DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Sum. li st 105:227—1981


REZULTATI ISTRAŽIVANJA VELIČINA ŠTETA UZROKOVANIH
JELENSKOM I SRNEĆOM DIVLJACI U ŠUMAMA ŠUMSKOG
GOSPODARSTVA »HRAST« U VINKOVCIMA


Dr Drago ANDRAŠIĆ, dipl. inž. šum.


sveučilišni profesor u m.,
ZAGREB, Vrbanićeva ul. br. 37


SAŽETAK. U spačvanskom šumskom bazenu Šumskog gospodarstva
»HRAST« u Vinkovcima u vremenu od 1911. do 1980. godine
autor je na 1 stalnih eksperimentalnih površina ispitivao štete
koje nastaju na biljkama odgrizanjem pupova i izbojaka ili nagrizanjem
i guljenjem kore na stablima hrasta, jasena, brijesta i graba.
U ovom radu iznijeti su rezultati ovih istraživanja (op).


UVOD


Mnoga naša lovišta nalaze se i na područjima veoma vrijednih šuma a
koje nisu samo izvor alimentiranja potreba na drvu kao sirovini, nego su od
bitnog značaja kao ekološka komponenta za stabilnost biocentotske ravnoteže.
U šumama kao dijelu prirodne sredine obitavaju razne vrste dlakave i pernate,
zaštićene i nezaštićene divljači, od kojdh su neki uzročnici šteta na šumskoj
vegetaciji odnosno drveću. Stoga se nameće pitanje, kako uskladiti napredak
i šumske i lovnoprivredne djelatnosti ili, preciznije rečeno, kakove bi
gustoće trebale biti prirodne populacije onih vrsta divljači koje prouzrokuju
štete na šumskoj vegetaciji da se veličinom štete ne bi sprečavali najbolji
rezultati uzgajanja šuma. Na to pitanje mogu odgovor dati samo znanstvena
istraživanja.


Jedno od takovih istraživanja proveo je zavod za šumarska istraživanja
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preko Katedre za lovstvo u vremenu
od 1976—1981. pod naslovom »LOVNOEKONOMSKI KAPACITETI LOVIŠTA
ZA JELENSKU DIVLJAČ U ODNOSU NA HRASTOVE SASTOJINE
NA PODRUČJU NIZINSKIH ŠUMA.«


Zadatak je ovih istraživanja bio:


1. Utvrditi parametre godišnjih i prosječnih intenziteta šteta na krošnjicama
i hrasta lužnjaka (Quercus robur L. i Qu. tardissima M.), poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia Wahl.), poljskog brijesta (Ulmus carpinifolia Gleditsch)
i običnog graba (Carpinus betulus L.) odgrizanjem aksialnih i terminalnih pupova
i izbojaka te zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore jelenske i
srneće divljači;
2. utvrditi parametre gustoće prirodnih populacija jelenske i srneće divljači
kao uzročnika šteta; i


ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 22     <-- 22 -->        PDF

3. predložiti, na temelju dobivenih rezultata istraživanja, gustoću prirodne
populacije jelenske i srneće divljači lovnoekonomskog kapaciteta, posebno
za svako lovište makrolokaoije istraživanja.
O početku istraživanja, površinama lovišta na području makrolokacije,
kapacitetima i gustoći populacija jelenske i srneće divljači te o rezultatima
istraživanja u 1977. godini izvjestili smo već u »Šumarskom listu« 1978. godine
(5), a u ovom radu saopćavamo sažetak rezultata istraživanja za daljnje
četiri godine tj. za razdoblje do 1980. godine. Ovaj sažetak izrađen je na osnovu
opširenog elaborata, kojim je Katedra za lovstvo opravdala za ova istraživanja
primljena sredstva (7).


