DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 67 <-- 67 --> PDF |
POVIJESNI IZVORI Vicenzo Morosini IV CATASTICO GENERALE DEI BOSCHI DELLA PROVINCIA DELL´ ISTRIA (1775—1776) Terminazione del C. E. sopra Boschi Naredjenje P. K. varh Dubravah (1777) Pod gornjim naslovom izdalo je »Union degli Italiani dell´ Istria e di Fiume« sa »Universitä popolare di Trieste« 1980. godine 4. svezak1) »Zbirke isprava Centra za povijesna istraživanja u Rovinju« (Collana degli Atti — Centro di ricerche storiche Rovigno — N. 4) Morosinijev katastar šuma Istre.s) Ova knjiga od 474 stranice sastoji se od četiri dijela: 1. Uvod, 2. Katastar, 3. Propisi izdani uz Katastar i 4. Sažetak te indekse. 1. Uvodni dio sadrži: (1) Iginio Moncalvo , jedan od dva odgovorna urednika: Presentazione. (2) Prefazione, (3) La Redazione: Note biografiche. Prof. I. Moncalvo, nakon kraćeg prikaza o značenju drva u prošlosti, navodi, da je Mletačka Republika već 1532, tj. stotinjak godina nakon što je zagospodarila onim dijelom Istre kojeg je zadržala sve do prestanka svog postojanja 1797. godine, imenovala nadstojnika (providura) za drvo i šume — »Provveditori alle legna ed ai boschi«. Po vlasništvu i tretmanu šume su razlučene na: — državne — »čuvana šuma Sv. Marka, za koje je Venecija imenovala »kapetana motovunske doline«, a koja je šuma bila monopolna za građevno drvo, većim dijelom rezervirano za Arsenal«, — šume označene kao javne, i — privatne šume. U predgovoru govori se o značenju ovog djela, posebno »Naređenja«, kojeg se primjerak originala nalazi i u Povjesnom arhivu u Rijeci, te o bitnim značajkama izdanih propisa. U tom dijelu na dvije stranice reproducirane su i dvije 1) Prethodni svesci su: B. Benussi: Storia documentata di Rovigno, G. A. Dalla Zonca: Vocabolaria Dignanese — italiano i G. Kobler: Storia della liburnica cittä di Fiume. 2) šumarska enciklopedija, I izdanje, 1. svezak str. 564. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 68 <-- 68 --> PDF |
grafike o načinu uzgoja sastojina i stabala za potrebe brodogradnje (vidi i Ugrc n o v i ć: Tehnika trgovine drvetom, I dio, str. 168). U »Note biografiche« uredništvo je predstavilo »autora« ovog izdanja »Katastra « Vjekoslava Bratulića . Bratulie je rodom Istranin (rođen 1911. u Vel. Ježenju, općina Pazin), po struci ekonomist, od 1952. godine na radu u »Sjevernojadranskom institutu JAZU-a za historiju, ekonomiku i etničke odnose«, od 1956. godine je i glavni urednik »Jadranskog zbornika«, kojeg izdaje Povijesno društvo Rijeke i Pule. Objavio je niz radova iz starije i novije povijesti Istre. 2. Drugi dio (str. 2—363) sadrži sam katastar. Puni naslov glasi (prema reprodukciji naslovne stranice u ovoj knjizi): CATASTICO Generale dei Boschi della Prouincia dell´ Istria formato dali´ Ilmo ed Eccemo Sig: Barbon Vic: Morosini IV. Patron ali´ Arsenal, e Depvtato ai Boschi, negl´ anni MDCCLXXV — LXXVI, della stessa Prouincia. Tekst Katastra započinje legendom kartica, koje zamijenjuju cijelu riječ u u tekstu, npr. — co — conte, illmo — illustrissumo, P. P. — Padri, itd. i nastavlja se Indeksom karata (mapa), koje su sastavni dio Katastra (karte, međutim ovdje nisu reproducirane). Konačni posjed Venecije obuhvaćao je veći dio Istre odnosno istarskog