DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sura, list 105:211 — 1981. PRILOG RJEŠAVANJU ODNOSA ISHRANE I RASTA NEKIH PROVENIENCIJA OBIČNE SMREKE (Picea abies Karst.)* Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRACAN i Petar RASTOVSKI Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. U radu se iznose rezultati istraživanja utjecajaNPK-gnojiva na rast i sadržaj hraniva u dvogodišnjim biljkamadeset domaćih proveniencija obične smreke te po jedne proveniencije Pančićeve omorike i sitkanske smreke. Primijenjena gnojidba pozitivno je djelovala na rast svih proučavanih proveniencijakao i na količine analiziranih hraniva u biljkama. Utvrđene su značajne razlike na nivou vrsta drveća, ali i između nekih proveniencija obične smreke. UVOD Osnivanje šumskih kultura spada među najsloženije šumarske djelatnosti. Zbog dugog ciklusa proizvodnje svaki, pa i mali promašaj može imati dalekosežne posljedice. Prd tome je izbor sjemena odgovarajućeg porijekla od posebnog značenja. Međutim, zbog nedovoljnog broja provenieničnih pokusa malo se zna o uspijevanju naših vrsta drveća kada se s njima osnivaju kulture izvan područja prirodnog rasprostranjenja. To vrijedi i za običnu smreku koja spada među vrste drveća s kojima se je kod nas do sada najviše pošumljavalo. Malo se zna o proizvodnim mogućnostima pojedinih njezinih proveniencija, a još manje o njihovim zahtjevima za hranivđma. Ovi podaci od najvećeg su značenja s obzirom na izbor odgovarajućih staništa za osnivanje kultura kao i primjenu mineralnih gnojiva. O međuvrsnim i unutarvrsnim razlikama u reakciji šumskog drveća s obzirom na gnojidbu izvještavaju pored ostalih Fieldin g i Brow n (1961), Ka ral (1961), Inges tad (1963), Maki (1964), Walker i Hatcher (1965), Godard i Strickland (1966), Baule i Fr icke r (1967), Bur don (1968), Gietrych (1968), Radiske et al. (1968), Komlenović i Popović (1970), Zobel i Roberds (1971) Evers (1973 i 1978) i dr. U našim ranijim istraživanjima (KOMLENOVIĆ, 1973) utvrdili smo da se smreka unutar prirodnog područja rasprostranjenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj dosta razlikuje u rastu i koncentracijama dušika u iglicama. Da bi odgovorili na pitanje u kojoj su mjeri te razlike genetski, odnosno eko *) Istraživanja je financirao SIZ za znanstveni rad SRH (SIZ—IV) i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske. 211 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 6 <-- 6 --> PDF |
loški uvjetovane pristupili smo istraživanjima od kojih jedan dio iznosimo u ovom radu. MATERIJAL I METODE RADA Našim istraživanjima obuhvatili smo deset populacija obične smreke. Pored toga u istraživanja smo uključili po jednu provenciju Panoićeve omorike (Picea omorica Panč.) i sitkanske smreke (Picea sitshensis Carr.). Osnovu sjetvenog supstrata sačinjavalo je tlo iz rasadnika (pseudoglej), obogaćeno organskom tvari (treset i kompost). Neka njegova kemijska svojstva, utvrđena na kraju 1977. godine daju se u Tabl. 1. Tab. 1 Neka kemijska svojstva supstrata Varijante H2 0pH n-KCL P205Al- K2 05 Organska tvar Ukupni N mg/100 g Negnojeno 6,6 5,6 10,6 13,0 4,90 0,23 NPK 6,6 5,7 19,3 14,3 4,22 0,21 Pokus je osnovan u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom u proljeće 1977, godine. Primjenjen je »split-plot« sistem s pet ponavljanja. Na NPK-varijanti supstratu smo dodali 15 g P205 u obliku superfosfata i 15 g K20 kao kalijeva sulfata po kvadratnom metru. Za vrijeme vegetacije u prvoj i drugoj godini provedena su po dva prihranjivanja amonijevim nitratom (godišnje 10 g N/m8). Primjenjujući redovne mjere njege i zaštite biljke su uzgajane tokom dvije godine, nakon čega je registriran njihov visinski i debljinski rast te količina d kemijski sastav suhe tvari. Dušik u biljnom materijalu određen je metodom Kjeldahla (makro postupak), fosfor kolorimetrijski, kalij i kalcij plamen fotometrijski, a magnezij metodom atomske apsorpcije. Svi rezultati izmjena i analiza obrađeni su metodom analize varijance (STEEL, R. G. D., and TORRIE, I. H., 1960). Signifikantne razlike (»F-test«) između srednjih vrijednosti tretiranja (proveniencije) i varijanti (gnojidba) testirane su t-testom. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM U Tab. 2. iznose se podaci o srednjim vrijednostima suhe tvari dvogodišnjih biljaka u rasadniku po tretiranjima i varijantama. Količine suhe tvari odnose se na 50 biljaka, što odgovara veličini pojedinačnih uzoraka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Srednje vrijednosti suhe tvari (g/50 biljaka ) Tabela 2. Vari jante Tretiranja Sredina NPK Negnojeno So-1161,Poljane Slovenija 60,62 34,80 47,71 So-1163,Draga Slovenija 53,98 29,81 41,90 So-l259,štirovača 46,21 25,15 35,68 So-1260,Vrhovine 63,46 30,88 47,17 So-1261, Široka 41,75 21,66 31,71 Draga Šo-l263,Runci 59,55 25,84 42,63 So-1264,Pogačarica 46,88 25,95 36,21 SO-1265, Kenđer 51,63 27,44 39,53 So-1266,Donja Bob. 6 8,´06 30,13 49,10 So-1268,Trakošćan 61,05 32,07 46,56 So-1270,sitkanska smreka 30,63 2,32 16,47 So-1271, omorika 22,65 5,17 13,91 .Sredina 50,50. 24,2.7-37,39 "t»0i- 5,67 za provenijencije ´"t"05= 14,11 za gnojidbu 01= Na osnovu ovih podataka proizlazi da je primijenjena gnojidba pozitivno utjecala na rast biljaka i sadržaj analiziranih hraniva u suhoj tvari svih proučavanih provenijencija. Nije utvrđena statistički opravdana interakcija provenijencije x gnojidba s obzirom na rast dvogodišnjih biljaka. Sadržaj suhe tvari Pančićeve omorike i sitkanske smreke bio je znatno manji nego kod obične smreke. Utvrđene su statistički značajne (signifikantno na nivou 5%), odnosno vrlo značajne (signifikantno na nivou 1%) razlike između nekih od proučavanih proveniencija smreke. Ne uočava se određena povezanost između njihovog geografskog rasprostranjenja i proizvedene suhe |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 8 <-- 8 --> PDF |
t/nf N *,0 Q NEGN0JEN0 »,0 S n q GN0JENQ 4,0 r^ \ \ s s W -Ck J r^ri^rlrlrfl^^ rR C« s.o S.0 x X s i S \ s a JE x 1.5 r Mg to ri rl m J ri r^ ri J rS rS ja J !r I] 2 >aL> su » si Sl i : KOLIČINA HRANIVA U NADZEMNOM DIJELU OVOGODIŠNJIH BILJAKA |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 9 <-- 9 --> PDF |
biljne tvari. Tako smo npr. u našem pokusu imali s područja Gorskog Kotara jednu od proveniencija s najmanjom produkcijom suhe tvari, (Široka Draga), ali i jednu od najproduktivnijih (Donja Dobra). Statistički je opravdana razlika i između dvije ispitivane proveniencije iz SR Slovenije. Iz naših rezultati proizlazi negativna korelacija između proizvedene suhe tvari dvogodišnjih biljaka i pripadajućih nadmorskih visina ispitivanih populacija. Tako je na NPK-varijanti dobiven linearni korelacioni koeficijent r = —0,59 (jaka korelacija), a na varijanti negnojeno r=—0,34 (slaba korelacija). Ako se u račun uzme samo suha tvar nadzemnog dijela biljaka (iglice i stablo) spomenuta je veza čvršća, jer odgovarajuće vrijednosti iznose r = —0,77 (vrlo jaka korelacija), odnosno r = —0,62 (jaka korelacija). Uvrđena pravilnost je razumljiva. S promjenama nadmorske visine mijenjaju se i klimatske prilike, što se odražava d u dužini vegetacijske sezone. Ova pojava ima veliko značenje kod osnivanja kultura smreke. Spomenuli smo da se obična smreka dosta uzgaja umjesto van svog prirodnog areala, uglavnom na nižim nadmorskim visinama. Naši rezultati jasno pokazuju da na takovim staništima treba dati prednost proveniencijama s nižim nadmorskih visina. Ova je konstatacija općenita pa zahtjeva konkretizaciju