1. LOKALITETI ISTRAŽIVANJA
U makrolokaciji istraživanja, od Merolina do Spačve, odabrano je 9
mikrolokaliteta na kojem su postavljene stalne eksperimentalne plohe (u
daljnjem tekstu EP) i to 7 za istraživanje oštećivanja krošnjica odgrizanjem
terminalnih i aksijalnih izbojaka po jelenskoj i srnećoj divljači na hrastu
lužnjaku, kasnom hrastu, poljskom jasenu, poljskom brijestu i običnom
grabu — EP 1 do EP 6 i EP 8, a dvije (EP 9 i EP 10) za utvrđivanje veličine
oštećivanja zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore. Plohe se međusobno
razlikuju po načinu osnivanja i po starosti sastojine, odnosno svaka
od njih je specifična.


Osobine pojedinih eksperimentalnih ploha su slijedeće:


EP—1: Površina 0,125 ha; sastojina je podignuta na sječini plantaže topole
1969. godine sadnjom žira pod motiku dok brijest, grab i jasen potiču iz
prirodnog ponika; na kraju razdoblja istraživanja 1980. god. starosti sastojine
iznosila je 11 godina.


EP—2: Površina 0,66 ha; sastojina je osnovana 1974. godine sadnjom žira
pod motiku i nešto graba sadnicama u međuredove plantaže topola ispod
kojih se razvile hrastove biljke odličnog kvaliteta; starost hrasta i graba
1980. godine 6 vegetacijskih perioda.


EP—3: Površina plohe 2,79 ha; sastojina je podignuta sadnjom 1973. godine
žira pod brazdu, a jasen i grab sađeni su kasnije; specifičnost ove plohe
je, da je osnovana na bivšoj oranici; starost sastojine na kraju perioda istraživanja
(1980. god.) iznosila je 7 vegetacijskih godina.


EP—4: Površina 0,10 ha; ploha je osnovana na sječini 1974. godine, u godini
dobrog uroda žira iz kojeg se razvio hrastov podmladak, a 1976. god.
izvršeno je kompletiranje sadnjom biljaka hrasta iz rasadnika, a jasena iz
prirodnog podmlatka; starost sastojine 1980, god. 6 vegetacijskih godina.


EP—5: Površina 0,10 ha; sastojina kao na EP 4; ovo je kontrolna ploha
tj. bila je ograđena i tako onemogućen pristup jelenskoj i srnećoj divljači.


EP—6: Površina 0,40 ha; sastojina je osnovana nakon čiste sječe plantaže
topole 1976. godine time, da je prethodno, 1974. god., posađen hrastov žir pod
motiku, dok ostale tri vrste (grab, brijest i jasen) potječu od prirodnog ponika
vjetrom i vodom donesenog sjemena; starost sastojine na kraju istraživačkog
razdoblja 6 vegetacijskih godina.


228




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 23     <-- 23 -->        PDF

EP—8: Površina plohe 2,89 ha; sastojina je podignuta na bivšoj šumskoj
livadi sadnjom žira pod tanjuraču dok su brijest i grab prirodnog porijekla;
starost sastojina na kraju razdoblja istraživanja, 1980. god., 11 godina.


EP—9: Površina 0,096 ha; starost sastojine na kraju razdoblja istraživanja,
1980. god., iznosila je 37 godina; a promjeri stabala na 1,30 met. hrasta,
jasena i brijesta utvrđeni su do 15 cm.


EP—10: Površina plohe iznosi 0,504 ha; hrast i brijest potiču iz prirodnog
ponika, a jasen je unašan sadnicama; prsni promjeri stabala do 15 cm;
starost sastojine 1980. god. 37 vegetacijskih godina.


Klimatske značajke područja na kojima se nalaze eksperimentalne plohe
na osnovu hidrometeoroloških stanica u Vinkovcima i u Spačvi saopćene su
u naprijed navedenom elaboratu u ovim istraživanjima (7).