poluotoka. Samo područje koje odgovara području današnjih općina Opatija i Pazin nije bilo u sklopu Mletačke Republike već Habsburškog dvora (Austrije). Prema tome Morozinijev Katastar obuhvatio je šume na području današnjih općina Labin, Pula, Rovinj, Poreč, Buje, Koper i Buzet u Jugoslaviji a Muggia i danas u Italiji (Teritorij Trsta). Katastar ili popis šuma izvršen je prema teritorijalnom principu, ali i po vlasničkom. Po teritorijalnorn prema pojedinim mjestima kao, npr. teritorij Kopra, Buzeta, Motovuna, Rovinja, Bala, Pule, Labina i dr., po vlasničkom prema pojedinim grofovijama kao, npr., Grofovija Račišće, di s. Seruolo i dri Upisi u Katastar kratki su: naziv predjela, ime vlasnika, vlasnici susjednih površina i dimenzije. Jedan primjer, iz Motovunskog područja a sela Sv. Ivan od Sterne (str. 202. t. 21): »Dolaz con terreni det-i Taningnach di Tome Radan, e d´ Ive Steffanich. Conf. Tram. Furletta; delle altre parti boschivo Stefanchic. Girano per ti che trecento ca«, odnosno u prijevodu »Dolac s terenima zv. Taninjač Tome Rađana i Ive Štefanića, sa zapada graniči Furletta a s druge strane je šumica Štefančića; opseg čestice cea tri stotine«. Za šumu na Brionima opis je još kraći: »Scoglio detto de´ Brioni del. N. H. S. Antonio Soranzo« (str. 323, a kratica N. H. S. označava nobil huomo signor tj. plemić, gospodin. 3. Treći dio sadrži niz propisa za uzgajanje i čuvanje šuma. Hrvatski naziv u originalnom izdanju glasi |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 69 <-- 69 --> PDF |
»NAREDJENJE Priusviscenoga Kollegia VARH DUBRAVAH Dneva 16. Prossjincza 1777. Za straxu, nauku i texanje DUBRAVA´ DARXAVE OD ISTRIE Potvardjeno s´ Naredbami PRIUSVISCHENOGA SENATA 22. Studenoga 1777. i 23. Travna 1778. (mletački grb) MDCCLXXVIII Po sinovima pokojnoga Ivana Antuna Pinelli Utjesctenikom Duxdovima«.s) »NAREĐENJE« na talijanskom »TERMINAZIONE«, tiskano je usporedno na talijanskom i hrvatskom, »Illirickom«, jeziku i to prvim na parnim a drugim na neparnim stranicama. »Naređenje« je zapravo zakonski propis, a takvim ga se u uvodu i naziva. Naređenje počinje uvodnim dijelom, a propisi su podijeljeni u pet pogljavlja (»Poglavia« — Capitoli). Pojedini dijelovi ovog Zakona o šumama (Naređenje ... varh Dubravah) sadrže: — Uvodni dio pod naslovom »Naređenje — Terminazione« sadrži razloge donošenja ovog Zakona, a ti su s jedne strane, da se spriječe »sctete stabla Duuba, rasadä, busa i malih stabla«, i da budu ucjuvate Dubrave od iskoreniah i pri´j.zetiah « u cilju osiguranja »obilne plode dobrih Duubä potribitih za morske potribe «, a s druge strane, da zamijene »mnoštva Zakona, od Vlastelina Vladaocza i Kapitana od Kapodistrie, i od Vladagna gnegovih, i joscer od Vlastelina Kapo di Raspo ...« U uvodnom dijelu također je propisana obaveza, da se ovaj Zakon treba »priglasiti jednokrat na godiscte, gdi se razglasi s´ zvekom trubglie u dnevu najsvetasgniemu missecza Prossijincza, on cjas vechiega skuppa Puka...