DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA ŠUME I ŠUMARSTVO KUBE Dr Uroš GOLUBOVIĆ, znan. savjetnik Dr Branko KRALJIĆ, redov. profesor Dr Ivan MIKLOŠ, izvan, profesor Šumarski fakultet u Zagrebu Šimunska cesta 25 SAŽETAK. Nakon 15-dnevnog studijskog boravka u Republici Kubi — autori sažeto prikazuju šumarstvo i preradu drva te zemlje. Iz njega se vidi stanje i golemi problemi koji stoje pred stručnjacima prijateljske i nesvrstane Republike Kube tijekom dvadesetgodišnjeg razdoblja organiziranja i planske privrede nakon provedene socijalističke revolucije. Pri mnogim od tih problema naši stručnjaci, instituti i fakulteti, pa i privreda SFR Jugoslavije, mogu drugovima iz Republike Kube pružiti izdašnu stručnu pomoć. Na temelju Protokola o znanstveno-tehničkoj suradnji između SFRJ i Republike Kube, autori članska su proveli od 3. 03. do 18. 03. 1981. godine na studijskom boravku u toj zemlji. Kuba se nalazi između 19" i 240 sjeverno od ekvatora i između 74« i 85« zapadno od Greenwicha (si. 1). Ona je najveći otok u skupini Velikih Antila s površinom od 114.524 km2 i sa 7,2 mil. stanovnika (stanje 1963/65.), odnosno oko 9 mil. stanovnika (stanje 1981.). Godine 1492. Kubu je otkrio Kolumbo, a godine 1511. su je počeli naseljavati Španjolci, istrebljujući indijanske domoroce. Već godine 1523. Španjolci uvoze iz Afrike Crnce — robove, tako da danas na Kubi živi oko 75% pučanstva španjolskog, a oko 25°/o crnačkog, odnosno mulatskog podrijetla. Burna je povijest naroda Kube. Od pljačkaških napada francuskih i engleskih gusara do engleske okupacije Kube 1762. godine pa do njezinog vraćanja Španjolskoj — Kubu zapljuskuju crnački ustanci za oslobođenje robova i ujedinjenje sa Crncima na Haitiju. Zbog strateški važnog položaja Kube na ulazu u Meksički zaljev — SAD su od godine 1898. do 1917. nekoliko puta intervenirale na tome otoku, a i poslije sve do 1941. godine — kada je Kuba objavila rat Japanu, Njemačkoj i Italiji. Sada je Kuba jedina zemlja na Zapadnoj hemisferi sa socijalističkom planskom privredom (Repüblica de Cuba). U njoj je godine 1956. započela, a godine 1959. završila socijalistička revolucija. Kuba ima tropsku klimu s prosječnom godišnjom temperaturom od 25» C i velikom zračnom vlagom. Prosječna godišnja količina oborina iznosi oko 1.400 381 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 56 <-- 56 --> PDF |
´S N 1 1 \ ´* N SJ 3 5 s 382 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 57 <-- 57 --> PDF |
mm, od čega oko 75% od svibnja do listopada (kišno razdoblje — tropske kišel, dok je od studenog do svibnja, u pravilu, suho (suho razdoblje). Zbog toga je Kuba uvijek zelena zemlja s bujnom tropskom vegetacijom. To je, uglavnom, ravničarska zemlja, iako ima i planina s nadmorskom visinom od 1.156 m (Sierra de Santa Clara) do 2.560 m (Sierra Maestra). Kuba je poljoprivredna zemlja s plantažama šećerne trske koje zauzimaju oko 56% njezine cjelokupne obradive površine (si. 2). SI. 2. Plantaža šećerne trske na Kubi. Foto: I. Mikloš Po proizvodnji šećera prva je zemlja u svijetu, jer ima 152 tvornice šećera koje rade permanentno u tri smjene, skoro cijele godine (uključujući i remont postrojenja). Od vrijednosti cjelokupnog izvoza — 80 do 90% otpada na izvoz šećera, a ostatak na izvoz duhana, kave, kakaoa, banana, ananasa itd. Kuba je poznata i po proizvodnji čuvenog kubanskog ruma — i to najkvalitetnijeg