DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Sum. list 105:353—1981 ISTRAŽIVANJE UZROKA RAZLIČITIH UČINAKA NA POSLOVIMA SJEČE I IZRADE DRVA prof. RANOGAJAC, Branko, psiholog i Mr. TERZIN, Vlado, dipl. inž. šum. (SŠGO »SLAVONSKA ŠUMA« VINKOVCI) SAŽETAK. Autori su u svom istraživanju komparirali grupuradnika iznadprosječnih radnih rezultata s grupom radnika ispodprosječnih radnih rezultata na poslovima sječe i izrade drva s motornom pilom u cilju otklanjanja faktora koji uvjetuju razlike. Uspoređivali su ih s obzirom na niz varijabli koje su smatrali relevantnim, polazeći od stajališta da je radna uspješnost funkcijasposobnosti, vještina i motivacije. Osnovni rezultat istraživanjaje činjenica, da su neuspješni radnici u pravilu mladi radnici s malo radnog iskustva, nedovoljno psihofizički pripremljeni i koji nisu uspjeli razviti vještine neophodne za rad na tim poslovima. UVOD U svakidašnjoj praksi su prisutne velike individualne razlike u radnoj uspješnosti radnika na poslovima sječe i izrade drva motornom pilom. Mi smo si postavili zadatak, a to je bio i cilj našeg istraživanja, da pokušamo otkriti faktore koji uvjetuju različitu radnu uspješnost na tim poslovima. Utvrđivanjem i definiranjem uzroka imat ćemo mogućnost da izradimo prihvatljive programe s namjerom da radnike sjekače s efektima iznad prosjeka dovedemo u poziciju da ostvaruju u sadašnjim uvjetima barem prosječne rezultate. METODOLOGIJA U skladu s ciljem rada naš je prvi zadatak bio da definiramo i formiramo grupe »dobrih« i »slabih« radnika. Cjelokupno se daljnje istraživanje svodilo na komparaciju tih grupa obzirom na niz varijabli. Pri tome smo pošli od činjenice da je radni učinak funkcija sposobnosti, vještine i motivacije radnika uz jednake ostale uvjete. Razlike u efikasnosti »dobrih« i »slabih « radnika pokušali smo dovesti u vezu upravo s tim osobinama ili svojstvima. Pored toga, izabrane dvije grupe smo uspoređivali i s obzirom na neke druge parametre kao što su: broj dana bolovanja, neopravdani izostanci, uštede na radu itd. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Vještinu rada na sječi smo pokušali ocijeniti na dva načina. Indirektno preko radnog staža na tim poslovima i direktno metodom opažanja i snimanja hodograma. Među važnijim faktorima koji su zastupljeni na sječi i izradi su, sigurno je, mišićna snaga i izdržljivosti. Zato smo se, što se tiče sposobnosti, ograničili na testiranje fizičke snage i adaptabilnosti kardiovaskularnog sistema »dobrih« i »slabih« radnika. Za ocjenu fizičke snage koristili smo test po GOULENEU , a za ocjenu kardiovaskularnog sistema SHELONGOV test. Motivaciju, koja je veoma važan činilac u efikasnosti radnika, pokušali smo odrediti preko snimanja socijalnog stanja i standarda radnika pomoću unaprijed pripremljenog anketnog lista te standardiziranog intervjua koji smo vodili s »dobrim« i »slabim« radnicima. Numeričke podatke koje smo sakupili podvrgli smo statističkoj obradi, a introspektivne podatke d podatke do kojih smo došli metodom opažanja smo kvalitativno analizirali. UZORCI Osnovni problem pri definiranju uzoraka bio je kriterij na osnovu koga je trebalo razlučiti, uvjetno rečeno zbog neimanja boljeg termina, »dobre « i »slabe« radnike. Zbog jednoznačnosti kriterija mi smo pošli od toga da su bolji oni radnici koji su više zaradili po satu rada za vrijeme rada po učinku. Zato smo za svakog radnika sjekača u šumariji Otok iz ŠG »HRAST« Vinkovci izračunali koliko je prosječno u 1977. godini za jedan sat rada