DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. list 105:241—1981 UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSNOG (NOVČANOG) IZNOSA ŠTETA OD DIVLJAČI U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA Dr Uroš GOLUBOVIC, dipl. inž. šum Šumarski fakultet ZAGREB, Šimunska cesta 25 SAŽETAK. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja o štetama koje divljač uzrokuje odgrizanjem mladica ili nagrizanjemi guljenjem kore stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena u gosp. jedinici »JOSIP KOZARAC« Šumarije Lipovljani. Kao dodatak prikazan je »Program preventivne zaštite protiv šteta od divljači« na području Šumskog gospodarstva Sisak, (op) UVOD Godine 1968. proveli smo istraživanja u zrelim sastojinama za sječu hrasta lužnjaka i poljskog jasena (2). Cilj tih istraživanja bio je da utvrdimo vrijednost bruto-produkta pri ekspolataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju omogućuje hektar zrele nizinske slavonske šume (2). Tom smo se prilikom, a na temelju tih istraživanja, uvjerili da jelenska i srneća divljač mogu znatno deklasirati ili potpuno obezvrijediti, ne toliko piljene Sortimente, koliko proizvedene furnire, proizvodnja kojih je izuzetno skupa, zbog dužine i preciznosti tehnološkog procesa, te skupe sirovine od koje se proizvode. Tragovi zuba i rogova divljači ostavljaju ožiljke, tamne mrlje i brazde na proizvedenim furnirima — tako da ih standardi, a posebno inozemni kupci, deklasiraju i do cijene koštanja, a obrezivanjem tih ozljeda smanjuje se i postotak iskorištenja trupaca od kojih se furniri proizvode. Te trostruke štete od divljači (usporavanje rasta sastojine u mladosti, deklasiranje proizvedenih sortimenata i smanjenje postotaka iskorištenja trupaca) potaklo nas je prdje nekoliko godina (1972) da postavimo pokusne plohe u cilju utvrđivanja tih šteta u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Krajem 1973. godine izvršili smo prva snimanja na pokusnim plohama (ograđenoj i neograđenoj) i rezultate smo objavili — u obliku prethodnog izvještaja — u »Šumarskom listu« br. 7—-9/1974, pod naslovom »Utvrđivanje šteta od divljači«. Istraživanja smo proveli na području Šumarije Lipovljani, u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, odjelu 107. i na stalnim pokusnim plohama navedenog dijela »A« i »B« (svaka površina 0,50 ha). Tom smo prilikom istakli da jelenska i srneća divljač čini velike štete u mladim šumama, a te se štete ne odnose samo na odgrižene pupove, oguljena i polomljena (prelomljena) |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 36 <-- 36 --> PDF |
stabalca, nego i na kvalitetu sortimenata eksploatacije šuma, a posebno na kvalitetu piljene građe i proizvedenih furnira. Dakle, zub i rog divljači ne samo da usporavaju rast mladih šuma nego te ožiljke stabla »nose« u sebi sve do svoje sječne zrelosti i tek onda kada ih se posiječe, izrade sortimenti, sortimenti prepile ili izrežu u furnire — utvrde se goleme štete koje je počinila divljač prije kojih 100, 120 ili 140 godina, kada je sastojina bila mlada i prepuštena divljači. Krajem 1978. godine — dakle 5 godina kasnije — izvršili smo druga snimanja na pokusnim plohama, kada je šumska sastojina bila stara 11 godina, a rezultate tih snimanja prikazat ćemo u ovom radu. II METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Jedna od pokusnih ploha (»A«) čvrsto je ograđena, dok je druga komparativna ploha (»B«) neograđena, odnosno po njoj se kreće i zadržava divljač. U jesen 1978. i u proljeće 1979. godine na plohama su napravile fitocenološke snimke jesenskog i proljetnog aspekta prof, dr Nevenka Plavšić- Gojković i prof, dr Valentina Gaži-Baskova. Navodimo najvažnije (karakteristične) elemente tih snimanja onako kako su nam ih dale autorice. Istovremeno im se zahvaljujemo na ukazanoj pomoći i nastojanju da ovaj rad postane cjelovitiji. Prema početnim botaničkim istraživanjima na trajnim plohama »A« i »B«, izvršenim 1973. godine, izdvojene su sastojine označene kao »branjevina «, »livada busike« i »sastojine šaševa« na osnovi aspekta i fitocenološkog snimanja po metodi Braun-Blanquet (PLAVŠIĆ-GOJKOVIĆ N. i GAŽI-BASKOVA V., 1974. i 1977). Navedene sastojine bile su raspoređene na slojeve od 60—250 cm, od 20—60 cm i niže od 20 cm. Na osnovi istraživanja provedenih u jesen 1978. i proljeće 1979. godine utvrđeno je da se u razdoblju od 5 godina aspekt tih ploha sasvim izmijenio, jer se razvila bujna vegetacija, tipa guste, mjestimično gotovo neprohodne branjevine, sa stablima koja su postigla čak i 5 m visine i promjer