja Ing. Miće Korošca i njegovo uporno zalaganje omogućilo je radnom kolektivu da svlada i otkloni sve teškoće i postigne izvanredne rezultate u poslovanju i razvoju poduzeća. Radovao ga je svaki uspjeh u radu i razvoju kolektiva i uvijek se borio za ekonomično poslovanje, povećanje pro |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 81 <-- 81 --> PDF |
duktivnosti rada i stvaranja što većeg dohotka, kako bi se mogla modernizirati tehnologija i osigurati bolji uvjeti rada. Ne samo u poduzeću nego i izvan njega, u raznim društveno-političkim organizacijama i samoupravnim organima dao je ogroman doprinos u rješavanju svih tada aktualnih pitanja s područja drvnoprerađivačke grane i ostvarivanja socijalističkog samoupravljanja. Kao čovjek s velikim radnim i stručnim iskustvom te vrlo razvijenim radnim elanom i navikama, uživao je naročiti ugled kao organizator posla i kao poslovna čovjek. Na nas, njegove drugove i suvremenike, njegova pedantnost, poznavanje materije i iskustvo počam od upravitelja šumarije do rukovodećih položaja u Direkciji šuma i u »SLAVONIJI« ostavilo je nezabo ravno sjećanje na odličnog stručnjaka, radinog druga i čovjeka te dobrog organizatora, ekonomiste i priznatog šumarskog privrednika. Zahvalni smo mu za sve učinjeno u šumarstvu i drvnoj industriji! U ime bivših slavonskih šumara Vinkovačkog područja, SITSDI Hrvatske, Društva ITŠDI u Zagrebu, u ime brojnih prijatelja i kolega te u svoje ime nad grobom oprostio se Ing. Milan Strine k a, a u ime Drvne industrije »SLAVONIJA « u Slav. Brodu Ing. Marko P e t r a k . Svijetli lik dragog pokojnika sačuvat ćemo u trajnoj uspomeni. Neka mu je hvala i slava! Ing. Milan Strineka |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 82 <-- 82 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišito jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst do 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treb?. ~r T´ seono napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko pnjevou ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku 1 rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10x15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i boljo, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka oi kojih jed,in treba biti original. Objavljeni radovi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske -- separate .vojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića U Telefon: 444-206 |