DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 75 <-- 75 --> PDF |
MAGISTARSKI RADOVI UTJECAJ CESTE, NOSIVOSTI KAMIONA I SNAGE MOTORA NA UČINAK TROŠKOVA PRIJEVOZA DRVNIH SORTIMENATA UVOD Troškovi prijevoza kamionima u proizvodnji drvnih sortimenata značajna su stavka, i kreću se oko 23°/o direktnih troškova proizvodnje. Sve intenzivnijom izgradnjom šumskih cesta smanjuje se u procesu proizvodnje udio privlačenja, a povećava udio prijevoza. Uvođenje strojeva za koranje i strojeva za sječu imati će utjecaja na smanjenje udjela troškova sječe i izrade te povećanje udjela prijevoza u cjelokupnom procesu iskorišćivanja šuma. Takav proces zaslužuje da se izuče i utvrde elementi koji utječu na učinak i troškove prijevoza kako bi se moglo djelovati na njih. Ova saznanja potrebna su i radi boljeg planiranja, programiranja korištenja voznog parka i normiran ja tih radova te radi obračuna osobnih dohodaka radnika. Sve suvremenija i skuplja tehnička sredstva iziskuju sve veću i bolju pripremu rada, a za to je potrebno detaljnije izučavanje faktora koji utječu na učinak i troškove. Iako se danas istražuje primjena i drugih načina transporta drveta kao helikopterima, cjevovodima i drugim, kamionski prijevoz će i dalje zauzimati dominantno mjesto a to nas upućuje da se ta vrsta transporta što detaljnije izuči. 1. PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA U šumarstvu se koriste kamioni raznih vrsta: snage motora od (70 do 300 KS), nosivosti od 4,5 do 32 tone bez prikolice sa poluprikolicama i prikolicama. Prijevoz se obavlja na cestama različito održavanim makadamskim, asfaltiranim, sa sniježnim pokrivačem i blatnjavim, od 3 do 12 m širine, do ± 15% nagiba, od 10 m naviše radiusa krivina i relacijama prijevoza od 5 do preko 100 km. Utovar je ručni, samohodnim dizalicama ili hidrauličnim dizalicama montiranim na kamionu. Različite vrste drveta i dimenzija sortimenata koji se prevoze čine problematiku još složenijom. Gotovo kod svake šumarske organizacije u jednom ciklusu prijevoza (turi) pojavljuje se nekoliko različitih vrsta cesta. Najprije sporedne šumske ceste, zatim magistralne šumske ceste pa javne ceste I, II i III reda a u najnovije vrijeme i savremene autoceste. U zimsko vrijeme u višim predjelima stalno je prisutan snijeg na kolniku. Prijelazom na vuču zglobnim traktorima sve se više primjenjuje stabalna metoda izrade i transporta sortimenata dugih do 12 m uz još uvijek prisutnu sortimentnu metodu od 2 do 6 m dužine. Propisi o dozvoljenom osovinskom opterećenju sve su složeniji i zahtijevaju, da se i ovaj faktor uzima u razmatranje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Svaki od ovih uvjeta iziskuje specifične tehničke i konstrukcione karakteristike kamiona. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj nekih od navedenih uvjeta: vrsta ceste, nosivost kamiona i snage motora na učinak i troškove prijevoza. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA 2.1. Tehnička sredstva Istraživanje je provedeno na vozilima Šumskog gospodarstva Vrbovsko a sačinjavali su ih kamioni navedeni u tablioi 1. Svi kamioni su opremljeni hidrauličnom dizalicom, pa je jedan radnik obavljao utovar i prijevoz kamiona. Tablica 1. Tehnički podaci o vozilima na kojima su vršena ispitivanja MAGIRUS MAGIRUS MAGIRUS MAGIRUS OPI S 150 KS 150 KS 230 KS 232 KS 8 tona 18 tona 12 tona 16 tona Snaga motora KS 150 150 230 232 Broj stublina 4 4 6 6 Volan Hidra u ličn i