od 8 cm. Ranije izlučene sastojine »branjevina«, »livada busike« i »sastojine šaševa« svedene su samo na manje otoke. Kad se uspoređuju vegetacije u ograđenoj plohi »A« i neograđenoj plohi »B« očito je da se sada jasno razabire sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog rašća. Uspoređenjem zastupljenosti vrsta u jednoj i drugoj plohi vidljivo je da je broj vrsta u neograđenoj plohi »B« znatno veći nego u ograđenoj plohi »A«. Zanimljivo je istaknuti da su 1978. i 1979. primijećene neke vrste koje nisu bile zabilježene kada smo počeli pratiti sukcesije vegetacije na tim trajnim pokusnim plohama. U sloju drveća najobilnije su zastupljene vrste Fraxinus angustifolia, Quercus robur, Carapinus betulus, a nešto manje Ulmus minor var. suberosa koja ima jako izraženu plutastu koru. Ustanovljena je prisutnost vrste Tilia parvifolia, koia nije bila zabilježena godine 1973. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U sloju grmlja u ograđenoj plohi »A« pojavljuju se mjestimično veoma gusto i teško prohodan sklop vrste Pyrus communis i Crataegus leavigata koje nalazimo u manjoj mjeri i u neograđenoj plohi »B«. Na obje plohe ranije nisu zabilježene Pyrus communis i Tilia parvifolia. U sloju prizemnog rašća pojavljuju se kao ostaci »sastojine šaševa« gusti otoci Carex hirta, C. tricostata, C. remota, C. elata itd., dok se guste skupine Deschampsia caespitosa pojavljuju samo na neograđenoj plohi »B«. Navedene skupine (sastojine) služe kao skloništa divljači. Za razliku od jesenskog aspekta, u proljetnom su primijećene mnoge vrste kao npr. Lychnis flos-cuculi, Cardamine pratensis, Paris quadrifolia, Ranunculus auricomus, Rosipa sylvestris, Veronica hederifotia, V. urticifolia, V .officinalis, Leucoium aestivum, Caltha palustris itd. Pri usporendbi vegetacije u ograđenoj plohi »A« i neograđenoj plohi »B« primjećuje se velika razlika u pogledu šteta od divljači. Na ograđenoj plohi »A« kora drveća je posve neoštećena. Na plohi »B« kora drveća je veoma oštećena, a osim toga cijela je ploha ispresijecana migracionim putovima i ležaj ima divljači. Oštećenja kore stabala na neograđenoj plohi nalaze se na visini od 10 do 160 cm u vidu dugih uzdužnih brazda, koje postepeno prekriva ozljedno pluto. Rane na kori su duboke, te često dopiru do kambija. Najčešća oštećenja kore od divljači primijećena su na vrstama Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, te Rhamnus frangula. Vrsta Quercus robur vrlo je rijetko oštećena na kori. Osim navedenih oštećenja kore divljač odgriza na neograđenoj plohi »B« vršne dijelove izbojaka, što je zapaženo kod vrsta Euonynus europaeus, E. latifolius, Salix caprea itd. III U kasnu jesen 1978. godine izvršili smo prvo čišćenje na pokusnim plohama. Broj izvađenih stabalaca tim čišćenje po vrstama drveća i u postotnim odnosima donosimo u tabelama 1. i 2. Čišćenje smo izvršili tako da su dva stručnjaka (na širini od 1 m) izvršili doznaku stabalaca, a za njima su išla dva radnika i doznačena stabalca sjekli i obarali. Nakon čišćenja pobrojali smo sva stabalca na pokusnim plohama. Pokusne plohe smo prvo podijelili najlonskim konopcima (obojenim) na odgovarajući broj polja (28), a onda smo na tim poljima izbrojili svako stabalce i označili ga kredom (također u boji) da ga ne bismo dva puta brojali. Stabalca smo svrstavali prema vrstama drveća. Osim toga smo svako stabalce dobro pregledali i utvrdili da li je oštećeno ili ne i zaveli ga zatim u odgovarajuću kolonu terenskog manuala. Rezultate tih snimanja smo obračunali i donosimo ih u apsolutnim i relativnim iznosima, prema vrstama drveća, u tabelama 3. i 4. U tim tabelama smo, usporedbe radi, prikazali i rezultate prvog snimanja 1973, godine, kako bismo uočili razlike. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 38 <-- 38 --> PDF |
soX X 1 o C; 3" CO V Ci v si 5 X X e i 0 L | k) ON o V <* ?t \ > C5 }4 Ci X 0» 1 5 0) § š 0) ix ^fc «r> t\ $´ X <0 CO ON o ^ ^ $ * * 0 \ 0 * \i 0) 1 $ 03 CM <0 0 * 0 nX X 54> 5 si $ N 0\ O >0 N > «0 vr ti 8 ^ «0 X to «0 (0 <<> V * CG5 5 <0 1 * > 1 * X CM CS * <0 1 .-J * 1 * l6 ´S li ^ N N v. V 5 «0 NO 5j % <0 5j X ^l< 8 1 1 i 53 XR <0 5» X ^<Š 1 \s v <5T <0 x" 11 o Si fe < 5 x .* jj & 1 1 ´S 53 ^ 5 8 ? b 8 1 «U Si1 L1 ^ 1 1 5 N «U S) 1 0 1 .«u 1 I ! C; S" CJ 5 1* OQCo X 1 1 s f 1 1 ´S0) 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 39 <-- 39 --> PDF |
