DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ovi podaci dokazuju, da su eksperimentalne plohe bile dobro postavljene što potvrđuje varijabilnost visina štete. Kao signifikantni parametar jest starost sastojina te je vrijednost šteta u sastojinama starih 11 godina znatno veća nego u mlađim. U ograđenoj površini (EP-5) šteta od divljači nema, jer im ograda nije dozvoljavala pristup, pa je i to jedna kod komponenata lovnoekonomske opravdanosti ograđivanja sastojina s ciljem sprečavanja šteta na šumskoj vegetaciji. 3.2 Divljač nije ni oštećivanjem kore ugrozila opstanak ni hrasta ni jasena: ali s obzirom na starost i promjer stabala (do 15 cm na 1,30 met.) ono će znatno smanjiti vrijednost trupaca u doba sječe: Postotak (%>) oštećivanja kore Eksperimentalna ploha Bdjelomično 3 letalno fl » * 8 to «S pS EP—9 70,08 — 0,21 — EP—10 71,44 5,00 3,49 5,00 Ovi podaci pokazuju, da je zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore jasen znatno više ugrožen od hrasta kao i da su ta oštećivanja pretežno bila djelomična. Troškovna vrijednost oštećivanja kore brijesta, hrasta i jasena (grab, kako se vidi iz naprijed iznijetih podataka, nije uopće napadan) iznose: _, . , Starost sastojina . , Eksperimentalna na kraju perioda Visina stete po ha Ploha dmara istraživanja godina EP—9 37 2326,00 EP—10 37 5774,00 4. BROJNO STANJE JELENSKE I SRNEĆE DIVLJAČI I STUPANJ UREĐENJA LOVIŠTA U VREMENU ISTRAŽIVANJA Za intenzitet oštećivanja biljaka ili stabala (guljenje ili nagrizanje kore) važan je i broj jelenske i srneće divljači. Lovnogospodarski kapaciteti lovišta, računajući na 100 ha površine, na dan 1. IV 1977. god. iznosili su: |