DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sura, list 105:211 — 1981. PRILOG RJEŠAVANJU ODNOSA ISHRANE I RASTA NEKIH PROVENIENCIJA OBIČNE SMREKE (Picea abies Karst.)* Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRACAN i Petar RASTOVSKI Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. U radu se iznose rezultati istraživanja utjecajaNPK-gnojiva na rast i sadržaj hraniva u dvogodišnjim biljkamadeset domaćih proveniencija obične smreke te po jedne proveniencije Pančićeve omorike i sitkanske smreke. Primijenjena gnojidba pozitivno je djelovala na rast svih proučavanih proveniencijakao i na količine analiziranih hraniva u biljkama. Utvrđene su značajne razlike na nivou vrsta drveća, ali i između nekih proveniencija obične smreke. UVOD Osnivanje šumskih kultura spada među najsloženije šumarske djelatnosti. Zbog dugog ciklusa proizvodnje svaki, pa i mali promašaj može imati dalekosežne posljedice. Prd tome je izbor sjemena odgovarajućeg porijekla od posebnog značenja. Međutim, zbog nedovoljnog broja provenieničnih pokusa malo se zna o uspijevanju naših vrsta drveća kada se s njima osnivaju kulture izvan područja prirodnog rasprostranjenja. To vrijedi i za običnu smreku koja spada među vrste drveća s kojima se je kod nas do sada najviše pošumljavalo. Malo se zna o proizvodnim mogućnostima pojedinih njezinih proveniencija, a još manje o njihovim zahtjevima za hranivđma. Ovi podaci od najvećeg su značenja s obzirom na izbor odgovarajućih staništa za osnivanje kultura kao i primjenu mineralnih gnojiva. O međuvrsnim i unutarvrsnim razlikama u reakciji šumskog drveća s obzirom na gnojidbu izvještavaju pored ostalih Fieldin g i Brow n (1961), Ka ral (1961), Inges tad (1963), Maki (1964), Walker i Hatcher (1965), Godard i Strickland (1966), Baule i Fr icke r (1967), Bur don (1968), Gietrych (1968), Radiske et al. (1968), Komlenović i Popović (1970), Zobel i Roberds (1971) Evers (1973 i 1978) i dr. U našim ranijim istraživanjima (KOMLENOVIĆ, 1973) utvrdili smo da se smreka unutar prirodnog područja rasprostranjenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj dosta razlikuje u rastu i koncentracijama dušika u iglicama. Da bi odgovorili na pitanje u kojoj su mjeri te razlike genetski, odnosno eko *) Istraživanja je financirao SIZ za znanstveni rad SRH (SIZ—IV) i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske. 211 |