Broj osovina 2 2 3 2 Pogonskih 1 1 2 2 Pomoćnih — — 1 — Nosivost tona 8 8 12 10 Prikolica tona — 10 — 6 (polup.) Ukupna nosivost tona Dizalica tip FOCO Vrst montaže 8 6000 straga 18 6000 straga 12 6000A iza kabine 16 9000 iza kabine Težina dizalice tona 1,8 1,8 1,6 2,0 Vozač KV KV VKV VKV Staž vozača godina Starost 7 39 7 39 17 43 17 40 Bračno stanje oženjen oženjen oženjen oženjen Situiranost dobra dobra dobra dobra Napomena . Kako je magistarski rad dovršen 1978. god., to su ostale i tadanje oznake za mjere (KS). 2.2. Mjesto istraživanja Istraživanja su vršena na području Šumskog gospodarstva Vrbovsko, dakle, tipično brdski tereni, a prijevoz je bio iz šume u prosjeku sa 550 m nadmorske visine na pilanu koja se nalazi na380 m nadmorske visine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Prema kvaliteti gornjeg stroja i elementima, ceste su podijeljene u 3 kategorije i to: I kategorija je javna cesta I reda Zagreb — Rijeka; II kategorije su javne ceste II i III reda dijelom makadamske dijelom asfaltirane, dosta oštećenog kolovoza, širine 4—6 m nagibom do 10%> u smjeru izvoza i visinske razlike u prosjeku 120 m sa padom u smjeru izvoza; III kategorije su šumske ceste širine 3—5 m, nagiba do ± 8´Vo. Gornji stroj je dobro održavan makadam. Ukupna udaljenost iz šume do pilane iznosila je 5 do 18 km. Kamionima su prevoženi trupci jele i bukve, iskazani u tonama. Utovar je obavljen hidrauličnim dizalicama montiranim na kamionu, a u obračun je uzeto vrijeme utovara 2,29 min po toni i istovar 1.21 min po toni kako bi se eliminirao utjecaj različitih vrsti dizalica na učinak i troškove prijevoza. Utjecaj kvalitete pojedinog vozača nije uzet u obzir, pa se dozvoljava da taj faktor ima stanovitog utjecaja na dobivene rezultate. 3. METODIKA RADA 3.1. Snimanje Kod mjerenja utroška vremena primjenjena je metoda kronometraže po vremenu trajanja. Dodatno vrijeme uzeto je 23% od operativnog vremena. Pripremno završno vrijeme nije uzeto u obračun, jer se ovo vrijeme posebno obračunava. 3.2. Obrada podataka Svi snimljeni podaci mjerenja utrošenog vremena za svaku turu prijevoza obračunati su statističkom metodom po slijedećim formulama. Aritmetička sredina: X --ff— X - aritmetička sredina X - pojedine vrijednosti mjerenja N - broj mjerenja Standardna devijacija: tf -y-//~Pf* ~ J/(/J standardna devijacija Srednja greška aritmetičke sredine: (j^ ~Vx> (j^ « srednja greška aritmetičke sredine Koeficijent varijacije: ^r-Ur-* *yfÖÖ |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 78 <-- 78 --> PDF |
y = koeficijent varijacije Koeficijent rizika aritmetičke sredine: U,°PS—~— Of0p= koeficijent rizika n «= postotna greška aritmetičke sredine Koeficijent rizika računat je za 95% vjerojatnosti. Potreban broj uzoraka hf računat je po formuli: za 5% grešku aritmetičke sredine. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 4.1. Brzina kretanja Snimljene brzine kretanja vozila km na sat navedene su u slijedećim tablicama: Tablica 2. Prazan kamion Vrst a kamion a Vrsta ceste Mag 150 KS Mag 150 KS Mag 230 KS Mag 232 KS 8 t 18 t 12 t 16 t Cesta I kategorije 36,5 33,8 42,9 42,7 Cesta II kategorije 25,6 21,1 23,3 25,2 Cesta III kategorije 21,6 17,3 21,2 17,8 Signifikantnost razlika brzina kretanja na dvije različite vrste ceste određena je pomoću faktora "t" koji se obračunava po formuli: + „ XA -X& / Nj »tfj 5 V Nj+Nl J ´VArČ4 -%^ L »i - *%$ |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ßignifikantnoßt