po učinku zaradio dinara. Aritmetička sredina zarada svih sjekača u satu rada po učinku iznosila je 36,82 dinara s tim što je najveća zarada iznosila 50,86 dinara, a najmanja 24,73 dinara. Distribucija zarada ima trend »normalne distribucije«. Na osnovu tih zarada razvrstali smo sjekače u tri kategorije »dobre«, »osrednje« i »slabe«. Pri tome smo »dobrima« proglasili sve one koji su po satu rada na učinku zaradili preko 40,01 dinara, »osrednjima« one koji su zaradili između 34,01 i 40,00 dinara i »slabim« sve one radnike koji su zaradili po satu rada manje od 34,00 dinara (vidi tablicu 1). Taöefa 1 KATEGORIJA Din. Po satu rada na učinku FREKVENCIJA RADNIKA V. .dobri" 40,01 > 19 27,5. osrednji 34,01 40.00 31 25,0 .slabi´ ^34,00 19 27,5 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Kategorijeradnika Kao što smo već rekli, mi smo naše istraživanje usmjerili na grupe »dobrih« i »slabih« radnika, a grupu »osrednjih« nismo obrađivali. Analizom smo obuhvatili 55°/o radnika sjekača Šumarije Otok. Zbog opravdanih razloga nismo sve varijable komparirali sa svim »dobrim i slabim « radnicima. Tako smo, na primjer, fizičku snagu i izdržljivost mjerili samo kod petorice »dobrih« i petorice »slabih« radnika koje smo nasumce odabrali. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Prvo smo naše dvije grupe usporedili obzirom na iskorištenje radnog vremena, radni staž u šumarstvu i ukupno, uštede na radu i godine starosti. U tablici 2 smo prikazali rezultate do kojih smo došli. Sve navedene vrijednosti su aritmetičke sredine. Tabela 2 Na radu Bolovanja NeopraRadni Ukupno Staro Staž vdani radni Po Ukupsati Uštede St . u vremenu učinku no izosbn. surrar staž Din. na Dinra Do Freko sati sati sati sati Din. God. God. God. sat sat 30d 30 d Dobri. 387 3249 1042 4340 1429 152 111 1.6 696 43 20 22 ´Slabi. 280 2933 1017 3034 1291 190 2 8 15 378 30 7 8 Iz te tablice je očigledno da »dobri« radnici: 1. imaju manje bolovanja do 30 dana, ali više bolovanja preko 30 dana; 2. puno manje, neopravdano izostaju s posla; 3. goriva i maziva uštede više nego »slabi« radnici; 4. da su znatno stariji od »slabih« radnika i 5. da imaju znatno više radnog staža kako u šumarstvu tako i ukupno. Sve navedene razlike smo testirali t-testom. Statistički je značajna samo razlika aritmetičkih sredina godina staža u šumarstvu »dobrih« i »slabih « radnika (t = 6,43; P = < 0,01). S obzirom da je korelacija između staža u šumarstvu i starosti radnika visoka (r = 0,92), nismo ni testirali značajnost razlike u godinama starosti jer je ta razlika sigurno značajna. Dok su »dobri« radnici imali prosječno 20 godina staža u šumarstvu, grupa »slabih« je u prosjeku imala samo 7 godina staža. Kad smo otkrili navedene razlike, zanimalo nas je dalje koliko je povezanosti (korelacije) između radnog staža u šumarstvu i radne uspješnosti onako kako smo je mi definirali. Za tu smo svrhu upotrijebili koeficijent kontigencije i on je iznosio 0,49 (C = 0,49). Taj je koeficijent prilično velik, jer je u našem slučaju s obzirom na broj razreda maksimalni koefi |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 30 <-- 30 --> PDF |
