DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 9 <-- 9 --> PDF |
biljne tvari. Tako smo npr. u našem pokusu imali s područja Gorskog Kotara jednu od proveniencija s najmanjom produkcijom suhe tvari, (Široka Draga), ali i jednu od najproduktivnijih (Donja Dobra). Statistički je opravdana razlika i između dvije ispitivane proveniencije iz SR Slovenije. Iz naših rezultati proizlazi negativna korelacija između proizvedene suhe tvari dvogodišnjih biljaka i pripadajućih nadmorskih visina ispitivanih populacija. Tako je na NPK-varijanti dobiven linearni korelacioni koeficijent r = —0,59 (jaka korelacija), a na varijanti negnojeno r=—0,34 (slaba korelacija). Ako se u račun uzme samo suha tvar nadzemnog dijela biljaka (iglice i stablo) spomenuta je veza čvršća, jer odgovarajuće vrijednosti iznose r = —0,77 (vrlo jaka korelacija), odnosno r = —0,62 (jaka korelacija). Uvrđena pravilnost je razumljiva. S promjenama nadmorske visine mijenjaju se i klimatske prilike, što se odražava d u dužini vegetacijske sezone. Ova pojava ima veliko značenje kod osnivanja kultura smreke. Spomenuli smo da se obična smreka dosta uzgaja umjesto van svog prirodnog areala, uglavnom na nižim nadmorskim visinama. Naši rezultati jasno pokazuju da na takovim staništima treba dati prednost proveniencijama s nižim nadmorskih visina. Ova je konstatacija općenita pa zahtjeva konkretizaciju i provjeru u provenieničnim pokusima osnovanim na reprezentativnim staništima. Podaci o količinama hraniva u nadzemnom dijelu dvogodišnjih biljaka (iglice i stablo) predočeni su na slici 1. Općenito uzevši ove vrijednosti pokazuju slaganje s podacima količina suhe biljne tvari. Postoje određene razlike u koncentracijama proučavanih hraniva između istraživanih vrsta, odnosno proveniencija. Primjenjena gnojidba također je utjecala na promjene kemijskog sastava suhe biljne tvari. Međutim,, sve to ipak nije bitno poremetilo odnose koje smo utvrdili kod suhe tvari. Grafički prikaz podataka o količinama analiziranih hraniva u nadzemnom dijelu biljaka jasno pokazuje da je varijabilnost ovog svojstva dosta izražena kod obične smreke. To bi moglo imati određeno značenje d kod primjene mineralnih gnojiva u kulturama. Ovaj problem također zaslužuje posebnu pažnju, pa bi ga trebalo razjasniti kroz daljnja istraživanja u terenskim pokusima. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata dvogodišnjih istraživanja u rasadniku mogu se donijeti ovi zaključci: Primjenjena gnojidba pozitivno je utjecala na rast biljaka i sadržaj analiziranih hraniva u suhoj tvari svih proučavanih proveniencija; nije utvrđena statistički opravdana interakcija proveniencije x gnojidba gnojidba s obzirom na rast dvogodišnjih biljaka; postoje značajne razlike između proveniencija obične smreke u odnosu na rast i količine analiziranih hraniva u nadzemnom dijelu biljaka. Utvrđena je negativna korelacija između pripadajućih nadmorskih visini i ovih vrijednosti; |