ornog, zatim manje kvalitetnog zlatnog i bijelog. Rum proizvode iz šećerne trske, ali ne kao nusproizvod, nego u posebnim tvornicama od birane sirovina Na Kubi je izuzetno razvijeno i stočarstvo. Doduše, u planinskim predjelima ekstenzivno, a u ravničarskim intenzivno stajsko i polustajsko u oborima gdje stoku hrane i otpacima iz tvornica šećera. Na Kub; postoje i znatna ležišta željezne, kromove, manganove i bakrene rude, ali je vrlo siromašna na energetskim izvorima. Zbog toga 90% drvne mase odlazi na ogrjev, odnosno za proizvodnju ugljena kao energetskog izvora za industriju šećera. Kada su godine 1511. Španjolci došli na Kubu zatekli su 90% površine kopna pod raznim autohtonim tropskim šumama. Nakon završetka revolucije godine |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 58 <-- 58 --> PDF |
1959. — pod šumama je bilo 14%, a godine 1981, kada su autori ondje boravili, bilo je pod šumom 15%> kopnene površine. Dakle, šume Kube su devastiranedegradirane, pa su, kao posljedica toga, nastale i velike erozije, odnosno odnošenje golemih količina plodnoga tla u okolna mora. Prema podacima kubanskih stručnjaka, Kuba ima 26°/o površine pod šumama i šumskim zemljištem, a prema podacima iz publikacije što je izdala Poljska akademija nauka, taj postotak iznosi 22°/o. Prema novim izvorima Kuba ima 3,0 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta, od čega 2,5 milijuna šuma ili 0,4 ha po stanovniku. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta na Kubi (22%) — 4% su šume četinjača, a 18°/» šume listača i šumska zemljišta, odnosno goleti (7). Prema podacima pak organizacije FAO, objavljenima 1964, Kuba je godine 1953. imala ukupnu površinu zemljišta i voda 11,451 milijuna ha, od čega 1,30 milijuna ha šuma, od kojih se koristilo 1,09 milijuna ha; god. 1962. imala je 7,07 milijuna stanovnika. Također prema podacima organizacije FAO, objavljenima 1968, Kuba je godine 1964. imala ukupnu površinu zemljišta i voda 11,40 milijuna ha, od čega šumskog zemljišta 2,98 milijuna ha, a obraslog šumama 2.53 milijuna ha; god. 1966. imala je 7,83 milijuna stanovnika (2, 3). Sve su šume na Kubi u društvenom vlasništvu, od čega 83,0% u državnom, a 17,0% u zadružnom. U državnom grbu Kube, kao nacionalni simbol nalazi se palma. To znači da je to zemlja palmi (si. 3). SI. 3. Palme i terase u Rosariu za pošumljavanje i sprečavanje erozije. Foto: I. Mikloš |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pješčane su obale obrasle kokosovim palmama (Cocos nucifera), a ravničarska i brežuljkasta unutrašnjost palmom Oreodoxia regia, dok su naplavne obale obrasle mangorn (Magnifera indica L.). Od 14 Kubanskih provincija, računa se da samo u provinciji Las Villas ima više od 3 milijuna stabala palmi. Ostale glavne šumske vrste drveća su eban (Diospyros spp.), te mahagonij (Swietenia mahagonl (L). Jack, i S. macrophylla, King.), te nekoliko vrsta borova (Pinus caribaea, Morelet. P. tropicallis, Morelet, P. cubensis Gvis, i P. occidentalis, Swart) i Uglavnom od oko 150 vrsta drveća — 25 do 30 su ekonomske, a ostale imaju za sada više biološko značenje. Drvna zaliha j godišnji prirast drvne mase nije poznat. To stoga što je tek 1976. godine osnovana Sekcija za uređivanje šuma, koja je do godine 1980. uredila samo oko 450.000 ha. Godišnja sječa kreće se oko 2,0 milijuna m», pa se ocjenjuje da je toliki i godišnji prirast drvne mase. Od