oijent mogao biti 0,81. Ta korelacija potvrđuje značajnu povezanost između radne uspješnosti i staža na tim poslovima. Jednaku korelaciju smo našli i između godina starosti i radne uspeš nostii. Na osnovu toga možemo tvrditi da je u najvećem broju slučajeva radna uspješnost na poslovima sječe i izrade motornom pilom u neposrednoj vezi s radnim stazom ili općenitije s radnim iskustvom na tim poslovima. Po našoj procjeni time možemo objasniti da je od 70% neuspješnih radnika oko 30% radnika i unatoč duljem radnom stažu je neuspješno, a to je vjerojatno zbog njihovog psihofizičkog stanja koje je trajno neprimjereno za navedene poslove. Značaj odnosa koji smo našli između radnog staža i radne uspješnosti ponukalo nas je da ga istražimo na svim sjekačima (n = 69) u Šumariji. Nađene razlike smo prikazali grafikonom 1. GRAFIKON 1. -100 o -50% S "o C CL o -100 i. IO O) -50% I ´to -100 tO 5: o o ´slabi" "osrednji" "dobri" tlo 34,00 34,01-40,00 preko 40,01 Prosječni učinak po satu rada / u dinarima / |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I pored toga što u ostalim analiziranim varijablama nismo našli statistički značajnu razliku između »dobrih« i »slabih« radnika te očigledne tendencije na štetu »slabih« ne smijemo zanemariti. Saznanje da grupu »slabih « čine uglavnom mladi s malo iskustva na poslovima sječe i izrade usmjerilo je daljnji tok našeg istraživanja, jer nas je sada počelo zanimati zbog čega mladi radnici (u pogledu dobi i staža) postižu slabe radne rezultate, odnosno što je to kod starih radnika, radnika s puno radnog staža, pridonijelo da postižu u prosjeku tako dobre radne rezultate. Fizičke sposobnosti i radna uspješnost Logično je za pretpostaviti da su mladi radnici fizički slabiji i manje izdržljivi, nego stariji radnici koji već niz godina obavljaju te teške poslove. Da bi to provjerili testirali smo fizičku snagu i adaptibilnost kardiovaskularnog sistema. Za ocjenu fizičke snage koristili smo GOULENOVU metodu sa slijedećim elementima: tjelesna težina u kg X obim grudnog koša 1. Indeks težine = obim trbuha u cm vitalni kapacitet u ccm X tjelesna težina 2. indeks Spehl visina u cm 3. obim bicepsa koji predstavlja srednju vrijednost kontrahiranih bicepsa, izmjerenu na obim podlakticama; 4. dinamometrijski indeks šake koji se sastoji od vrijednosti koje se dobiju stezanjem dinamometra na pero; Pojedinačne ocjene za svaki element dobiju se očitanjem iz određene tablice, zatim se te ocjene zbroje, unesu u nomogram iz kojeg se očita fizička snaga. Ocjena 1 je najbolja, a ocjena 5 najslabija. Dobivene rezultate smo unijeli u tablicu 3. Tabela 3 Kategorija Index težine Spehlindeks Obim bilepsa Dinamom, indeks Otpor na težinu Ocjenafizičke X ocj-X ocj X ocjena X ocjena X ocjena snage "dobri" 82 3 1731 2 31 3 62 1 0,59 3 1 -2 "slabi " 71 5 1518 3 29 5 54 2 0,36 5 23 Opća ocjena fizičke snage »dobrih« je između odličnog i vrlo dobrog, a »slabih« između dobrog i vrlo dobrog. Ovi rezultati pokazuju da su »slabi« radnici stvarno 1 fizički hendikepirani u odnosu na »dobre«. Veće razlike između »dobrih« i »slabih« su na elementima: »obimu bicepsa«, »otporu na te |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 32 <-- 32 --> PDF |
žinu« i »težinskom indeksu«. To ukazuje da su »slabi« neutrenirani radnici, jer sigurno je da su obim bicepsa i otpor na težinu u proporciji s dužinom treninga ili rada. Kardiovaskularni je sistem odličan regulator zbivanja u organizmu koji je izložen naporu. Mi smo se koristili jednom varijantom She- lang testa u kojemu su zastupljeni ovi elementi: krvni pritisak i frekvencija pulsa kao ekvivalente pri ležanju, stajanju, odmah poslije zamora i 1, 2, 3 i 5 min poslije zamora. U tablici 4 smo unijeli podatke o broju otkucaja srca. Sve vrijednosti su izračunane aritmetičke sredine (X). Na osnovu tih rezultata možemo zaključiti da su »dobri« radnici izdržljiviji