DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 22 <-- 22 --> PDF |
3. predložiti, na temelju dobivenih rezultata istraživanja, gustoću prirodne populacije jelenske i srneće divljači lovnoekonomskog kapaciteta, posebno za svako lovište makrolokaoije istraživanja. O početku istraživanja, površinama lovišta na području makrolokacije, kapacitetima i gustoći populacija jelenske i srneće divljači te o rezultatima istraživanja u 1977. godini izvjestili smo već u »Šumarskom listu« 1978. godine (5), a u ovom radu saopćavamo sažetak rezultata istraživanja za daljnje četiri godine tj. za razdoblje do 1980. godine. Ovaj sažetak izrađen je na osnovu opširenog elaborata, kojim je Katedra za lovstvo opravdala za ova istraživanja primljena sredstva (7). 1. LOKALITETI ISTRAŽIVANJA U makrolokaciji istraživanja, od Merolina do Spačve, odabrano je 9 mikrolokaliteta na kojem su postavljene stalne eksperimentalne plohe (u daljnjem tekstu EP) i to 7 za istraživanje oštećivanja krošnjica odgrizanjem terminalnih i aksijalnih izbojaka po jelenskoj i srnećoj divljači na hrastu lužnjaku, kasnom hrastu, poljskom jasenu, poljskom brijestu i običnom grabu — EP 1 do EP 6 i EP 8, a dvije (EP 9 i EP 10) za utvrđivanje veličine oštećivanja zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore. Plohe se međusobno razlikuju po načinu osnivanja i po starosti sastojine, odnosno svaka od njih je specifična. Osobine pojedinih eksperimentalnih ploha su slijedeće: EP—1: Površina 0,125 ha; sastojina je podignuta na sječini plantaže topole 1969. godine sadnjom žira pod motiku dok brijest, grab i jasen potiču iz prirodnog ponika; na kraju razdoblja istraživanja 1980. god. starosti sastojine iznosila je 11 godina. EP—2: Površina 0,66 ha; sastojina je osnovana 1974. godine sadnjom žira pod motiku i nešto graba sadnicama u međuredove plantaže topola ispod kojih se razvile hrastove biljke odličnog kvaliteta; starost hrasta i graba 1980. godine 6 vegetacijskih perioda. EP—3: Površina plohe 2,79 ha; sastojina je podignuta sadnjom 1973. godine žira pod brazdu, a jasen i grab sađeni su kasnije; specifičnost ove plohe je, da je osnovana na bivšoj oranici; starost sastojine na kraju perioda istraživanja (1980. god.) iznosila je 7 vegetacijskih godina. EP—4: Površina 0,10 ha; ploha je osnovana na sječini 1974. godine, u godini dobrog uroda žira iz kojeg se razvio hrastov podmladak, a 1976. god. izvršeno je kompletiranje sadnjom biljaka hrasta iz rasadnika, a jasena iz prirodnog podmlatka; starost sastojine 1980, god. 6 vegetacijskih godina. EP—5: Površina 0,10 ha; sastojina kao na EP 4; ovo je kontrolna ploha tj. bila je ograđena i tako onemogućen pristup jelenskoj i srnećoj divljači. EP—6: Površina 0,40 ha; sastojina je osnovana nakon čiste sječe plantaže topole 1976. godine time, da je prethodno, 1974. god., posađen hrastov žir pod motiku, dok ostale tri vrste (grab, brijest i jasen) potječu od prirodnog ponika vjetrom i vodom donesenog sjemena; starost sastojine na kraju istraživačkog razdoblja 6 vegetacijskih godina. 228 |