ff 0 3 ^ > $ Cl v: 0 S ** I"? 1-5 si 03 "0 t V« N 03 00 5 1 si =1 v 8 V S § x 5 03 CM x x V 0\ "N V 8 on <^ V =1 & * N M V 00 X -5 s11 (j to «5 |1 Vv N «3 Cb > 0\ s> V e to Is i? n «i «0 iß 0\ «i (X «3 K CK 5N cx 00 (X cx V ^0 S9 Vi 1 * TI 3* f& fc $ *. « * 1 0) to 1 $ ? * « | FJ * s. to X3 5. <5 <{ 1 «0 1 « ?l to « 1 1i f $ «l 1 x ^ * to 0 X R * <, | & a(5 I 1 * p 4? 1 ^ s1 $ 3 * li * -2 x> 8> "5 li Si li i. si- X (§ I 0 ! to ! Oj l ! K li Si I V II li > ! o I ! OJ X I I (J <0 l! h II II II |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Kao i u prethodnom izvještaju 1974. godine (3), tako ćemo se i ovom prilikom — iz metodoloških razloga — poslužiti Glaserovom metodom za utvrđivanje vrijednosti mladih sastojina, koja kaže da se vrijednost i sastojina odnose kao kvadrati njihovih starosti ili A; : Ax = iä : X2 . . . (1) A; = vrijednost mlade sastojine; Ax = vrijednost sastojine zrele (ili približno zrele) za sječu1; i = starost mlade sastojine; x = starost zrele (ili približno zrele) sastojine za sječu. Iz definicije i formule 1 dobivamo da je vrijednost mlade sastojine Ax i2 A; = ... (2) X2 Međutim, takvo izračunavanje vrijednosti i odštetne vrijednosti mlade (konkretne) sastojine ne bi bilo posve ispravno iz slijedećih razloga: a) vrijednost sastojine zrele za sječu »Ax« rezultira iz različitog broja stabala prema vrstama drveća kojih je broj i vrijednost sortimenta na panju različit. Prema tome i vrijednost 1 stabla je različita. To se vidi i iz tabele 5; 7ä6.S PoAasoa p/o/?a „A" f^o&usna p/of?a „&" Lxper/n?enfa/ p/of A Lxper//??enf<3/ p/of S Ifrsfa c/r veća PosfofaA Vrz/´ec/nosf ošfeće/?/// PosfofaA l/rz/´eohosf ošfeoen/6 free ^oec/es ašfecen/a sfaoa/aoa, o"/h ošfećen/a sfaća/aca, c//n Percenfage Ka/c/e of oamapecf Percentage l/a/ue of´ oa/7?apec/ ofo!sn>ape s/373// frees, D/n. ofdamage s/r/a// frees, D/n. //nssf-OaA 17 56,00 9,9 3 2 7,0 O Jase/?-As/> 47,f f.2 26,00 54,4 /. 159, OO ßrj/´esf-f//» 2,e 2,50 2,0 2,35 Gr&6-//an?6a&n OJ 1,8 0,fO (//upoo-7öfe/ 2f,6 f. 284,50 23,3 f.488,45 b) prema podacima tabele 3 i 4 broj stabalaca mlade sastojine također je različit, i u njezinoj sadašnjoj dobi možda normalan, ali u budućnosti — s obzirom na vrste drveća — nepoželjan; c) iz tabele 4 opet se vidi da je i broj oštećenih stabalaca na pokusnoj plohi različit, pa bi utvrđivanje odštetne vrijednosti, bez svođenja na vrijednost jednog stabalca prema vrstama drveća, bilo nerealno. Zbog svega navedenog izračunali smo po formuli (2) vrijednost i odštetnu vrijednost jednog stabalca prema vrstama drveća, a pomnoživši tu vri i) U knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva« Kraljić navodi da je Glaser za »Ax« uzeo starost sastojine 60 godina naviše za listače, a 40 godina naviše za četinjače (1). |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 41 <-- 41 --> PDF |
jednost s brojem stabalaca — dobiva se vrijednost i odštetna vrijednost mlade sastojine. IM to izraženo formulom glasi: Ax i2 A; = X n ... (3) x2 Simboli u formuli (3) imaju isto značenje kao ranije s tom razlikom što se »A;« i »Ax« odnose na vrijednost 1 stabalca (A;), odnosno 1 stabla (Ax) prema vrstama drveća, a »i« i »x« označavaju starost odnosnih sastojina. Malo »n« u formuli (3) označava broj stabalaca prema vrstama drveća u sastojim, odnosno na mjerenoj površini. Podatke izračunane po formuli (3) donosimo u tabelama 6 i 7 s komparativnim podacima iz 1973. godine. 7ać>. 6 ´ PoAusna /z/oha „ A" — Lyper//7?en/a/ p/o/ A Vrste7ree drveća yoec/es ßrq/ S/e/r? sfaöa/aea/>c/m6er Vr//ednos1´jednogsrada/ca, d/nVa/c/e or" one s/na// free, D/n. d/dapna i/r//edhosf, d/n7o/a/ va/ae, D/h. 1973. Z978. /973. f978. /973. 1978. //nas/DaA 3.423 2.164 0,96 4,51 3.286 9.76 O Jasen-Ash 7.231 8.090 0,36 1,76 2.603 14.238 ßr//esf-L//n 2.987 2.818 0,03 0,16 90 451 Grad-Z/oroćea/n 2.781 1.084 0,002 0,01 6 11 ü%c/pno-7öfa/ 16.422 14.156 --6.985 24.460 7a6. 7 PoAc/sna p/oha „3" — Lxper//ryenfa/ p/o/ ß frsfaTree drveća spec/es ßro/ S/ero s/aća/acanc/m6er Vr/yecfoos/jednogs/a6a/ca, d/hVa/c/e of one srr?a// free, D/n ć/ćvpna i/r/jednosf, d/nFo/a/ va/t/e, D/h. 1973. 1978. 1973. 1978. 1973. 1978. //ras/OaA 3.44-1 1.774 o,9e 4,51 3.303 8.001 Jasen A sh 5.921 6.388 0,36 1,76 2.132 11.243 Bnj/es/L// n 3.933 3.686 0,03 0,16 118 590 Gra6-//or/>6ea/n 2.540 1775(122) 0,002 0,01 5 20 i//i(/pno-7b/a/ 15.835 13.845 --5.558 19.854 247 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Budući da prema tabeli 3, nije bilo 1978. godine oštećenih stabalaca na ograđenoj pokusnoj plohi »A« — to u tabeli 8 donosimo podatke o oštećenjima stabalaca samo na neograđenoj plohi »B« u apsolutnim i relativnim iznosima. Na temelju podataka iz tabele 8. utvrdili smo vrijednost (novčane) iznose oštećenja na pokusnoj plohi »B«, a prikazujemo ih u tabeli 9. Radi komparacije u tabeli 9. donijeli smo (prepisali) iz prethodnog izvještaja (3) takve podatke i iz godine 1973. za. pokusnu plohu »B«. 