i provjeru u provenieničnim pokusima osnovanim na reprezentativnim staništima. Podaci o količinama hraniva u nadzemnom dijelu dvogodišnjih biljaka (iglice i stablo) predočeni su na slici 1. Općenito uzevši ove vrijednosti pokazuju slaganje s podacima količina suhe biljne tvari. Postoje određene razlike u koncentracijama proučavanih hraniva između istraživanih vrsta, odnosno proveniencija. Primjenjena gnojidba također je utjecala na promjene kemijskog sastava suhe biljne tvari. Međutim,, sve to ipak nije bitno poremetilo odnose koje smo utvrdili kod suhe tvari. Grafički prikaz podataka o količinama analiziranih hraniva u nadzemnom dijelu biljaka jasno pokazuje da je varijabilnost ovog svojstva dosta izražena kod obične smreke. To bi moglo imati određeno značenje d kod primjene mineralnih gnojiva u kulturama. Ovaj problem također zaslužuje posebnu pažnju, pa bi ga trebalo razjasniti kroz daljnja istraživanja u terenskim pokusima. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata dvogodišnjih istraživanja u rasadniku mogu se donijeti ovi zaključci: Primjenjena gnojidba pozitivno je utjecala na rast biljaka i sadržaj analiziranih hraniva u suhoj tvari svih proučavanih proveniencija; nije utvrđena statistički opravdana interakcija proveniencije x gnojidba gnojidba s obzirom na rast dvogodišnjih biljaka; postoje značajne razlike između proveniencija obične smreke u odnosu na rast i količine analiziranih hraniva u nadzemnom dijelu biljaka. Utvrđena je negativna korelacija između pripadajućih nadmorskih visini i ovih vrijednosti; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 10 <-- 10 --> PDF |
iz istog razloga, kod osnivanja intenzivnih kultura ispod donje granice prirodnog rasprostranjenje obične smreke, posebnu pažnju zaslužuju proveniencije s nižih nadmorskih visina. One su u pravilu brže rasle i kod njih se mogu očekivati veći učinci primjenom mineralnih gnojiva. Ovu pojavu neophodno je provjeriti i konkretizirati osnivanjem terenskih pokusa na odgovarajućim staništima; dvogodišnje biljke obične smreke pokazivale su značnajno brži rast i sadržavale veće količine analiziranih hraniva od biljaka omorike i sitkanske smreke; primjenjena gnojidba značajno je utjecala na smanjenje šteta izazvanih golomrazicom, posebno kod biljaka omorike i sitkanske smreke koje su s obzirom na ovu pojavu osjetljive. LITERATURA Evers, F. N. (1978): Über bleibende Differenzierungen im Minerals toff gehalt der Nadeln bei verschiedenen Klonen der Fichte (Picea abies (L.) Karst.) Mitt. des Vereins f. Forstl. Standartskunde und Forstpflanzenzüchtung, 61—64. Fi elding , J. M., Brown , A. G. (1961): Tree-to-tree variations in the health and some effect od superfhosphate on the growth and development of Monterey pine on a slow-quality site. Commonweath of Australia, For. ad Timber Bur., Leaflet No. 79. 19 pp. Giertych , M. M. (1968): Variations in Norway Spruce provenances in their ability to utilize mineral nutrients available in limited quantities under competitive conditions. Forth Annual Rep., Polish Acad. Sei., Inst, of Dendrology and Kornik Arboretum, 38 pp. Ingelstad , T. (1963): Comparison of nutritional properties in forest tree species. For. Cen. and Tree Impr., Stockholm, Sec. 5/9, 5 pp. Komlenović , N. (1973): Koncentracija hraniva u iglicama kao indikator stanja ishrane kultura obične smreke (Picea abies, Karst.), Zagreb (doktorska disertacija) Kral , E. (1961): Untersuchungen über Nährstoff haushält von auf gleichem Standard erwachsenen Fichtenjungpflanzen in Abhängigkeit von ihrere Wuchsenergie und Herkunft. Cbl. Ges. Forstwes., 78, 18—38. Walker , L. C, Hatcher , R. D., (1965): Variation in the ability od slash pine progeny groups to absorb nutrients, Soil