Eksperimentalne plohe položene su 1976. godine i bile su raspoređene po
ovim lovištima:


1. u lovištu »Sjeverno Merolino« plohe EP—1, EP—2 i EP—3;
2. u lovištu »Merolino jug« plohe EP—4 i EP—5;
3. u lovištu »Kunjevci« ploha EP—6;
4. u lovištu »Spačva jug« ploha EP—8;
5. u lovištu »Spačva sjever« plohe EP—9 i EP—10.
U međuvremenu promijenjene su granice pojedinih lovišta pa se stoga
konačna obrada ne poklapa sa stanjem nove podjele. Međutim ŠG »Hrast«
u Vinkovcima, koje gospodari s ovim lovištima, ipak će biti u mogućnosti
da rezultate ovih istraživanja koristi 1 za lovišta u novim granicama i odluči


o načinu lovnog gospodarenja u granicama lovnoekonomske opravdanosti.
2. INTENZITET OŠTEĆIVANJA I VISINA ŠTETE
Jačina, gradacija, oštećivanje drveća po jelenskoj i srnećoj divljači kreće
se od minimalnih do letalnih. U ovim istraživanjima, s obzirom na strukturu
radno-stručnih ljudi naših lovišta i financijskih mogućnosti za sama istraživanja,
sve stabalje grupirano je u tri skupine: djelomično oštećeno, letalno
oštećeno i neoštećeno i to kako za oštećivanje krošnjica odgrizanjem terminalnih
i aksijalnih izbojaka ili pupova tako i za oštećenja debala zimskim
nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore.


Opažanja su vršena svake godine u istraživačkom razdoblju prebrojavanjem
ukupnog broja biljaka te onih djelomično i letalno oštećenih. U ovom
prikazu saopćujemo aritmetičke sredine četirigodišnjih opažanja (1977—1980)
čime se neutralizira neizbježan koeficijent hipotetičnosti zbog specijalnih
uvjeta ovih istraživanja, koja se kod nas prvi put provela.


Na pojedinim EP i vrstama drveća postotak oštećenja i veličina
troškovne vrijednosti po ha iznosi:


1. Na EP—1 (ukupno 17 736 biljaka):
— hrast, lužnjak i kasni: djelomično oštećenih 99,44%
letalno oštećenih 0,37%
neoštećenih 0,19u/o
229




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 24     <-- 24 -->        PDF


poljski jasen: djelomično oštećenih 100,00%
letalno oštećenih —
neoštećenih —

nizinski brijest: djelomično oštećenih 100,00%
letalno oštećenih —
neoštećenih —
— obični grab: djelomično oštećenih 100,00%
letalno oštećenih —
neoštećenih —


Prosječne troškovne vrijednosti djelomično i letalno oštećenih biljaka,
po ha, iznose za:



hrast, lužnjak i kasni:
djelomično oštećene 4434,00 din
za letalno oštećene 242,00 din
— poljski jasen:
za djelomično oštećene 47,00 din
za letalno oštećene —


— poljski brijest:
za djelomično oštećene 14,00 din
za letalno oštećene —

obični grab:
za djelomično oštećene 1,00 din
za letalno oštećene —
odnosno ukupno 4.738,00 din.


2. Na EP—2 (ukupno 19 545 biljaka) pored oštećivanja krošnjica od jelenske
i srneće divljaci bilo je oštećivanja i od transportnih sredstava prigodom
izvlačenja topolovih sortimenata.
Oštećivanje od divljači utvrđeno je za:


— hrast, lužnjak i kasni:
djelomično oštećene 1,37%
letalno oštećene 0,15%
neoštećene 97,51%

obični grab:
djelomično oštećene 2,82%
letalno oštećenje 0,77%
neoštećene 95,39%


Oštećivanja od izvoza iznosila su za:



hrast, lužnjak i kasni:
djelomično oštećene 0,72%
letalno oštećene 0,25%

obični grab:
djelomično oštećene 0,51%
letalno oštećene 0,51%


Troškovna vrijednost djelomično i letalno oštećenih biljaka po ha iznosila
je za:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 25     <-- 25 -->        PDF

a) oštećenih od divljači na:



hrastu, lužnjak i kasni:
djelomično oštećenih 96,00 din
letalno oštećenih 75,00 din
— običnom grabu:
djelomično oštećenih 0,60 din
letalno oštećenih 3,00 din


b) oštećenih od izvoza drva na:



hrastu, lužnjak i kasni:
djelomično oštećenih 50,00 din
letalno oštećenih 120,00 din

običnom grabu:
djelomično oštećenih —
letalno oštećenih 2,00 din
odnosno ukupn o zaokruženo 200,00 din