7h6. 6 3rqs os"/eder>//) sf&6a/ac// //rasf Jasen Br/jes/ Gra6 (/Aupno i/rs/a dri/eda -7r-ee spec/es OaA Asn L/m //or/?Ć63/n Fo/a/ <&>d/he 1973. -Vesr /973 341 3.222 79 45 3.687 dpos/o/Ltt-//>percen/age 9,9 54,4 2,0 1,8 23,3 God/ne f978. -year-1978 271 1.401 794 324 (e/) 2.87/ (/pos/o/Au -/npercen/age 15,3 21,9 21,5 18,3(36,5) 20,7 Tab. 9 f^oćusna p/oAa „3v—Lxper//r>en/ Pos/o/aM oš/ećeo/a Vr/j´ednos/oš/eeen/h s/ada/aca, d/h Percen/age of da/nage /a/i/e of ote/nage srna// /rees, D/n. l/rs/a drveća 7ree spec/es God/na — Year/ 973. /978. 1973. 1978. //nas/-OaA 9,9 15,3 327 1.224 Jasen -As/f 54,4 21,9 1. 159 2.462 Br//´es/-L"//)? 2,0 21,5 2,35 127 GraS -//omćeam /,8 18,3(36,5) 0,10 4 (//!(/p/7o (pros/eAr & %) 23,3 20,7 1.488,45 3.817 7b/a/ (arerage /h %) ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Napisali smo na kraju našeg, već citiranog, rada (prethodnog izvještaja) iz 1974. godine da podatke snimanja nećemo komentirati (analizirati), a niti donositi zaključke, budući da su to bila prva naša snimanja takve naravi za koja smo smatrali da se, eto, mogu dati stručnoj javnosti samo u vidu prethodnog izvještaja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Međutim, sada nakon 5 godina mirovanja odnosne mlade sastojine i nakon izvršenih snimanja, rezultate kojih smo prikazali u tabelama 1—9, smatramo da je moguće provesti tu analizu i eventualno, donijeti odgovarajuće zaključke koji bi mogli koristiti našoj šumarskoj nauci i praksi. Pri tom će se zacijelo pojaviti određene manjkavosti, nedorečenosti i možda subjektivno interpretiranje podataka, onako kako smo ih mi sagledali, pa se nadam da će, to čitalac (stručnjak) imati u vidu i upozoriti nas na moguće nedostatke. Kako smo već istakli, prvi put smo čistili pokusne plohe potkraj 1978. godine. Iz tabele 1. vidi se da tim čišćenjem nismo izvadili ni jedno hrastovo stabalce na pokusnoj (ograđenoj) plohi »A«. Stoga što želimo, odnosno što nam je cilj da na taj površini uzgojimo mještovitu sastojinu lužnjaka i poljskog jasena, u kojoj će dominantnu ulogu imati hrast, kao vrednija vrsta u sastojim. Osim toga, pojava graba, brijesta i nekih grmova (naročito gloga), te indikativnog prizemnog rašća upućuju nas da se radi o suhljem tipu tla (gredi) na kome je— što je opće poznato — hrast i od prirode dominantna vrsta. No kako se u mladosti jasen mnogo brže pomlađuje i kako raste brže od hrasta, tim smo prvim čišćenjem izvadili 727 jasenovih stabalaca ili 54% od ukupnog broja izvađenih stabalaca na pokusnoj plohi »A«, površine 0,50 ha. Tim čišćenjem izvađeno je brijestovih stabalaca 217 ili 16,1%, a grabova 218 ili 16,2% od ukupnog broja izvađenih stabalaca. Na kraju je izvađeno i 185 ili 13,7% stabalaca ostalih vrsta drveća (širokolisne vrbe, kljena i si.), koja su se sadržala u plohi, bilo kao predrast, bilo kao snažni izbojci iz panja nakon izvršene čiste sječe 1968. godine. Dakle, čišćenjem je ukupno izvađeno 1347 stabalaca ili (bez »ostalog«) 1162 stabalca, a to je 7,6% od ukupnog broja stabalca na površini od 0,50 ha. Broj stabalca poslije sječe, koji smo ustanovili brojanjem, na pokusnoj plohi »A« iznosi 14156, a njihova zastupljenost prema vrstama drveća vidi se iz tabele 3. Na toj (ograđenoj) pokusnoj plohi, kako se vidi iz tabele 5, nije bilo oštećenih stabala. Međutim, prvim čišćenjem na neograđenoj pokusnoj plohi »B« izvadili smo (tab. 2) ukupno 784 stabalca, od čega je 159 stabalca oštetila jelenska i srneća divljač. Među tim stabalcima izvadili smo i jedno hrastovo oštećeno (prelomljeno) stabalce; 208 jasenovih, od čega 14,9% oštećenih; zatim 86 brijestovih, od kojih je bilo 11% oštećenih; nadalje 247 grabovih, među kojima je bilo 31,5% oštećenih i 242 stabalca ostalih vrsta drveća, među kojima je također bilo 30,9% oštećenih. Tim uzgojnim zahvatom na pokusnoj plohi »B« izvadili smo 3,8% stabalaca (bez »ostalog«), tako da je broj stabalaca poslije sječe na pokusnoj plohi «B« iznosio 13845 na 0,50 ha površine (tab. 4). Zanimljiv je podatak, (tab. 3), da se broj hrastovih stabalaca na pokusnoj (ograđenoj) plohi »A« prirodno smanjio za posljednjih 5 godina. Godine 1973. bilo ih je 3423, a 1978. godine 2164 ili za 37% manje. Vidjeli smo iz podataka u tabeli 1. da na toj pokusnoj plohi nije izvađeno ni jedno 249 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
