DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 47 <-- 47 --> PDF |
od pletene žice i 10 km niskonaponskih strujnih krugova na određenim (preglednim) prelazima divljači iz lovišta u poljoprivredne kulture. Troškovi izgradnje 1 km stalne žičane ograde (prema cijenama iz 1978) iznose: a) nabavljeni materijal (pletena, vezna i noseća žica, čavli i dr.) 48.000,00 din. b) vlastiti materijal (stubovi, prečke i dr.) 16.000,00 din c) prevoz materijala 7.500,00 din. d) osobni dohoci izrade 22.500,00 din. e) režijski troškovi 6.000,00 din. Cijena koštanja (CK) = 100.000,00 din/km Troškovi izgradnje 1 km strujnog kruga (također prema cijenama iz 1978) iznose: a) aparat s baterijama (bez povremenog punjenja baterija) 5.000,00 din. b) priručni materijal 3.500,00 din. c) osobni dohoci izrade s režijom 2.500,00 din. Cijena koštanja (CK) = 11.000,00 din. Budući da se radi o investacijama i mogućnosti dobivanja bankovnih sredstava uz 8% kamata — to cijena koštanja (CK) za 11 km stalne ograde iznosi 1,100.000,00 din., a za 10 km strujnih krugova 110.000,00 din ili ukupno 1,210.000,00 dinara. Programom preventivne zaštite predviđeno je da rok trajanja stalne ograde iznosi 10 godina, a strujnih krugova 5 godina, pa su i tolike mogućnosti dobivanja investicionih kredita uz godišnje otplate anuiteta. Prema tome godišnji otplatni obrok ili anuitet za stalnu ogradu (izračunan po formuli 0,0p X l,0p" l.Opn — 1 iznosi 163.933 din, a za strujne krugove 27.550 dinara, a godišnji anuitet iznosi ukupno 191,483,00 dinara. Prema podacima odnosnog Šumskog gospodarstva — prosječni je godišnji iznos šteta (u posljednje 4 godine) što ih uzrokuje divljač na poljoprivrednim kulturama 653.926 din, a iz analize troškova vidi se da bi se one mogle spriječiti podizanjem ograda uz godišnje troškove (anuitete) od 191.483 dinara. Kako se vidi, gospodarstvo, odnosno lovište »Posavlje« samo bi na taj način uštedjelo prosječno godišnje 462.433 dinara ili 2,4 puta više nego što su godišnji troškovi ograđivanja. Napomenimo da su u 1978. godini čak i 6,6 puta veće uštede od godišnjih troškova. Dakako da bi se ta sredstva mogla i morala uložiti, prema lovno-gospodarskoj osnovi, u intenzifikaciju lovišta unošenjem odgovarajuće hrane, otkup i zasijavanje enklava itd. |