DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Sedmo poglavlje ustvari predstavlja posebni dio u kojem je na 63 stranice prikazano oplemenjivanje slijedećih vrsta: Salix sp. Populus sp., Robinia pseudoacacia, Quercus sp., Fagus silvatica, Alnus glutinosa, Juglans sp. Pinus sylvestris, Larix decidua, Picea abies, Pinus nigra i Pseudotsuga menziesii. Iz ovog kratkog prikaza može se vidjeti da su autori obradili sva značajnija područja oplemenjivanja šumskog drveća. Kod opisa oplemenjivanja pojedinih vrsta prikazane su one vrste koje su i za REVUE FORESTIfeRE FRANCAISE, XXXIII, 1981. br. 1 i 2 Prvi broj ovog francuskog šumarskog časopisa kojeg, preko L´Ecole nationale de Genie rural, des Eaux et des Forets izdaje Ministarstvo poljoprivrede, koje obuhvaća i šumarstvo, sadrži: — Riječ glavnih urednika (J. GUILLARD i J. PARDfi), — Kalendar jesenjih veleprodaja 1981, — Zemljopisna razmatranja o rasprostranjenosti šuma u području l´Est du Massif Central (F. BRET), — Klimatologija arboretuma d´Amance (Meurthe-et-Moselle) (G. AUSSENAC, J. M. DESJEUNES, F. WILLM), — Razredi proizvodnosti za obični bor u (županiji) le Cantal (J. M. DELORD), — Dendrometar Sanlaville-a i iz njega izvedeni ili karakter ponavljanja stanovitih izuma (L. BRENAC), — Štete cervitida u le Massif landais. Opis i procjena (J. DOUTRELOUX), — Šuma i dijete; zašto i kako uspostaviti neophodni kontakt (D. DASKE), — Pregled zakonskih tekstova i javnih odredbi u mjesecima studenome i prosincu (F. MEYER). nas važne. Zbog toga smatramo da će knjiga biti interesantna za svakog šumara genetičara i uzgajivača te studente šumarstva koji se mogu koristiti mađarskim jezikom. Sretna je okolnost da su autori s obzirom na njihova radna mjesta mogli u ovoj knjizi dati integralne poglede na mnoge probleme koji se javljaju kod oplemenjivanja kako autohtonih tako i introduciranih vrsta. Tako su njihova iskustva i saznanja došla do punog izražaja. To čini knjigu još interesantnijom i vrednijom. Prof. Mirko Vidaković Veleprodaje (dražbe) sječina provode se u vremenu od 14. rujna do 15. listopada u raznim mjestima diljem cijele Francuske i ovdje su saopćeni podaci o danu, satu i mjestu dražbi. Arboretum d´Amance nalazi se 13 km od Nanci-ja, osnovan 1901. kao arboretum l´ficole nationale des Eaux et Forets, danas proširena i za obrazovanje stručnjaka za zaštitu prirode odnosno životnog okoliša. I Revue forestiere francaise ima redovnu rubriku »priroda, okolica i šuma «. O štetama cervitida u Landes-u pisano je u prethodnom svesku Šumarskog lista (str. 312) Drugi svezak sadrži: — Proizvodnja drva 1980. god. iz šuma pod šumarskim režimom i postignute cijene na dražbama u jesen 1980 (L´OFFICE NATIONAL DES FORfiTS), — Jedno malopoznato drvo: vez (Ulmus laevis Pallas) (J. TIMBAL), — Komparativna analiza testa provenijencija duglazije provedenog u Francuskoj i u Poljskoj (Y. BIROT i G. BURZYNSKI), — Studija o velikom vrijesu za proizvodnju lula (D. ALEXANDRIAN), 401 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— Ploče na bazi drva i poljoprivredne građevine (R. de LADONCHAMPS), — Osvrt na proređivanje plantaža četinjača (J. -M. GEORGEOT), — Šuma je povlašteno mjesto odmora (H. VIAUX), — Pošumljavanje u Narodnoj republici Kongo (B. JEAN i J. -C. DELWAULLE), — Pregled zakonskih tekstova i javnih odredbi izdanih u siječnju i veljači 1981. Iz saopćenja Nacionalnog ureda za šume proizlazi, da je u jesen 1980. godine 82,5% prodano drva na panju, a n,5v/a u izrađenim sortimentima. Cijene su prikazane grafički i to od 1967. do 1980. godine posebno hrastovine, bukovine, smrekovine i borovine, odvojeno običnog od primorskog bora. Cijene su razvrstane prema debljinskim razredima, za sve vrste po tri, a za pojedine: — hrastovinu do 25 cm, 30-45 cm te 50 i više cm promjera, — bukovina do 25 cm, 30-35 cm te 40 i više cm, — za četinjače prema masi stabla. Osim za hrastovinu cijene ostalih vrsta 1980. bile su veće nego 1979. i unatrag 5 godina; za hrastovinu zabilježen je porast cijene samo za najtanje drvo (od 19 Fr/ms 1979. na 23 Fr 1980), dok je za drugi razred pala od 269 1979. na 256 Fr u 1980., a za najdeblji tj. za dimenzije od 50 i više cm promjera od 850 na 771 Fr/m3. Za Ulmus laevis Pallas autor pored sinonima koje navodi i naša Šumarska enciklopedija, navodi još tri: Ulmus octandra Schk, Ulmus racemosa Borkh i Ulmus ciliata Ehr. U Francuskoj vez se nalazi na glejnim ili aluvijalnim tlima pojedi načno u smjesi s johom, jasenom, lužnjakom ili klenom u zajednicama Alnio glutinosae i Alno-Padion (Prunus padus). Zaključak je autora, da bi ga trebalo zbog njegove rijetkosti bolje upoznat, posebno što i on strada od Ceratocystis ulmi. Ovdje saopćena »Studija o drvu velikog vrijesa za proizvodnju lula« zapravo je zažetak u listopadu 1979. godine objavljene »Monografijske studije o velikom vrijesu i o iskorištavanju njegovih panjeva za proizvodnju lula na nacionalnom teritoriju«. Studiju je izdao »Division Protection des forets contre l´incendie du Centre du genie rural, des euax et des forets« (Odjel zaštite šuma od požara Centra za prirodu, vode i šume).* Veliki vrijes (Erica arborescens) u Francuskoj se nalazi na velikom prostoru: na kopnu, u mediteranskom području od Nice do Perpignan-a, u nekoliko odvojenik kompleksa na površini od 200000 ha, a na otoku Korzici na površini od oko 550000 ha. Kako je poznato, panjevina velikog vrijesa koristi se za izradu lula. Tvornica lula nalazi se u mjestu ST-Claude i godišnje troši 3500 tona panjevine iz koje proizvode 1,3 milijuna glava za lule i 2,9 milijuna gotovih lula u vrijednosti od 40 milijuna franaka (blizu 300 milijuna, dakako novih, dinara), a 60°/o se izvozi. Uz gotov ili poludovršen proizvod izvoze se i panjevi, u Italiju, u količini između 2 i 3 tisuće tona godišnje. Prema procjenama na 1 ha u Francuskoj ima oko 70 kg panjeva, a na Korzici i do 140 kg. Studija je obuhvatila i mjere uzgoja te zaštite ove vrste. O. Piškorić * Od 21. siješnja 1981. godine ovaj Centar postao je »Centre national du machinisme agricole, du genie rural, des eaux et de forets« (C.E.M.A.G.R.E.F.). |