DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 23 <-- 23 --> PDF |
EP—8: Površina plohe 2,89 ha; sastojina je podignuta na bivšoj šumskoj livadi sadnjom žira pod tanjuraču dok su brijest i grab prirodnog porijekla; starost sastojina na kraju razdoblja istraživanja, 1980. god., 11 godina. EP—9: Površina 0,096 ha; starost sastojine na kraju razdoblja istraživanja, 1980. god., iznosila je 37 godina; a promjeri stabala na 1,30 met. hrasta, jasena i brijesta utvrđeni su do 15 cm. EP—10: Površina plohe iznosi 0,504 ha; hrast i brijest potiču iz prirodnog ponika, a jasen je unašan sadnicama; prsni promjeri stabala do 15 cm; starost sastojine 1980. god. 37 vegetacijskih godina. Klimatske značajke područja na kojima se nalaze eksperimentalne plohe na osnovu hidrometeoroloških stanica u Vinkovcima i u Spačvi saopćene su u naprijed navedenom elaboratu u ovim istraživanjima (7). Eksperimentalne plohe položene su 1976. godine i bile su raspoređene po ovim lovištima: 1. u lovištu »Sjeverno Merolino« plohe EP—1, EP—2 i EP—3; 2. u lovištu »Merolino jug« plohe EP—4 i EP—5; 3. u lovištu »Kunjevci« ploha EP—6; 4. u lovištu »Spačva jug« ploha EP—8; 5. u lovištu »Spačva sjever« plohe EP—9 i EP—10. U međuvremenu promijenjene su granice pojedinih lovišta pa se stoga konačna obrada ne poklapa sa stanjem nove podjele. Međutim ŠG »Hrast« u Vinkovcima, koje gospodari s ovim lovištima, ipak će biti u mogućnosti da rezultate ovih istraživanja koristi 1 za lovišta u novim granicama i odluči o načinu lovnog gospodarenja u granicama lovnoekonomske opravdanosti. 2. INTENZITET OŠTEĆIVANJA I VISINA ŠTETE Jačina, gradacija, oštećivanje drveća po jelenskoj i srnećoj divljači kreće se od minimalnih do letalnih. U ovim istraživanjima, s obzirom na strukturu radno-stručnih ljudi naših lovišta i financijskih mogućnosti za sama istraživanja, sve stabalje grupirano je u tri skupine: djelomično oštećeno, letalno oštećeno i neoštećeno i to kako za oštećivanje krošnjica odgrizanjem terminalnih i aksijalnih izbojaka ili pupova tako i za oštećenja debala zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore. Opažanja su vršena svake godine u istraživačkom razdoblju prebrojavanjem ukupnog broja biljaka te onih djelomično i letalno oštećenih. U ovom prikazu saopćujemo aritmetičke sredine četirigodišnjih opažanja (1977—1980) čime se neutralizira neizbježan koeficijent hipotetičnosti zbog specijalnih uvjeta ovih istraživanja, koja se kod nas prvi put provela. Na pojedinim EP i vrstama drveća postotak oštećenja i veličina troškovne vrijednosti po ha iznosi: 1. Na EP—1 (ukupno 17 736 biljaka): — hrast, lužnjak i kasni: djelomično oštećenih 99,44% letalno oštećenih 0,37% neoštećenih 0,19u/o 229 |