posječene drvne mase 90% je ogrjevno drvo i drvo za proizvodnju ugljena, koji služi za energiju u industrijskim pogonima. Oko 130.000 m3 posječene drvne mase ima kvalitetu tehničkog drva i služi za reprodukciju, dok oko 200.000 m> oblovine služi za neposrednju potrošnju. Na Kubi postoji 8 drvnoindustrijiskih poduzeća sa 83 pogona za koje se uvozi drvna masa za reprodukciju. Doduše, za ploče iverice i vlalknatice upotrebljava se vlastita sirovina od ostataka šećerne tonske, pa su zato i te tvornice u sastavu tvornica šećera i potpadaju pod Ministarstvo šećera. Tvornice za proizvodnju ploča na bazi usitnjenog otpadnog materijala od šećerne trske — podigli su na Kubj čehoslovački stručnjaci s potpuno evropskom tehnologijom. Dakle, očiti je nedostatak sirovine za reprodukciju u drvnoj industriji, jer su se Kubanci nakon revolucije opredjelili za proizvodnju šećerne trske odnosno šećera a šumarstvo su bili zapostavili. Međutim kasnije su donijeli plan pošumljavanja u nadležnosti Ministarstva narodne obrane. Ali prije nego što sa pristupili tom planskom pošumljavanju — izvršili su nacionalizaciju zemljišta koja je završena 1968. godine. Prije 12 godina osnovali su, uz pomoć organizacije FAO, Centralni institut za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji u Havani. On ima 6 terenskih pokusnih stanica. Taj je Institut u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ima 370 zaposlenih, od čega 44 s fakultetskom spremom, zatim 116 tehničara, a ostalo su radnici i službenici. U Institutu radi nekoliko odjela, a među najvažnijima su uzgojni, zaštitni, ekonomski i odjel za iskorišćivanje. U vezi s tim posljednjim — u Institutu se razvija i odjel za mehaničku i kemijsku preradu drva. Svi ti odjeli, i Institut kao cjelina rade, po jedinstvenom petgodišnjem planu istraživanja. Već su jedan takav plan završili i sada su u drugom. Sredstva dobivaju od države na temelju planskih potreba i zadaća, te postižu određene rezultate. Izvršili su kartiranje cijele zemlje i tom prilikom ustanovili da imaju 16 šumskih zajednica. Utvrdili su da na Kubi ima i 7 milijuna ha goleti, zatim oko 250.000 ha borovih šuma, nadalje 10.000 ha hrastovih šuma (Quercus vlrginiana, 385 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Mill). Na slabo dreniranim tlima ima 500.000 ha sa oko 150 vrsta drveća, a u pluvijalnim područjima oko 9.000 ha šuma. Tipičnih kserofilnih šuma u kojima pridolaze Diospyros vrste ima oko 60.000 ha i te se šume ne eksploatiraju. Oko 20.000 ha zaštitnih šuma nalazi se na kršu, a 80.000 ha heterogenih sastojina u planinama daje vrlo cijenjeno i traženo drvo. Na obalama se nalazi i oko 400.000 ha nizinskih šuma sa obiljem vrsta i podvrsta drveća. Treba istaći da oko 13% od ukupnog kopna Kube čine planinski masivi, kao Sierra Maestra, Sierra del Rosario i druge. Interesantno je bilo ponegdje vidjeti dvoetažne borove šume, gdje se u gornjoj etaži nalaze već spomenuti borovi, a u donjoj raste kava, ili kakao (si. 4). SI. 4. Sastojina bora (Plnus caribaea) s kavom u donjoj etaži. Foto: I. Mikloš Gornja etaža (borovi) je u nadležnosti Ministarstva šumarstva, a donja (kava) Ministarstva poljoprivrede. Kava je kvalitetnija ako se uzgaja pod krošnjama borova nego na otvorenim površinama. Treba istaći planski razvoj Republike Kube, a napose planski razvoj šumarstva. Počeli su, zapravo, od kartiranja i rajoniiziranja, zatim sakupljanja sjemena određenih provenijencija i podizanja rasadničarske proizvodnje. Odabrali su nekoliko ekonomski vrijednih vrsta drveća, postavili sjemenske baze i u njima sakupljaju sjeme za rasadničarsku proizvodnju u folijama (si. 5). Takvih rasadnika ima svaka od 6 ispostava Šumarskog instituta i u njima se ne samo proizvode, nego i cijepe sadnice (posebno borove) za pošumljavanje u planinskim i brežuljkastim predjelima Kube (si. 6). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 61 <-- 61 --> PDF |
SI. 5. Rasadničarska proizvodnja borovih sadnica u polietilenskim loncima. Foto: I. Miklos SI. 6. Klonska baza (Banco de clones) karipskog bora (Pinus caribaea) u pokusnoj stanici Vinales. Foto: I. Mikloš |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Godine 1968. donesen je plan plantažnog uzgoja šuma na terasama u planinskim i brežuljkastim predjelima zemlje. Tako je u jednoj od terenskih istraživačkih stanica Instituta u mjestu Rosario udaljenom oko 70 km od Havane već podignuto oko 1.300 km terasa na površini od 5.000 ha (si. 3). S tog je mjesta iseljeno 160 domaćinstava sa 850 ljudi, porušene su im stare kuće (brvnare), koje su se nalazile raštrkano po obližnjim šumama i podignuti na terasama novi suvremeni domovi sa školskim i zdravstvenim centrima, kino i kazališnim dvoranama, parkovima i umjetnim jezerima i na koncu s muzejom gdje je prikazano kako je nekada bilo, kako je sada i kako će biti do 2000. godine. I samo to selo nazvano je Terase (Las Terrazas). (SI. 7). SI. 7. Novoizgrađeno naselje Las Terrazas u Rosariu. Foto: I. Mikloš Terase za pošumljavanje široke su 4,20 m ili 3,10 m, izrađuju se teškom mehanizacijom i po izohipsama. Na terasama se najviše sadi oko 70%) brzorastuća vrsta Hibiscus elatus, Sw. (Malvaceae). Zatim slijede Tectona grandis. L. (Verbenaceae), Swietenia macrophylla King (Meliaceae), Cordia gerascanthus L. (Borgainaceae), Juglans insularis Gris. (Juglandaceae) i druge vrste. Sadnice se sade u dva reda na širinu, odnosno u jedan red na užim terasama, dok je između redova ostavljen prolaz za strojeve koji služe za obradu tla i izvoz drvne mase. Ophodnja tih plantaža iraje 25 godina, a terase ostaju takoreći vječne, pa služe za ponovna pošumljavanja i čuvanje tla od erozije. Između terasa na tzv. »cijelim tlima« sade borove sadnice ili siju sjeme bora na površinama koje su različitih širina, ovisno o nagibu tla. Ukoliko je, naime, nagib tla veći, utoliko su i te međupovršine uže i obratno. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Razumljivo je da se u takvim intenzivno uzgajanim nasadima pojavljuje opasnost od raznih štetnika i bolesti. Najveće štete čini mrav Atta insularis Guer. (Formicidae), veoma polifagna vrsta od koje nije pošteđena gotovo nijedna vrsta drveta listača i četinjača (iznimka je na pr. Pinus tropicalis Morelett.). Taj je mrav u stanju potpuno obrstiti krošnje osobito mladih stabala, a nakon toga i pupova terminalnih izbojaka. Borba protiv tog štetnika bila je vrlo teška sve do nedavne pojave preparata Mirex, koji se najprije uvozio iz Meksika, a sada se proizvodi i u zemlji. Upotrebljava se u formi granulata. Daje vrlo dobre rezultate između ostalog i zato, što ga mravi unose u mravinjake i tako truju i ostale mrave koji se ondje nalaze. Jedna druga vrsta, također polifagni defolijator koji se često može naći na hibiskusu je Oiketicus kirbyi Guild., leptirić