DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U sloju grmlja u ograđenoj plohi »A« pojavljuju se mjestimično veoma gusto i teško prohodan sklop vrste Pyrus communis i Crataegus leavigata koje nalazimo u manjoj mjeri i u neograđenoj plohi »B«. Na obje plohe ranije nisu zabilježene Pyrus communis i Tilia parvifolia. U sloju prizemnog rašća pojavljuju se kao ostaci »sastojine šaševa« gusti otoci Carex hirta, C. tricostata, C. remota, C. elata itd., dok se guste skupine Deschampsia caespitosa pojavljuju samo na neograđenoj plohi »B«. Navedene skupine (sastojine) služe kao skloništa divljači. Za razliku od jesenskog aspekta, u proljetnom su primijećene mnoge vrste kao npr. Lychnis flos-cuculi, Cardamine pratensis, Paris quadrifolia, Ranunculus auricomus, Rosipa sylvestris, Veronica hederifotia, V. urticifolia, V .officinalis, Leucoium aestivum, Caltha palustris itd. Pri usporendbi vegetacije u ograđenoj plohi »A« i neograđenoj plohi »B« primjećuje se velika razlika u pogledu šteta od divljači. Na ograđenoj plohi »A« kora drveća je posve neoštećena. Na plohi »B« kora drveća je veoma oštećena, a osim toga cijela je ploha ispresijecana migracionim putovima i ležaj ima divljači. Oštećenja kore stabala na neograđenoj plohi nalaze se na visini od 10 do 160 cm u vidu dugih uzdužnih brazda, koje postepeno prekriva ozljedno pluto. Rane na kori su duboke, te često dopiru do kambija. Najčešća oštećenja kore od divljači primijećena su na vrstama Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, te Rhamnus frangula. Vrsta Quercus robur vrlo je rijetko oštećena na kori. Osim navedenih oštećenja kore divljač odgriza na neograđenoj plohi »B« vršne dijelove izbojaka, što je zapaženo kod vrsta Euonynus europaeus, E. latifolius, Salix caprea itd. III U kasnu jesen 1978. godine izvršili smo prvo čišćenje na pokusnim plohama. Broj izvađenih stabalaca tim čišćenje po vrstama drveća i u postotnim odnosima donosimo u tabelama 1. i 2. Čišćenje smo izvršili tako da su dva stručnjaka (na širini od 1 m) izvršili doznaku stabalaca, a za njima su išla dva radnika i doznačena stabalca sjekli i obarali. Nakon čišćenja pobrojali smo sva stabalca na pokusnim plohama. Pokusne plohe smo prvo podijelili najlonskim konopcima (obojenim) na odgovarajući broj polja (28), a onda smo na tim poljima izbrojili svako stabalce i označili ga kredom (također u boji) da ga ne bismo dva puta brojali. Stabalca smo svrstavali prema vrstama drveća. Osim toga smo svako stabalce dobro pregledali i utvrdili da li je oštećeno ili ne i zaveli ga zatim u odgovarajuću kolonu terenskog manuala. Rezultate tih snimanja smo obračunali i donosimo ih u apsolutnim i relativnim iznosima, prema vrstama drveća, u tabelama 3. i 4. U tim tabelama smo, usporedbe radi, prikazali i rezultate prvog snimanja 1973, godine, kako bismo uočili razlike. |