Na EP—3 utvrđena su ošteoivanja:



hrasta, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećene 0,81%
za letalno oštećene 0,06%
za neoštećene 99,13%
— poljskog jasena:
za djelomično oštećene —
za letalno oštećene —
za neoštećene 100,00%

običnog graba:
za djelomično oštećene 3,05%
za letalno oštećene —
za neoštećene 96,95%


Troškovna vrijednost oštećenih biljaka iznosi (po ha):



hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećene 51,84 din
za letalno oštećene 33,13 din
— poljski jasen:
za djelomično oštećene —
za letalno oštećene —
— obični grab:
za djelomično oštećene 0,42 din
za letalno oštećene —
odnosno ukupn o zaokruženo 85,00 dinara


4.
Na EP—4 utvrđena su oštećenja za:
— hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećene
1,32%
za letalno oštećene —
za neoštećene 98,68%




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 26     <-- 26 -->        PDF


poljski jasen:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneza neoštećene

nizinski brijest:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneza neoštećene

obični grab:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneza neoštećene


2,96%

97,04%


1,45%

98,557o




100,00%


Troškovna vrijednost oštećenih biljaka iznosi prosječno za:



hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećeneza letalno oštećene
— poljski jasen:
za djelomično oštećeneza letalno oštećene

nizinski brijest:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneili ukupno zaokruženo
15,84 din



91,20 din



8,40 din

115,00 din.


5. EP—5: Kako je ova ploha, kao kontrolna, bila ograđena-, to na njoj
nije bilo nikakovih oštećenja.
6.
Na EP—6 utvrđena su slijedeća oštećenja i to za:

hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećenoza letalno oštećenoza neoštećene

poljski jasen:
za djelomično oštećenoza letalno oštećenoza neoštećeno

nizinski brijest:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneza neoštećene

obični grab:
za djelomično oštećeneza letalno oštećeneza neoštećene


21,60%

78,40%


39,08%

60,92%


43,68%

56,32%


52,03%

47,97%


Prosječna veličina troškovnih vrijednosti oštećenih biljaka po 1 ha iznosila
je za:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 27     <-- 27 -->        PDF


hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećene 415,80 din
za letalno oštećene

poljski jasen:
za djelomično oštećene 445,68 din
za letalno oštećene

nizinski brijest:
za djelomično oštećene 13,30 din
za letalno oštećene

obični grab:
za djelomično oštećene 49,02 din
za letalno oštećene
ili ukupn o zaokruženo: 923,00 din.


7.
Na EP—8 utvrđena su oštećenja za:

hrast, lužnjak i kasni:
za djelomično oštećene 94,76%
za letalno oštećene 0,39%
za neoštećene 4,85%

nizinski brijest:
za djelomično oštećene 95,10%
za letalno oštećene 0,39%
za neoštećene 4,85%

obični grab:


za
djelomično oštećene 97,33%
za letalno oštećene 2,21%
za neoštećene 0,46%


Prosječna veličina troškovnih vrijednosti oštećenih biljaka po 1 ha iznosila
je za:


— hrast, lužnjak i kasni
za djelomično oštećene 5439,— din
za letalno oštećene 296,— din



nizinski brijest
za djelomično oštećene 778,— din
za letalno oštećene 54,— din
— obični grab
za djelomično oštećene 26,— din
za letalno oštećene 20,— din


ili
ukupno: 6613,— din.


Ovako velike troškove vrijednosti su, jer je sastojina bila stara na koncu
razdoblja istraživanja (1980) 11 vegetacijskih godina.