je određena pomoću faktora "t" iz tabele t raspodjele. Signifikantnost brzina kretanja između svih tri Trsta cesta određena je analizom varijance 1 podataka iz P distribucije. Prosječna brzina vozila izračunata je po formuli: r uAQi * Ci iz brzin« punog i praznog vozila. Tablica 3. Pun kamion Vrst a kamion a Vrsta ceste Mag 150 KS Mag 150 KS Mag 230 KS Mag 232 KS 8 t 18 t 12 t 16 t Cesta I kategorije 31,0 22,4 28,5 31,0 Cesta II kategorije 20,1 17,1 16,9 17,3 Cesta III kategorije 17,0 15,0 15,0 16,1 Tablica 4. Prosječna brzina Mag 150 KS Mag 150 KS Mag 230 KS Mag 232 KS 8 t 18 t 12 t 16 t Cesta I kategorije 33,5 26,9 34,2 35,2 Cesta Ilkategorije 22,5 18,9 19,6 20,5 Cesta III kategorije 19,0 16,0 17,2 16,9 Brzine vozila su signifikantne za pojedine ceste što je vrlo značajno saznanje koje mora imati utjecaj na potrebu normiranja učinka za svaku vrstu ceste. Instalirana snaga motora na 1 tonu bruto težine vozila vidljivo je iz slijedeće tabl. 5. Tablica 5. Kamion Mag 150 KS Mag 150 KS Mag 230 KS Mag 232 KS 8 t 18 t 12 t 16 t 9.3 4,1 10,4 8,9 Snaga motora nije bitno utjecala na brzinu kretanja u snimanim uvjetima, pa se može zaključiti da snaga motora može biti značajna u određenim uvjetima kod prijevoza punog kamiona sa usponom u smjeru izvoza, što u snimanim uvjetima nije bio slučaj. Kod toga se mora voditi računa da je kod nas propisana minimalna snaga motora od 6 KS po 1 toni bruto težine vozila. Kamion 150 KS 18 l nije se koristio na određenim relacijama sa jačim usponom u smjeru izvoza, jer nije imao dovoljno snage da savlada takve uspone. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 80 <-- 80 --> PDF |
4.2. Učinak kamiona Izračunati učinci prijevoza za pojedinu vrstu ceste i kamiona na relaciji 10 km dati su u tablici 6. Tablica 6. Vrst a k a m io n a Utrošci vremena i učinak Vrsta ceste MAGIRUS 150 KS MAGIRUS 150 KS MAGIRUS 230 KS MAGIRUS 232 KS 8 tona 18 tona 12 tona 16 tona Vrijeme pune i prazne vožnje min/turi I kategorija II III „ 35,60 52,60 66,10 44,60 63,40 75,00 35,08 61,22 69,77 34,09 58,54 71,00 Vrijeme utovara min/turi 18,32 41,22 27,48 36,64 Vrijeme istovara min/turi 9,68 21,78 14,52 19,20 Dodatno vrijeme I kategorija II III „ 14,62 18,53 21,64 24,75 29,07 31,74 17,72 23,74 25,70 20,68 26,31 29,17 Ukupno vrijeme min/turi I kategorija II III „ 78,22 99,13 115,74 132,35 155,47 169,74 94,80 126,96 137,47 110,61 140,69 156,01 Broj tura 8 sati I kategorija II III „ 5,75 4,54 3,88 3,4 2,89 2,65 4,75 3,54 3,27 4,10 3,19 2,88 Učinak u 8 sati tona I kategorija II III „ 46,0 36,3 31,1 61,20 52,10 47,72 56,96 42,53 39,24 65,6 51,1 46,1 4.3. Troškovi prijevoza Na osnovu izrađenih kalkulacija cijene koštanja prijevoza po km i tkm za pojedini kamion i različito godišnje prijeđeni broj km, te snimljenih učinaka, izračunate su cijene koštanja prijevoza po toni za svaku vrstu ceste i kamiona na različitim relacijama. Utjecaj vrste ceste i vrste kamiona na troškove prijevoza za relaciju 10 km svedene na indeksne pokazatelje, vidi se iz slijedeće tablice. Tablica 7. Vrst a kamion a Vrsta ceste MAGIRUS 150 KS MAGIRUS 150 KS MAGIRUS 230 KS MAGIRUS 232 KS 8 tona 18 tona 12 tona 16 tona IIIIII kategorija kategorija kategorija 100 90,2 80,9 100 89,1 83,9 100 93,2 77,5 100 95,4 78,1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Tablica 8 Vrsta kamiona Vrsta ceste MAGIRUS150 KS8 tona MAGIRUS 150 KS 18 tona MAGIRUS 230 KS 12 tona MAGJRUS 232 KS 16 tona I