« Godišnje čitanje ovog Zakona narodu izrijekom je stavljeno u dužnost ne samo svjetovnoj vlasti — prefektima nego i »duhovnikom ... daše nemoxe ikada rechi od Podloxnikä da nje to znao« (»nje« pogrešno mjesta nije kao što je i jedan podnaslov ponovljen a jedan izostao — v. str. 410/11). — Prvo poglavlje sadrži obaveze vlasnika šuma tj. dvorca (gradczä — kaštela), gradova, sela, općina, crkvenih i redovničkih te »drughe varste cegliadi« u času sječe stabala. Naime šumovlasnici bili su obavezni za sječu doznačena stabla (hrastove) posjeći i izraditi u Sortimente prema potrebama Arsenala (brodogradilišta). Šumovlasniku ostaje ono, što neće preuzeti Arsenal te ovršine i gr?\njevma. U ovom poglavlju regulirana je i paša a izlučenim (obilježenim) i državnim šumama time, da su koze i svinje potpuno isključene. Propisana je i kazna od 100 dukata za prekršitelja, od koje svote polovica pripada prijavitelju (onomu kojchie navistiti, kojchie biti darxan skrovit«). Također je propisana udaljenost od šuma za ugljenarenje i podizanje vapnara (klaka). — Drugo poglavlje sadrži odredbe za čuvanje uma. Za čuvanje šuma postojali su skočjaci i stražari, koji se biraju na tri godine, a ne mogu biti mlađi od 20 3) Darxava (država) u uvom »Naređenju« odgovara pojmu područja. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 70 <-- 70 --> PDF |
godina ni stariji od 60. Njihove dužnosti i prava navedene su u posebnom, trećem , poglavlju ovog Zakona. — Četvrto poglavlje nosi naslov »za Kapitäne odovuda i odonuda od Rike Quieta« (Mirne). Njihova je dužnost doznačivanje stabala i briga za izradu i otprema sortimentima. Za tu dužnost isključen je nipotizam, jer »nechie mochi za isto vrime nastati Otacz na misto Sinova, Sinovi na misto Otcza; ni Brat na misto Brata i Sinova Brata od Otcza blizniezih po takvu Rodbinu...« Ovdje se pored Istre navodi i otok Krk. — Naslov petog poglavlja glasi »Za Nadstojnike kojechiese narediti na poslovanje i texanje Dubrava, na izvarscenje opchienih rednih, svakolitnih ljeceniä i odsjeceniä narednih, i na svake potribe Dubravaste«. Dvižnost ovih nadstojnika bila je uzgajanje i njega šuma i stabala. Ova knjiga »Naređenja« sadrži još: — Naredbe za Mlate i Straxu gniovu, — Varste Mlatä i Pecjatä za brojenje, — Naredbe za Gospodare i Mornare od Brodä i Plavicza te — Duxnosti Partidantä od Broda. Mlati su »orudia kimise sluximo za xigati i broiti Stabla, koia imause pustiti u Dubravah da rastu« (dakle u današnjoj terminologiji u uzgoju primjenjivali su metodi selektivne prorede). Pod pečatom razumijevaju se brojevi, 1 — 9, za žigosanja »na glavi, varhi i poloviczj Darva s´ jedne i s´ drughe strane«. Ova oruđa izrađuje uprava Arsenala, a čuvaju ga, u posebnoj škrinji pod ključem, kapetani. U Naredbama za brodare propisano je, da ne smiju prevoziti drvo ako nije proviđeno velikim pečatom (čekićem) Sv. Marka, tehničko drvo bez propisanog obrojčavanja i bez utisnutog slova P, ogrjevno (Klizze) bez pečata i slova R, a za oba sortimenta i bez slova L, koje označuje, da je Sortiment »odpravljen«. * * * Pored ovog izdanja Morozinijevog Katastra šuma Istre pristupačne su i radnje: Dr D. Klen : Mljetačka eksploatacija istarskih šuma i obavezan prevoz drveta do lake kao specifičan državni porez u Istri od 15. do kraja 18. stoljeća, publikacija Problemi sjevernog Jadrana 1, Rijeka 1963, i Dr D. Klen : Katastik gorivog drveta u istarskim šumama pod Venecijom sastavljen od Fabija da Canal godine 1566, Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu, 1967. O. Piškorić |