8.
Na EP-9 utvrđena su oštećenja za:

poljski jasen
djelomično oštećena (zimsko nagrizanje) 69,56%
djelomično oštećena (ljetno guljenje) 0,31%
letalno oštećena (zimsko nagrizanje) 0,21%


ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 28     <-- 28 -->        PDF

letalno oštećena (ljetno guljenje)
neoštećena 25,13%
— nizinski brijest
neoštećena 100,00%



hrast, lužnjak i kasni
neoštećena 100,00%
Kod jasena poljskog je bilo utvrđeno, da se je osušilo 4,79% stabala, ali
ne kao posljedica oštećivanja kore od jelenske i srneće divljači.


Prosječna troškovana vrijednost po 1 ha iznosi



za poljski jasen
djelomično oštećena
letalno oštećena
ili ukupno


9. Na EP-10 utvrđena su oštećenja za:

poljski jasen
djelomično oštećena (zimsko nagrizanje)
djelomično oštećena (ljetno guljenje)
letalno oštećena (zimsko nagrizanje)
letalno oštećena (ljetno guljenje)
neoštećena

nizinski brijest
djelomično oštećena (zimsko nagrizanje)
djelomično oštećena (ljetno guljenje)
letalno oštećena (zimsko nagrizanje)
letalno oštećena (ljetno guljenje)
neoštećena

hrast, lužnjak i kasni:
djelomično oštećena (zimsko nagrizanje)
djelomično oštećena (ljetno guljenje)
letalno oštećena (zimsko nagrizanje)
letalno oštećena (ljetno guljenje)
neoštećena
2175,— din
151,— din
2326,— din


71,44%
3,49%
25,07%


29,50%
14,75%
55,75%


5,00%
5,00%
90,00%


Parametri prosječnih četirigodišnjih veličina troškovnih vrijednosti djelomično
i letalno oštećene kor e zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem
računato na 1 ha izraženo u dinarima za:


— poljski jasen
djelomično oštećenaletalno oštećena

nizinski brijest
djelomično oštećenaletalno oštećena

hrast, lužnjak i kasni
djelomično oštećenaletalno oštećena
ili
ukupno:


511,00 din
4941,00 din


88,00 din
210,00 din


13,00 din
11,00 din
5774,00 din




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Troškovna vrijednost oštećenih biljaka bilo u krošnjicama bilo na deblu
(kori) obračunata je prema podacima dobivenih od RO Šumsko gospodarstvo
»HRAST« u Vinkovcima, graduirano za djelomično i letalno oštećenje biljaka.


3. USPOREĐIVANJE OŠTEĆIVANJA PO EKSPERIMENTALNIM
PLOHAMA
3.1 Oštećivanje biljaka odgrizanjem vrhova i pupova bilo je i po vrstama
drveća i po eksperimentalnim plohama (dijelovim lovišta) vrlo različito. Po
učešću djelomično i letalno oštećenih za dvije glavne vrste, hrast i jasen,
iznosilo je:
Postotak (°/o oštećenja krošnjica


djelomično letalno


ta
S 8


rt i-2 S I 2 cd


PJ S ft 5 .5, 43


EP-1 99,44 100,00 0,37 —
EP-2 1,37 — 0,15 —
EP-3 0,81 — 0,06 —
EP-4 1,32 2,96 — —
EP-6 21,60 39,08 — —
EP-8 94,76 — 0,39 —


Napomena: na EP-2 i EP-8 nema jasenovih biljaka.


Kako ova istraživanja pokazuju letalno oštećivan bio je samo hrast i
to gotovo u zanemarivom postotku, dok letalno oštećenih biljaka jasena nije
konstatirano. Udio djelomično oštećenih biljaka kod obje vrste kretao se u
širokom rasponu odnosno jasena od neoštećenom do 100%, a hrasta također
od neoštećenih na pojedinoj EP do blizu 100% (na EP-1 obje vrste, na EP-8
hrast). S obzirom na starost (mladost) sastojina može se zaključiti, u koliko
u buduće ne bude jačeg oštećivanja, da je stvarna šteta minimalna. Računski,
troškovna vrijednost, pak veća je samo na dvije plohe, na EP—1 i EP—8 (koje
su gotovo dvostruko starije od sastojina na ostalim plohama).