hrastovo stabalce, nego su se u velikoj zasjeni nepoželjnih vrsta i bujno razvijenog jasena posušila i odumrla. Kako se iz podataka u tabeli vidi, hrastovnih stabalaca 1978. godine na pokusnoj plohi »A« bilo je 20,9% od ukupnog broj stabalaca, a 1978. godine 15,3%. Već smo naveli poznatu činjenicu »agresivnosti« jasena u takvim mladim mješovitim sastojinama. Jasenovih je stabalaca na pokusnoj plohi »A«1973. godine bilo 44% od ukupnog broja stabalaca, a 1978. godine 57,1%, a još ih je 727 komada prvim čišćenjem izvađeno. Broj brijestovih stabalaca ostao je gotovo isti kad se uzmu u obzir i ona stabalca što su čišćenjem izvađena. Ipak je brijest — samo ne znamo dokle će to potrajati — zastupljen s okruglo 20% u sastojim, znači više nego hrast; to nas, s obzirom na ono što mu predstoji, ne zadovoljava. Grab je, dakako, poslije sječe naglo potjerao iz panja, tako da ga je 1973. godine bilo 16,9% od ukupnog broja stabalaca, a već 1978. godine mnogo se tih izbojaka posušilo, pa smo izbrojili na pokusnoj plohi »A« samo 7,7% grabovih stabalaca od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi, ako se zanemare onih 218 stabalaca što smo ih prvim čišćenje izvadili. Međutim, analiza rezultati istraživanja, što smo ih prikazali u tabeli 4. s neograđene pokusne plohe »B«, unekoliko je složenija od prethodne. Zato što nam se na toj pokusnoj plohi pojavio znatan broj stabalaca koja su oštetila divljač, a koja moramo uzeti u obzir. Također se na ovoj, kao i na prethodnoj plohi, smanjio broj hrastovih stabalaca od 3441 godine 1973. na 1774 stabalaca godine 1978. To smanjenje — iz istih razloga koje smo naveli — iznosi 48,4%. Dok je godine 1973. broj hrastovih stabalaca na toj plohi iznosio 21,7%, dotle je taj postotak 1978. iznosio 12,8% od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi. Treba istaći da je 1973. godine 341 hrastovo stabalce oštetila divljač, i ona su se, pretpostavljamo, osušila i istrunula, a drugi je razlog smanjenja broja hrastova onaj koji smo već naveli — »agresivnost« jasena i drugih nepoželjnih vrsta što u mladosti prigušuju hrast. Godine 1978. na neograđenoj pokusnoj plohi »B« bilo je oštećeno 271 hrastovo stabalce ili 15,3% od ukupnog broja hrastovih stabalaca. Od 6388 jasenovih stabalaca, koliko smo ih 1978. godine poslije čišćenja izbrojili na toj plohi, našlo se 1401 stabalce, ili 21,9%, koje je oštetila divljač. Ako se tome doda još 31 oštećeno jasenovo stabalce što smo ih pri čišćenju izvadili, onda je očito da divljač uzrokuje velike štete u mladim sastojinama, ali pri tom više bira jasen, što, doduše, nije bilo nepoznato, ali je ovim istraživanjem potvrđeno. Od 3686 brijestovih stabalaca, koliko ismo ih 1978. godine izbrojali na pokusnoj plohi »B« — 21,5% je oštetila divljač. Čišćenjem smo izvadili 86 brijestovih stabalaca, i on njih je, kako smo već naveli, 11% oštetila divljač. Grabovih stabalaca smo na pokusnoj plohi »B« 1978. godine izbrojali 1775, i od njih je divljač oštetila (ogulila) 18,3%. Čišćenjem smo izvadili 247 grabovih stabalaca, a među njima i 31,5% oštećenih- Na toj pokusnoj plohi, odnosno u jednoj njezinoj niži, masovno je potjerala i joha, a kad smo ta stabalca izbrojili, bilo ih je 222. Od tog broja |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 45 <-- 45 --> PDF |
36,5% potpuno je ogulila divljač. Ta smo stabalca pri računanju odštetne vrijednosti pribrojili grabovim, budući da 1968. godine nismo imali zrelih stabala johe za sječu koje bismo mogli uzeti za »Ax«. Kako se iz tabele 4. vidi, na pokusnoj plohi»B« u prosjeku je 1978. godine bilo 20,7% oštećenih stabalaca, a 1973. godine izbrojali smo 23,3% takvih stabalaca. U tabeli 5, kako smo naprijed naveli, prikazali smo — iz metodoloških i praktičnih razloga — podatke naših ranijih istraživanja (1973) i oni su nam u ovom radu poslužili za »Ax« prema vrstama drveća. Na temelju njih smo došli do rezultata koje smo iskazali u tabelama 6. i 7. Najvažniji rezultati u tim tabelama su vrijednosti pojedinih stabalaca na pokusnim plohama (»A« i »B«) prema vrstama drveća. Vrijednost jednog hrastovog stabalca na plohama 1973. godine iznosila je 0,96 dinara, a 1978. godine 4,51 dinar ili 4,7 puta više. Vrijednost jednog jasenovog stabalca povećala se za 4,9 puta itd. — tako da se ukupna vrijednost te male sastojine u razdoblju od 5 godina povećala na pokusnoj plohi »A« od 5985 din, na 24460 dinara ili 4,1 puta (tab. 6). To povećanje na pokusnoj plohi »B«, prema podacima u tabeli 7, iznosi 3,6 puta. Dakle, znatno manje nego na prethodnoj pokusnoj plohi, zato što je na njoj i manji broj stabalaca, jer je ta ploha otvorena (neograđena). Iz podataka u tabeli 8. vidi