kategorija 100 78,4 83,7 71,3 II kategorijaIII kategorija 100 100 79,3 75,5 90,8 87,4 78,6 73,9 ZAKLJUČAK Vrsta ceste ima znatan utjecaj na brzinu kretanja a time na učinak i troškove prijevoza. Tako je učinak veći na cesti II kategorije od onog na cesti III kategorije 8,4 do 16,7% prosječno 11,3% na cesti I kategorije veći je od onog na cesti II kategorije 17,5 do 33,9% prosječno 26,0%, a od onog na cesti III kategorije 28,2 do 47,9% prosječno 40,8%. Troškovi prijevoza veći su na cesti III kategorije od onih na cesti II kategorije 6,2 do 11,5% prosječno 7,5%, a od onih na cesti I kategorije -9,1 do 29,1% prosječno 24,9%. Snaga motora nema znatnijeg utjecaja na učinak i troškove u koliko zadovoljava minimalnu snagu do 6 KS po toni bruto težine vozila, jer se tada može koristiti u svim uvjetima rada. Nosivost kamiona Ima znatni utjecaj na učinak i troškove prijevoza. Kamion nosivosti 16 tona ima veći učinak za 17,6% i manje troškove prijevoza 14,6% od kamiona 12 tona nosivosti, iako im je snaga motora jednaka (230 KS) na relaciji prijevoza 10 km. Isto tako kamion 18 tona nosivosti i 150 KS ima veći učinak 43,3% i manje troškove prijevoza po toni 22,2°/» od kamiona iste snage i motora i 8 tona nosivosti na relaciji prijevoza 10 km. Povećanjem relacije prijevoza povećava se i razlika između učinka i troškova prijevoza. LITERATURA Ačimovski , R.: Untersuchungen zum Problem der Forstaufschlissung Zentralblatt für das gesamte Forstwesen, Wien 1968. Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitstudien bei der Walderbeit. 6 Auflage KFW Frankfurt (Mein, 1964.) B e n i ć, R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi, Šumarski list 11—12 1958. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 82 <-- 82 --> PDF |
B e n i ć, R.: Analiza troškova i kalkulacija ekonomičnosti u iskorišćivanju šuma, Zagreb 1957. Benić , R.: Mehanizacija šumskih radova u Čehoslovačkoj, Drvna industrija 7—8 1962. Benić , R.: Transport, Šumarska enciklopedija II, str. 657, Bojanin , S.: Istraživanja potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom, Glasnik za šumarske pokuse 18, Zagreb 1975. Bojanin , S.: Analiza rada zglobnih traktora kod izvlačenja debala, Šumarski list 7—8 1971. Hafner , F.: Savremena šumska transportna sredstva, Sarajevo, 1958. Hafner , S.: Osnovi izvođenja otvaranja šuma i izvoza drveta s naročitim os vrtom na prilike u Austriji, Narodni šumar, 1977/279. Hafner , F.: Mehanizovani transport, Hafner , F.: Der Holztransport, Wien 1964. Hilf, H.: Nauka o radu, Rijeka 1963. K r i v e c, A.: Mehanizirano nakladanje pri prevozu lesa, Ljubljana, 1972. Kraljić , B.: Priprema rada i proizvodnja, optimalna veličina šumarije i optimalni sistem njenog rukovođenja, te uposlivanje diplomiranih inžinjera šumarstva, Šumarski list 5—6 1970. Kraljić , B.: Trajno iskorištavanje šumskog bogatstva FNRJ u cilju podizanja proizvodnih snaga, Zagreb 1962. Pavldć, N.: Statistička teorija i primjena, Zagreb 1965. Pleše , B.: Utovar hidrauličnim dizalicama, Magistarska radnja. * * * Poslovni izvještaj Šumskog gospodarstva Vrbovsko za 1975. i 1976. godinu. T a b o r š a k, D.: Studij rada, Zagreb, 1965. Tark , Z.: Metodika kalkulacije ekonomičnosti strojnog rada u šumarstvu, Ljubljana, 1977. Ugreno vić, A.: Eksploatacija šuma, Zagreb, 1957. Žarković , S.: Statističke metode u industrijskim istraživanjima, Beograd 1949. Mr Tomislav HESKI, dipl. inž. šum. Šumsko gospodarstvo u Vrbovskom |