iz familije Psychidae. Njegove gusjenice najprije iskeletiraju lišće, a zatim ga potpuno obrste. Swietenia vrste napada Hypsipyla grandella Zeller, leptir iz familije Phycitidae, čije gusjenice buše hodnike u mladih izbojcima. Posljedica je tog oštećenja nepravilno grananje krošanja, a u težim slučajevima sušenja i ugibanja napadnutih stabala. Od štetnika na četinjačama najvažnija je osa pilarica Neodiprion insularis Cress Diprionidae), koja na borovima čini slične štete kao u nas vrsta Neodioprion sertifer Geoffr. i Diprion pini L. Zbog brštenja pagusjenica u borovini sjemenskim sastojinama nedaleko grada Bayama 1977/78. godine gubitak na prirastu iz. nosio je 30—40%, a urod sjemena bio je samo 12 kg umjesto očekivanih 105 kg. Protiv tog štetnika primjenjena je prvi puta na Kubi aviokemijska metoda sazbijanja prošle, 1980, godine u planinskom masivu Sierra Maestra. Borove napada i nekoliko vrsta savijača, od kojih je najčešća Rhyacionia frustrana Comst. (Olethreutidae). Štete su slične onima što ih na našim borovima uzrokuje savijač Rhyacionia buoliana Schiff. Općento govoreći, šumska entomofauna Kube potpuno je različita od evropske, o čemu npr. govori i podatak da među 185 štetnika u kubanskim šumama koje spominje HOCHMUT (5) u svojoj Šumarskoj entomologiji, nema nijedne naše vrste. Za suzbijanje insekata još se uvijek upotrebljava i DDT, ali se u novije vrijeme eksperimentira i sa suvremenijim sredstvima kao što su biopreparati, juvenilni hormoni i feromoni. Od bolesti šumskog drveća na Kubi najčešća je osip borovih iglica, koji uzrokuje gljivica Scirrhia acicola (Dearn.) Siggers. Bolest je utvrđena prije desetak godina, ali se veće štete pojavljuju tek a posljednjih nekoliko godina. U jednom se rasadniku nedavno moralo uništili 70% oboljelih borovih biljaka, što je značilo gubitak od 9.100 pesosa (= 12.130 dolara). U posljednje vrijeme protiv te bolesti provode se rigorozne preventivne i represivne mjere suzbijanja. Napominjemo da je Scirrhia acicola i u nas prvj puta konstatirana tek 1975. godine i da se od tada stalno pojavljaje na našim vrstama borova.*) Rasadničarska proizvodnja na Kubi i prenošenje sadnica na terase (pošumljavanje) odlično su organizirani. Ti su radovi normirani. Do sada je izrađeno 12 sistema normi, koje su obvezne za sve rasadnike odnosno pošumljavanja u zemlji. Nadalje se izradilo i kompletne norme za sječu i izradu drvnih sortimenata. Na njima je radila grupa od 7 ljudi Instituta. Ta grupa nastavlja s izradom nor ) Vidi M. GLAVAŠ: O suzbijanju Scirrhia acicola u Crvenoj Luci, Šumarski list br. 9—10/1979. (Ur) 389 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 64 <-- 64 --> PDF |
mi za sve radove u šumarstvu u 10 šumskih gospodarstava od 31 koliko ih ukupno ima u zemlji. Tih 10 šumskih gospodarstava prezentiraju sve uvjete rada u šumarstvu Kube. ^ Inače je šumarstvo Kube oskudno stručnjacima. U šumarstvu radi samo 150 šumarskih i poljoprivrednih inženjera, te öko 500 tehničara. Zatim imaju oko l.UUO radnika, koji su specijalizirani za radove u šumarstvu. Na Kubi postoji samo jedan Šumarski fakultet, odnosno Školski centar u kome se obrazuju šumarski stručnjaci od šumskih radnika do šumarskih inženjera kao i radnici za drvnu industriju i drvno-indastrijski tehničari. Drvnoinstrustnijske inženjere školuju u inozemstvu (pretežno SSSR i CSSR). Taj je Centar osnovan tek 1970. godine u