se, koliki je broj oštećenih stabalaca prema vrstama divljači na toj pokusnoj plohi »B« u 1973. i 1978, godini. Ta se oštećenja i dalje nastavljaju, pa će se ta stabalca posušiti ili, ako koje ostane živo i »prošverca« se, onda će nositi u sebi ozljede do sječne zrelosti i one će mu deklasirati Sortimente u njihovu pretposljednjem stadiju oplemenjenja. Neka će od njih, doduše, biti prilikom proreda izvađena, ali će neka i ostati. Upravo to je bio razlog, kako smo u uvodu istakli, da smo se odlučili na ova istraživanja. Stabalca koja su 1973. godine oštećena na pokusnoj plohi »B« u pravilu su se posušila, a time je nastala šteta, prema tabeli 9, od 1488.45 dinara na 0,50 ha. Ako se 2871 oštećeno stabalce, što smo ih izbrojili na pokusnoj plohi 1978. godine također osuši — nastala bi šteta od 3817 dinara na pokusnoj plohi dli 7634 din/ha, odnosno godišnje 1527 dinara po ha. No treba istaći da bi se ona ionako posušila ili bi bila izvađena pri uzgojnim zahvatima. Ozljede stablima u svakom slučaju posješuju sušenje i deklasiraju dm buduće Sortimente, a posebno u pretposljednjem i posljednjem stadiju oplemenjenja. Pregledajući mlade neograđene sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena, iste ili približne starosti, u području širem od pokusnih ploha, pa i na području Slavonije, ustanovili smo da su maltene sve te sastojine podjednako oštećene od jelenske i srneće divljači. Teško je reći o kolikim se površinama radi, ali ako se ima na umu navedeni podatak za štete po 1 ha ili godišnje štete po 1 ha, onda bi ti iznosi bili zaista veliki, ako ne i zabrinjavajući. U praksi je poznato, a istraživanja će to potvrditi, da mladih sastojinama određenog uzrasta i starosti divljač više ne nanosi štete ili su te štete manje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Naša daljnja istraživanja pokazat će da li se radi i o sastojinama od nekih 20 ili 25 godina starosti, aM u svakom slučaju smatramo da ih do te dobi šumska gospodarstva moraju ograditi. IV U vrijeme dok smo vršili ova istraživanja (1978. godine) i neovisno o njima — šumsko gospodarstvo u Sisku, odnosno njegove odgovarajuće službe izrađivale su Program preventivne zaštite protiv šteta od divljač i u lovištu kojim gospodari to gospodarstvo. Šumsko gospodarstvo u Sisku gospodari lovištem »Posavlje«, koje se prostire na području šumarija Dubica i Sunja, a između rijeka Save i Une, te željezničke pruge Novska-Sunja-Sisak. U Programu se ističe da se u lovištu nalazi veliki broj divljači (jelenske, srneće i divljih svinja), a posljedice toga su: a) slaba kvaliteta divljači; b) veliki prirodni otpad; c) velike štete u šumama i na poljoprivrednim kulturama. Neizvršavanjem godišnjih odstrelnih planova — smanjio se u lovištu životni prostor pojedinog grla divljači, a ekstezivnim načinom gospodarenja (neunošenjem hrane, soli i vode u lovište) — uslijedile su i velike štete u šumama i na poljoprivrednim kulturama. Ako se šteta što ju je divljač počinila na poljoprivrednim kulturama izvan lovišta 1975. godine označi sa 100, onda je ta šteta 1976. godine bila 155, 1977. 216, a 1978. godine 579, ili — ukupna šteta za te četiri godine iznosila je samo na poljoprivrednim kulturama (kukuruz, pšenica, ostale vrste) 2,615.705,00 dinara što je zaista veliki iznos. Samo je u 1978. godini počinjena šteta na poljoprivrednim kulturama okolnog stanovništva iznosila: a) 239.012 kg kukuruza b) 32.901 kg pšenice c) 5.432 kg ostalih vrsta ili sve u vrijednosti od 1,443.351,00 dinara. Stručnjaci računaju da u lovištu ima 200 običnih jelena, 150 jelena lopatara i 150 divljih svinja. U prosjeku je 1978. godine na svako pojedino grlo divljači otpadalo po 478 kg kukuruza, 66 kg pšenice i 11 kg ostalih vrsta poljoprivrednih kultura, odnosno navedena divljač prosječno je pričinila štetu izvan lovišta u iznosu od 2.887,00 dinara po jedinki. Kako se iz izloženog vidi — podaci o štetama od divljači ne odnose se na štete u šumama, nego samo na štete počinjene poljoprivrednim kulturama, koje gospodarstvo isplaćuje okolnom poljoprivrednom stanovništvu. Zato se Programom i predviđa da se izgradi 21 km ograda, od čega 11 km stalnih |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 47 <-- 47 --> PDF |