Troškovna vrijednost oštećenih biljaka prevršivanjem svih vrsta drveća
po pojedinim eksperimentalnim plohama iznosi:


_ . , Starost biljaka


Eksperimentalna na kraju ^. ^ Visma stete
PIoha dinaTa


istraživanja godina


EP—1 11 4738
EP—2 6 200
EP—3 7 85
EP—4 6 115
EP—6 6 923
EP—8 11 6613


235




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Ovi podaci dokazuju, da su eksperimentalne plohe bile dobro postavljene
što potvrđuje varijabilnost visina štete. Kao signifikantni parametar jest starost
sastojina te je vrijednost šteta u sastojinama starih 11 godina znatno
veća nego u mlađim. U ograđenoj površini (EP-5) šteta od divljači nema, jer
im ograda nije dozvoljavala pristup, pa je i to jedna kod komponenata lovnoekonomske
opravdanosti ograđivanja sastojina s ciljem sprečavanja šteta na
šumskoj vegetaciji.


3.2 Divljač nije ni oštećivanjem kore ugrozila opstanak ni hrasta ni jasena:
ali s obzirom na starost i promjer stabala (do 15 cm na 1,30 met.) ono će znatno
smanjiti vrijednost trupaca u doba sječe:
Postotak (%>) oštećivanja kore


Eksperimentalna
ploha
Bdjelomično
3
letalno
fl
» * 8
to
«S
pS
rt
EP—9 70,08 — 0,21 —
EP—10 71,44 5,00 3,49 5,00


Ovi podaci pokazuju, da je zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore
jasen znatno više ugrožen od hrasta kao i da su ta oštećivanja pretežno bila
djelomična.


Troškovna vrijednost oštećivanja kore brijesta, hrasta i jasena (grab,
kako se vidi iz naprijed iznijetih podataka, nije uopće napadan) iznose:


_, . , Starost sastojina . ,


Eksperimentalna na kraju perioda Visina stete po ha


Ploha dmara


istraživanja godina


EP—9 37 2326,00


EP—10 37 5774,00


4. BROJNO STANJE JELENSKE I SRNEĆE DIVLJAČI I STUPANJ
UREĐENJA LOVIŠTA U VREMENU ISTRAŽIVANJA
Za intenzitet oštećivanja biljaka ili stabala (guljenje ili nagrizanje kore)
važan je i broj jelenske i srneće divljači.


Lovnogospodarski kapaciteti lovišta, računajući na 100 ha površine, na
dan 1. IV 1977. god. iznosili su:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Kapaciteti na 100 ha površine grla