provinciji Pinar del Rio, u malom gradu Vinaiesa (si. 8). Internatskog je tipa i u njemu žive i rade nastavnici i đaci (studenti). Školovanje je besplatno. U Centru postoje sve potrebne službe priracne radionice, trgovine, sportski objekti, kino kazališne dvorane, te komforni obiteljski stanovi. §§ggi wKBSSKSmSKm SI. 8. Dio Šumarskog školskog centra u Vinalesu, provincija Pinar del Rio. Foto: U. Golubović Centar ima i vlastite autobusne linije za vezu s gradom. Okružen je autohtonim borovim šumama, koje ujedno služe i kao objekti za praktičnu izobrazbu kadrova. Kuba ima i velikih problema. To je zemlja u razvoja, pa — kao i sve takve zemlje — očekuje pomoć i sa strane. Tu pomoć joj svesrdno daju istočno-evropske zemlje, a naročito SSSR i CSSR. To se može primijetiti na svakom koraku |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Kubanci su marljiv narod i stalo im je da što prije i što bolje izgrade svoju zemlju, pa su zato veoma revni i rigorozni pri izvršavanju preuzetih obaveza i međunarodnih ugovora. Tako se realiziraju mnogi projekti organizacije FAO. Jedan od takvih projekata odnosi se i na njihov povijesni planinski masiv Sierra Maestra. U Bayanru se nalazi sjedište Šumskog gospodarstva, koje ima površinu 437.300 ha i zadaću da realizira preuzetu obvezu u slijedećih 20 godina, a u vrijednosti više od 100 milijuna pesosa (1 $ = 0,75 pesosa). Osnovni je problem na toj planini, odnosno njezinom dijelu koji pripada Šumskom gospodarstvu u Bayama s površinom 5.300 km2, sprečavanje erozije i migracije stanovništva u gradove. S te površine bujice godišnje odnesu oko 4,5 mil. m3 plodnog tla, što odgovara 1.600 ha obradive površine. Stoga su projektom data tehnička i biološka rješenja da se to spriječi. Obavljeni su geodetski i pedološki radovi, zatim kartiranje i rajoniziranje cijele planine, utvrđen je način i poduzete mjere (poboljšanjem životnog standarda) da se spriječi migracija stanovništva, usmjeravajući ga da se bavi intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i turizmom. Dakle, u projektima i obavezama koje Kubanci preuzimaju taksativno su navedeni problemi, načini i rokovi kako i do kada će se riješiti i tko će ih riješiti. U konkretnom slučaja za Sierra Maestru navedeno je 8 kompleksnih problema. Neki su kratkoročni, a neki dugoročni. Problematika je integralnog i interdisciplinarnog značenja, a sastoji se od 13 različitih planova i na njemu je radilo nekoliko raznorodnih specijaliziranih instituta. Budući da autori ovoga članka nisu bili na Kubi kao službeni predstavnici naše zemlje, a ni šumarske struke, nego na studijskom boravku po znanstveno- tehničkoj suradnji između naše dvije zemlje, nisu imali ni ovlaštenja da preuzmu bilo kakve obveze u ime zemlje i struke u smislu pomoći Kubi. S tim u vezi oni su samo notirali u jednoj promemoriji u čemu bi se moglo pomoći drugovima na Kubi. Kako je to već navedeno, na Kubi nema drvnoindustrijski inženjera, a postoje 83 drvnoindustrijska pogona u kojima često rade i inženjeri a gronomije. Mi imamo 5 šumarskih fakulteta sa smjerovima za izobrazbu drvnoindustrijskih inženjera, koji nakon školovanja često ne mogu naći posao u struci. Smatrali smo da bi bila od obostrane koristi kada bi se našli odgovarajući državni mehanizmi putem kojim bi se ti stručnjaci na određeno vrijeme zapošljavali u drvnoinđustrijskim poduzećima Kube. Na našim bi se fakultetima također