i da im je adaptabilnost kardiovaskularnog sistema bolja. Tabela 4. PUL S Nakon Kategorija Ležanje Stajanje Maks.zamor 1 min 2 min "dobri" 71,6 73,2 96 84 77 " slabi " 80,4 84,8 109,6 91,2 80 Vještina rada na sječi i izradi drva Znamo li, da su vještine stečene psihomotorne strukture koje omogućuju pojedincu da neke specifične radnje obavlja točnije i bolje nego prije, onda je jasno da se do njih dolazi samo aktivnošću u vidu treninga ili kroz samu djelatnost ili rad i to kroz, zavisno o kojim se vještinama radi, obično dulji vremenski period. Naši radnici su do sada uglavnom samostalno stjecali određene jednostavne radne vještine. Takvo samo upućivan je zasniva se na stjecanju vještina uglavnom na pokušajima i pokreškama. Ono je neracionalno, a u šumarstvu i vrlo opasno. Pored toga takvo je stjecanje vještina dugotrajno, jer se pogreške otkrivaju tek djelomično i vrlo se sporo uklanjaju. Mi smo pretpostavili da kategorija dobrih radnika ima razvijenije vještine i da je to jedan od razloga zašto su uspješniji. Kako se iskusan radnik ponaša na sječi i izradi drva pokušali smo otkriti i usporediti ga s neiskusnim na osnovu snimanja hodograma. Međutim, već nakon nekoliko probnih snimaka odustali smo, jer su radni uvjeti i predmeti rada toliko raznoliki da nije bila moguća kvantitativna komparacija. Zato smo se ograničili na opažanje i bilježenje karakteristika rada jednih i drugih radnika. Na osnovu opažanja i izjava radnika možemo zaključiti slijedeće: — Mikroorganizacija rada oko stabla iskusnog radnika je racionalnija. Imaju veoma malo praznih hodova. Posao se odvija kontinuirano i dobro organizirano; — u procjeni situacije i psihomotorici iskusni radnici su puno bolji od neiskusnih. To ima za posljedicu malo zapalih stabala i zastoja u radu; — iskorišćenje radnog vremena u toku radnog dana bolje je kod iskusnih radnika. Oni se odmaraju prilično racionalno; 358 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— mladi radnici rade neorganizirano, tako da imaju često praznih hodova i bespotrebnog gubljenja vremena; — vještine za rad motorom pilom mladih radnika su nerazvijene. To ima za posljedicu neželjene efekte u procesu rada (na primjer zapela stabla) koja im onda oduzimaju puno vremena; — s obzirom da su mladi radnici i neutrenirani, brže se zamore. To ima za posljedicu smanjenje preciznosti motorike i koordinacije. Pored tih objektivnih razloga, mladi su radnici, a to je gotovo sigurno, manje uspješni na poslu i zbog jednog emocionalnog razloga — straha. Naime, neimanje radnih vještina, a čega su mladi radnici svjesni, utječe na njihov odnos prema radnoj situaciji, naročito ako se radi o stablima većih promjera. Njih je takovo stablo strah oboriti — to su nam napomenuli svi mladi radnici s kojima smo razgovarali. Naravno da se u takvoj situaciji puno više vremena gubi na pripremu a i samo podrezivanje je nesigurno, sporo i bojažljivo. Koliko vještine i organizacije rada s motornom pisom mogu utjecati na učinak najbolje će nam ilustrirati izjava jednog iskusnog i dobrog radnika koji je rekao: »Dok on (mlađi radnik) donese sjekiru da oslobodi pilu koja mu se uklještila, ja izradim pola metra drva«. Indirektno o razvijenosti radnih vještina možemo zaključiti i preko broja povreda na radu. U jednom našem prijašnjem istraživanju utvrdili smo da jedna povreda na radu dolazi kod mladih radnika u prosjeku na 4 radnika, a kod starih na 7,5 radnika. Na osnovu razgovara s mladim i starim radnicima te naših saznanja, smatramo da je u sadašnjoj