Sci. Soc. Amer. Proc. 29 (5), 616—621. Zobel , B., Roberds , J., (1970: Diferencial genetic response to fertilizers within tree species. Society of American Foresters, Michigan, August 5, 19 pp. The Relatoship Between the Nutritio and Growth of Some Norvway Spruce Provenances (Picea abies Karst.) Summary The effects of application of NPK fertilizers on 2-year-old seedlings of 10 proveniences of Norway spruce and one provenience each of Omorika spruce and Sitka spruce were investigated. The study was conducted in the Forest Research Institute nursery at Jastrebarsko, using an artificially constructed seedbed mixture with chemical characteristics as shown in Table 1. The treated plots intially received 15 g P2O5 as superphosphate and 15 g K20 as potassium sulphate per square meter of surface area. Ammonium nitrate was 216 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 11 <-- 11 --> PDF |
applied during both the 1977 and 1978 growing seasons at the rate od 10 g nitrogen per square meter. It is clear that the fertilizers, as applied, had a positive effect on growth, and on the dry-matter content on nitrogen, phosphorus and potassium, in all 12 proveniences (Table 2, Fig. 1.). Significant differences occur between proveniences of Norway spruce in both growth and above-ground dry-matter nutrient content. There were no significant interactions (with respect to dry matter content) between provenience and fertilizer application. Within Norway spruce, there vas a negative correlation between provenience elevation and dry-matter content. This suggests usig lower-elevation proveniences for establishment of Norway spruce plantations below the natural range of this species, as these proveniences are faster growing and applications of mineral fertilizers have bigger effects. The Norway spruce seedlings contained significantly higher amounts of NPK and grew significantly faster than the Omorika and Sitka spruce seedlings. Fertilized seedligns were significantly less damaged by forst heaving than were unfertilized seedlings. This was especially true of the Omorika and Sitka spruce, both of which are very susceptible to frost heaving. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 12 <-- 12 --> PDF |
»Međutim, koliko god moramo osuditi prekomjerne sječe listača, mora se priznati, da su tadašnji stručnjaci utvrdili neoborive prioritete jelove pritfijese: jela između svih vrsta drveća najjače i najdulje podnosi zasjenu nadstojnik stabala; pomlađuje se gotovo isključivo prirodnim putem pa nije potrebno osnivati rasadnike; kao rijetko koja četinjača jela se lako i brzo oporavlja od oštećenja uzrokovanim zastarčenjem i sječama; korijenje je jeledublje nego korijenje bukve i smreke tj. onih vrsta koje kao uzgojno srodne dolaze s njom na krškom visočju; manje stradava od snijega i leda negobukva i smreka; jela je najpodesnija a u vrlo mnogo slučajeva i jedina vrsta drveća kojom je moguće preborno gospodariti. Sve su ostale manjeprikladne za ovaj uzgojni oblik. Jedina je veća prednost smreke pred jelom u tome što se ona lako pomlađuje i umjetnim putem. A to je vrlo važno kod kompletiranja nedovoljno pomlađenih sječina. Ali zapaženi su nedostaci primjese smreke, a to je u prvomredu krhkost i manja otpornost protiv napada insekata, pa su već stare generacije šumara napustile uvođenje smreke na nepomlađene površine. Ostalo je i neriješeno pitanje otpornosti autohtonog varijeteta (Picea excelsa var. viminalis), samoniklog u predjelima Medvejci, Kačje, Strma vlaka (ŠumarijaKlana) te Crni laži i Crna gora (kod Tršća), makar je vjerojatno da je autohtona smreka otpornija nego obična smreka«. (Dr S. Frančišković u knjizi Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980, str. 38/39). |