mogli školovati dodiplomski i postdiplomski stručnjaci iz Kube, opet na temelju međudržavnih ugovora o stipendiranju ili na slične načine. Drvna industrija Kube ima i određenih specifičnosti u tehnološkim procesima proizvodnje. Takva je npr. sirovina od šećerne trske za proizvodnju raznih ploča. Tu im nedostaje iskustvo o ljepilima. Kod piljenja izuzetno tvrdih vrsta drva lome se zubi pila. Nadalje kao izuzetno važno postavlja se pitanje konzervacije i zaštite mekih vrsta drveća. Dobro bi im došlo naše dugogodišnje iskustvo pri zaštiti šuma, a posebno aviometodom, jer se ta metoda u njihovoj zemlji primjenjuje tek od prošle (1980.) godine. Na Kubi se još uvijek smolari, pa bi im metode dobivanja smole iz stabala i panjeva, zatim organizacija smolarenja, kalkulacija troškova i utvrđivanje rađ 391 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nih normi pri smolarenju omogućili i pomogli da brže idu naprijed i u toj djelatnosti koristeći naše iskustvo. Također i opis tehnologije dobivanja biljnih ulja iz oetina crnogorice mogao bi biti jedan od oblika naše pomoći Kubi. Metode utvrđivanja optimalne veličine šumskih gospodarstava i kriteriji po kojima se utvrđuju te veličine— bila bi znatna pomoć kubanskim šumarima. Osim toga njih zanimaju i razne metodologije koje se kod nas koriste pri pojedinim istraživanjima kao što su: projekcija potražnje drva do godine 2000., procjene vrijednosti šumskih sastojina i utvrđivanje šteta od raznih biotskih i abiotskih faktora, itd. Postoje, dakle, široke mogućnosti za suradnju naše zemlje s republikom Kubom ,a posebno našeg šumarstva i drvne industrije s njihovim odnosnim strukama. Na iSkupštini Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije prihvaćeno je da 20 članica-organizacija te zajednice uspostave trajnu razmjenu svojih publikacija i stručnih informacija s Kubom te da naši istraživači pruže autorima ovog napisa potrebne informacije da bi mogli pomoći stručnjacima Kube oko rješenja pitanja koja su izdvojili kao najurgentnija. Uputno je da se pojedini specijalisti direktno povezu sa stručnjacima na Kubi dostavljajući im svoje publikacije odnosno potrebne stručne informacije. Pri tome im mogu izraziti svoje želje za eventualno objavljivanje traženih stručnih informacija u stručnim časopisima Republike Kube. Za to treba se obratiti na adresu: CENTRO DE INVESTIGACIÖN FORESTAL Calle 174 No. 1723 e/17 B y 17 C. Siboney LA HABANA REPUBLICA DE CUBA IZVORI 1. Experencias y conclusiones obtenidas en la Sierra del Rosario: »Sistema de terrazas de plataforma constante«, Habana, Mayo de 1978. 2. Food and Agriculture Organization of the United Nations: »Yearbook of Forest Products Statistics, 1964«, Rome, 1964. 3. Food and Agriculture Organizaton of the United Nations: »Yearbook of Forest Products, 1968«, Rome, 1968. 4. Fors , A. J. (1965): »Maderas cubanas«. Instituto Nacional dela Reforma Agraria. La Habana. 5. Hochmut R.. Man so D. M. (1975): Protection contra las piagas forestales en Cuba. Instituto Cubano del Libro, La Habana. 6. Jugoslavenski leksikografski zavod: ENCIKLOPEDIJA, svezak 4, Zagreb, 1959. 7. Poljskaja Akademija Nauk, Otdelenie seljskohozjajstvennih i lesnih nauk: »Lesnoe hozjajstvo v sisteme planiruemoj ekonomiki«, Gosudarstvennoe naučnoe izdateljstvo, Varšava 1972. 8. »Promemorija o razgovorima u Kubi, dne 17. ožujka 1981.«, La Habana, 1981. Umnoženo ciklostilom. |