praksi, gdje je obrazovanje za rad s motornom pilom veoma kratko (mislimo na tečaj za motorne pile) potrebno je najmanje od 3—5 godina rada na sječi i izradi da bi se novi radnik fizički i psihički prilagodio tom radu i radnim uvjetima i da bi stekao prosječne radne vještine. Mislimo da je to vrijeme neophodno jer, da bi se postigao odgovarajući stupanj vještina, koje više iziskuju snagu nego spretnost, nužan je dulji period aktivnosti jer jedino tako može doći do promjene u strukturi i volumenu aktivnih skupina mišića. Motivacija i radna efikasnost Općenito možemo reći da je motivacija sve ono što dovodi do aktivnosti, što usmjeruje aktivnost i što joj određuje intenzivnost. O vrsti intenzivnosti i stabilnosti motivacije zavisi što će čovjek raditi, koliko će na radu ispoljiti zalaganje, upornost i ustrajnost. Zbog toga je razumljivo da motivacija značajno djeluje na radni učinak. Mi smo motivaciju pokušali odrediti preko standarda i socijalnog stanja radnika i na osnovu intervjua kojim smo pokušali saznati njihove stavove prema radu, poduzeću, drugovima, osobnom dohotku, smjer i intenzitet njihovih motiva. Podatke do kojih smo došli sistematizirali smo u tablicama 5 i 6. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tabela 5. Članovi domaćinstva i prihodi domaćinstva u 1977. g. / srednje vrijednosti x/ Kategorije radnika Ukupno članova Broj djece Mjesečni prihod Mjesečnočlanu po domaćinstva domaćinstva domaćinstva dobri " 5,7 3,7 5872 1055 "slabi" 3,8 1,4 4 878 1287 UVJETI STANOVANJA Tabela 6. Kategori- Je radnika Vlasnik kuće m stambenogprostora m po članu domaćin - Kupatiloi WC Strujakući u Vodakući u da V. ne da ´/. ne da Y. ne da V. ne "dobri " 100 -93.2 16 71 29 100 -71 29 "slabi" 28 72 72,2 10,5 -100 71 29 " 100 Poljoprivrednog zemljišta »dobri« radnici posjeduju samo onoliko, koliko im je potrebno za vrt. Zato nitko od njih i nema nikakove poljoprivredne strojeve i alate. Stoku gaje samo u onom obimu koliko je to potrebno domaćinstvu. U većini slučajeva mladi radnici ne posjeduju ni vrt. Ako bismo željeli procjeniti motivaciju radnika promatrajući je u obrnuto proporcionalnom odnosu s materijalnim stanjem domaćinstva onda bi »dobri« i »slabi« radnici trebali biti podjednako motivirani. »Dobri« prvenstvenog zbog toga što su im mjesečni troškovi veliki, a prihod po članu domaćinstva mali. »Slabi« zato što startuju od ničega (mislim na materijalno stanje i standard) i gdje je rješavanje stambenog pitanja glavni problem. Na osnovu materijalnih prilika i motiva obje kategorije radnika možemo slobodno zaključiti da su oni podjednako motivirani za rad, a to znači da bi im zalaganje na radu, iskorištenje radnog vremena i drugo trebalo biti podjednako. Međutim, na osnovu iskustva i nekih naših pokazatelja znamo da to u praksi nije tako. Da bi otkrili zašto to nije tako, intervjuirali smo nekoliko »slabih« i »dobrih« radnika, i na osnovu njihovih iskaza zaključujemo da dm je motivacija podjednaka jer su im životni ciljevi podjednako »teško ostvarljivi «. Ni jedni ni drugi se ne bave nekom dodatnom aktivnošću kako bi ih lakše i brže ostvarili, jer se na poslu toliko zamore da ne dolazi u obzir neki kontinuirani dodatni rad. Osnovno zbog čega su mladi radnici u svim elementima slabiji od starih je to što oni nisu dorasli poslu. Toga su oni svjesni pa i intenzitet rada prilagođavaju svojim sposobnostima i mogućnostima jer se boje teških ozljeda. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ZAKLJUČCI 1. »Dobri« radnici su radnici s puno radnog iskustva na poslovima sječe i izrade, dok slabi radnici u većini slučajeva tog iskustva nemaju. I dok je moguće da iskusan radnik bude neefikasan, gotovo da je nemoguće da neiskusan radnik bude na nivou efikasnosti »dobrih« radnika. Kod iskusnih (starih) radnika je u toku obavljanja poslova na sječi i izradi došlo do promjena u psihomotornoj aktivnosti u tom smjeru što su se postepeno u tom pravcu s jedne strane postepeno uklanjali svi nekorisni i za cilj aktivnosti štetni pokreti, dok se s druge strane sve bolje organiziraju pokreti koji su prilagođeni zadatku. Početni više ili manje nekoordinirani pokreti organiziraju se postepeno i vremenski u nove strukture, a samo odvijanje aktivnosti je brže i sve više poprima automatizirano obilježje. 2. »Slabi« (mladi) radnici su nedovoljno psihofizički pripremljeni za te poslove i bez razvijenih vještina. Općenito rečeno, oni se nisu uspjeli adaptirati tim poslovima. Svi se oni nalaze u jednoj konfliktnoj situaciji jer svoje potrebe (koje se uglavnom mogu zadovoljiti novcem) ne mogu realizirati u punom obujmu zbog poznatih nam zapreka i poteškoća. Drugim riječima, pred njima su zadaci kojima oni ne mogu udovoljiti na osnovu svog znanja i psihofizičkih sposobnosti. Zato ih i nastoje što više izbjeći pa »bježe u bolovanja«, neopravdano izostajanje, traže »režijske poslove« itd. Naravno javljaju se i druge posljedice — povrede na radu. Mladi radnici su jednim dijelom toga svjesni pa intenzitet rada prilagođavaju svojim sposobnostima što onda njihove starije kolege, a čini se i rukovodioci ocjenjuju kao lijenost, nezainteresiranost, nediscipliniranost itd. Mi smatramo da su to donekle normalne reakcije čovjeka pred kojeg se postavljaju zahtjevi kojima on nije dorastao niti stručno niti u pogledu psihofizičkih sposobnosti. Navedeno je objašnjenje vjerojatno prihvatljivo u većini slučajeva. To međutim ne isključuje mogućnost postojanja i stvarno neozbiljnih, nediscipliniranih i nemotiviranih mladih radnika. 3. Razlike u radnoj uspješnosti »dobrih« i »slabih« radnika ne možemo tražiti u različitom stupnju motivacija jer držimo da su oni podjednako motivirani. LITERATURA Ba j as, Z.: Psihofiziologija rada, Zagreb, 1964. Hilf, N. N.: Nauka o radu, Rijeka, 1963. Jovanović , Lj.: Funkcionalni testovi u praktično! primjeni kod ocjene radne sposobnosti, Arh. hig. rada i toksikologiju, 17/67. Kraljić , B.: Znanstvena organizacija rada u šumarstvu — skripta, Zagreb 66/67. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Investigations of the Causes for Different Output Levels in Felling and Primary Conversion of Wood Summary A comparison was made between two groups of forest workers felling trees and cutting wood with motor saws, one with above average output and the second with below average output. The investigation was undertaken in order to discover the factors to which the differences in work performance could be ascribed, assuming that performance depends on several relevant variable factors, such as ability, skill and motivation. The results of this investigation have shown taht workers with poor performance are, as a rule, young people with little experience, psychophysically unprepared for such work and unable to develop the skill necessary for their job. ; : ; :| : ? j :::; ^iS ´:; :| lör-^w ]i:m~-:^ m 8BB8lä" &smm Nalazili se u šumama Like još jelovih stabala dimenzija kao što je bilo stablo ovog trupca, izloženog pored hotela »Park« u Otočcu? Foto: Zvijezdica Mikulić, 1979. |