od pletene žice i 10 km niskonaponskih strujnih krugova na određenim (preglednim) prelazima divljači iz lovišta u poljoprivredne kulture. Troškovi izgradnje 1 km stalne žičane ograde (prema cijenama iz 1978) iznose: a) nabavljeni materijal (pletena, vezna i noseća žica, čavli i dr.) 48.000,00 din. b) vlastiti materijal (stubovi, prečke i dr.) 16.000,00 din c) prevoz materijala 7.500,00 din. d) osobni dohoci izrade 22.500,00 din. e) režijski troškovi 6.000,00 din. Cijena koštanja (CK) = 100.000,00 din/km Troškovi izgradnje 1 km strujnog kruga (također prema cijenama iz 1978) iznose: a) aparat s baterijama (bez povremenog punjenja baterija) 5.000,00 din. b) priručni materijal 3.500,00 din. c) osobni dohoci izrade s režijom 2.500,00 din. Cijena koštanja (CK) = 11.000,00 din. Budući da se radi o investacijama i mogućnosti dobivanja bankovnih sredstava uz 8% kamata — to cijena koštanja (CK) za 11 km stalne ograde iznosi 1,100.000,00 din., a za 10 km strujnih krugova 110.000,00 din ili ukupno 1,210.000,00 dinara. Programom preventivne zaštite predviđeno je da rok trajanja stalne ograde iznosi 10 godina, a strujnih krugova 5 godina, pa su i tolike mogućnosti dobivanja investicionih kredita uz godišnje otplate anuiteta. Prema tome godišnji otplatni obrok ili anuitet za stalnu ogradu (izračunan po formuli 0,0p X l,0p" l.Opn — 1 iznosi 163.933 din, a za strujne krugove 27.550 dinara, a godišnji anuitet iznosi ukupno 191,483,00 dinara. Prema podacima odnosnog Šumskog gospodarstva — prosječni je godišnji iznos šteta (u posljednje 4 godine) što ih uzrokuje divljač na poljoprivrednim kulturama 653.926 din, a iz analize troškova vidi se da bi se one mogle spriječiti podizanjem ograda uz godišnje troškove (anuitete) od 191.483 dinara. Kako se vidi, gospodarstvo, odnosno lovište »Posavlje« samo bi na taj način uštedjelo prosječno godišnje 462.433 dinara ili 2,4 puta više nego što su godišnji troškovi ograđivanja. Napomenimo da su u 1978. godini čak i 6,6 puta veće uštede od godišnjih troškova. Dakako da bi se ta sredstva mogla i morala uložiti, prema lovno-gospodarskoj osnovi, u intenzifikaciju lovišta unošenjem odgovarajuće hrane, otkup i zasijavanje enklava itd. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U ovom dijelu našega rada nije bilo riječi o štetama u mladim šumskim sastojinama. O tom problemu ne govore ni sastavljači Programa. Međutim, mi smo u prvim poglavljima ovoga rada to pitanje pokušali i dokumentirano obraditi. Kad bi se sve te navedene štete, kao i drugi troškovi gospodarstva u vezi s preventivnim zahvatima u lovištu, usporedile s prihodima od lova onda bi se na temelju tog nesrazmjera zaista morao donijeti zaključak da je nužno izraditi znanstvenu studiju kojom bi se ukazalo, kako da se taj evidentni problem riješi, ne samo na području odnosnog gospodarstva nego i u širim razmjerima. V UMJESTO ZAKLJUČAKA Prirodni i teritorijalni uvjeti za podizanje šuma su ograničeni, a razvoj drvnoprerađivačke industrije, u pravilu, nema granica ukoliko su joj osigurana alimentaciona područja. No i u tim uvijetima pored količine — drvnoprerađivačkoj industriji nužno je osigurati i kvalitetnu sirovinu, šuma polako raste i sporo reagira na promjene, pa je samim tim potrebno njome oprezno i intenzivno gospodariti od njene najranije dobi. Jedna od mjera intenzivnog gospodarenja mladim šumama i njihova zaštita od divljači. Iako je divljač u šumi ne samo njezin sastavni dio, nego i ukras — ona uzrokuje velike štete u mladim šumskim sastojinama i na poljoprivrednim kulturama. Razumnim gospodarenjem šumom i divljači — oni mogu i dalje ostati zajedno, ali tako da se posebno ograde mlade šume ili divljač. Ovim i drugim istraživanjima utvrdili smo da jelenska i srneća divljač oštećuje mlade šumske sastojine i time im u mladosti znatno usporava rast. Osim toga smo utvrdili da ozljede koje divljač nanese mladim šumskim sastojinama — stabla »kriju i nose« u sebi sve do sječne zrelosti, i one im znatno deklasiraju Sortimente, odnosno polufinalne i finalne proizvode tih sortimenata. Time se uzrokuju i znatni ekonomski gubici pri industrijskoj preradi drva. Šumska gospodarstva također trpe štete, koje su osjetno veće nego što b bili godišnji troškovi ograđivanja mladih šumskih sastojina ili lovišta. Jasen je u mladosti najprivlačniji i »najslađi« za divljač, a prirodno je i »najagresivniji« u mladim šumskim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Na ograđenoj pokusnoj plohi (0,50 ha) izbrojali smo poslije prvog čišćenja 14.156 stabalaca, od čega 57,1% jasenovih. Ni jedno od tih stabalaca nije oštetila divljač. Međutim, na neograđenoj pokusnoj plohi (također 0,50 ha) izbrojali smo godine 1978, poslije prvog čišćenja, 13.845 stabalaca, od čega 6.388 jasenovih. Od tog broja jasenovih stabalaca divljač je oštetila (ogulila) 21,9%. Oštećenih hrastovih stabalaca bilo je 15,3%; brijestovih 21,5%; grabovih 18,3% i johinih 36,5%, ili u prosjeku 20,7 stabalaca na neograđenoj pokusnoj plohi oštetila je divljač. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Uz pretpostavku da će se ta slabalca osušiti, nastala je šteta od 3.817 dinara/ 0,50 ha, odnosno 7.634 din/ha. Ona stabalca koja se ne posuše i pri eventualnim proredama ne izvade — »prošvercat« će se do sječne zrelosti sastojine, a tada će se moći ustanoviti šteta koja su oni sobom donijeli. No to je predmet daljnjih istraživanja. LITERATURA Kraljić , B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb, 1952. Plavšić M. — GolubovićU.: Istraživanje vrijednosti brutto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju omogućuje hektar (zrele) nizinske slavonske šume. Zagreb, 1970. Plavši ć M., Golubov i ć U.: Utvrđivanje šteta od divljači. Šumarski list 7—9/ 1974. Šumsko gospodarstvo Sisak: Program preventivne zaštite protiv šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima i mladim šumskim sastojinama i kulturama u lovištima kojima gospodari Šumsko gospodarstvo Sisak. Sisak, 1978. Assessment of Financial Losses Following The Damage by Game in Mixed Stands of Pedunculate Oak and Field Ash Summary Natural and territorial conditions for silviculture are limited, whereas, as a rule, there are no limits for the development of timber industry, provided the wood supply is insured. However, even under those conditions the timber industry needs sufficient raw material of good quality. The forest grows slowly and reacts slowly to changes. Therefore intensive and careful management since its earliest age is required. The protection from game is one of measures of intensive management of young forests. Although the game is not only an integral part of the forest but also its decoration — it causes big damages in young forests stands and agricultural fields. Nevertheless, by reasonable managing both, the forest and the game, they can continue to exist together by fencing off either the young forest or the game. By these and other investigations we have established that red and roe deer damage young forest stands, causing thus a considerable growth retardment in youth. In addition to that we have found out that trees »conceal and carry on« ineuries antil the ripenes for cutting and degrade considerably assortiments, resp. semifinal and final products of those assortments. This also leads to considerable economic losses in industrial wood processing. Forest enterprises also suffer damage which exceed by far the annual expenses for fencing off young forest stands or hunting grounds. The ash when young, is the most attractive and tasteful for game and the most »aggressive« too by nature in young forest stands of pedunculate oak and field ash. On the fenced off experimental plot (0,50 ha) we have counted 14,156 young trees after the first cleaning, 57,1% of the lot being ash. None of them was dama ged by game. On the unfenced excperimental plot (also 0,50 ha), however, we counted 13,845 young trees after the first cleaning in 1978, 6,388 of them being ash. 21,9% of that |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 50 <-- 50 --> PDF |
number were damaged (stripped) by game. Ot the other young trees damaged by game were: 15,3% of oak, 21,5´% of elm, 18,3l!l/o of hornbeam and 36,5% of alder, or 20,7´Vo of trees within the unfenced experimental plot on the average. Anticipating the damaged young trees die back the loss amounts to 3,817 din/ha, or 7,634 din/ha respectively. Young trees that do not die back and do not get taken out by eventual thinning, will stay on until the age of the stand ripeness for cutting. The damage they have carried on will possibly be assessed. This will be the subject of our further investigations. »Kao svoja stalna obitavališta ris je odabrao širi masiv Drgomlja s kanjonom gornjeg toka Kupe (ukupno 15 nalaza), teško pristupačne terene hrvatskog Snježnika i Bukove gore, Smrekovu dragu, Smrekovac i Ceclje na području Šumarije Klana, Litorić u vrbovskoj općini i dr. Pojedini primjerci doprli su do Stalka i Dulibe na području Novog Vinodolskog, a ubijeni primjerci kraj Križišća i Bribira potvrđuju da se ris u potrazi za hranom spušta i do samog mora. Nešto više od 5 godina nakon ponovnog ispuštanja risova u kočevske šume, prvi ris ustreljen je u Gorskom Kotaru 27. IX 1978. u šumi Kašljevac, u istom lovištu gdje je prije 75 godina ubijen posljednji autohtoni ris. Bila je to mlada ženka okoćena kod nas, teška oko 16 kg.« (Iz knjige »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980«, str. 240/241) |