Na području
eksperimentalne plohe


JELENSKA DIVLJAČ
EP—1


EP—2
EP—3
EP—4
EP—5
EP—6
EP—7
EP—9
EP—10


SRNEĆA DIVLJAČ
EP—1
EP—2
EP—3
EP—6
EP—8
EP—9
EP—10


bonitranju
lovišta


4,00
4,00
4,00
2,10
2,10
1,00
0,50
0,50
0,50


9,00
9,00
9,00
6,00
4,00
4,00
4,00


prema


lovnogospodarskoj
osnovi


0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
1,00
0,50
0,50
0,50


9,00
9,00
9,00
6,00


4,00
4,00


Kapacitet cijelog


lovišta po


lovnogospodarskoj
osnovi grla


20
20
20
20
20
25
70


60


70
70
70
20


160


200


Kako navedeni podaci pokazuju, kapaciteti lovišta za jelensku divljač manji
su od onih utvrđeni prema bonitiranju. Podatke iz lovnogospodarske osnove
smatram realnijim, jer metode bonitiranja lovišta do danas nisu dovoljno
usavršene, te ih se može smatrati zastarjelim. Brojno stanje divljači na 1. IV
1977. god., prema procjeni radnih ljudi lovišta, podudarao se s brojnim stanjem
određenim lovnogospodarskom osnovom s izuzetkom područja EP—10,
u kojima je bilo 10 srna manje od mogućeg broja tj. 190 mjesto 200 grla.
Oštećivanje šumskog drveća po divljači ovisno je i o osiguranju drugih
izvora prehrane, odnosno o opremljenosti lovišta. Lovišta u kojem su izvršena
predmetna istraživanja imaju ovu tehničku opremljenost:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Vrsta lovnoteničkog Područje eksperimentalnih Jedinica


Količina


objekta ploha mjere


Lovačke kućeLugarniceVisoke čekeHranilištaSolilaOgrade


LugarniceVisoke čekeHranilištaSolilaOgrade


Lovačke kućeVisoke čekeHranilištaSolilaOgrade


Lovačke kućeVisoke čekeHranilištaSolilaOgrade


LugarniceVisoke čekeHranilištaSolilaOgrade


EP—1, EP—2


EP—3






EP—4
EP—5





EP—6






EP—8






EP—9
EP—10





kom 1
kom 2
kom 41
kom 10
kom 13
kim 5


kom 3
kom 40
kom 8
kom 27
km 7,34


kom 1
kom 18
kom 16
kom 16
km 3,80


kom 1
kom 33
kom 10
kom 25
km 8,60


kom 2
kom 57
kom 17
kom 37
kom 31


ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI


1. Intenzitet oštećivanja biljaka šumskog drveća obgrizanjem terminalnih
i aksijalnih izbojaka i pupova vrlo je različit na području istraživanja. Kod
hrasta intenzitet djelomično oštećenih se kreće od 0,8P/o ukupnog broja stabalaca
(biljčica) (EP—3) do 94,76 (EP—8), a kod jasena od 0 (EP—2, EP—3)
do 100% (EP—1). Intenzitet letalnog oštećivanja znatno je manji te ga ili opće
nije bilo (kod jasena, na nekim EP hrasta) ili je ispod 0,50% (hrasta).
Intenzitet zimskim obrizivanjem i ljetnim guljenjem kore za hrast iznosi
5% kako za djelomično tako i za letalno, a za jasen oko 70"/o djelomično
oštećenih a 0,21 — 3,49 %letalno.


Sva ova oštećenja dogodila se uz brojno stanje divljači određeno lovnoprivrednom
osnovom, a to je manje od stanja koje bi moglo biti na osnovu
bonitiranja lovišta.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 33     <-- 33 -->        PDF

2. Rezultati ovih istraživanja omogućuju korisniku prava lova, u ovom
slučaju ŠG »Hrast« u Vinkovcima, da kompariranjem visine štete i ukupnog
prihoda od jelenske i srneće divljači reguliraju njihovo brojno stanje, kako
bi se osigurala usklađenost lovnog gospodarenja sa šumskom privredom.
3. Korisnici prava lova izvan makrolokacije ovih istraživanja na — područjima
nizinskih lovišta — mogu dobivene parametre koristiti i za svoja lovišta.
5. Na području ovih istraživanja ne postoji razmjerno tehničko uređenje
lovišta, pogotovo hranilišta za jelene i srne, te se ŠG »Hrast« u Vinkovcima
predlaže, da se u lovnogospodarskim osnovama za iduće desetgodišnje razdoblje
planira i ostvari ravnomjernost, jer uz pomanjkanje hrane štete se povećavaju.
Stoga je potrebno da korisnik prava lova, ŠG »Hrast«, svake godine
blagovremeno osigurava dovoljne količine dodatne hrane, soli i pitke vode a
za jelene i kaljuge.
6. Ograđivanje sastojina na ugroženim površinama ima puno lovogosponarsko
opravdanje, jer se na taj način u cijelosti sprečavaju štete u mladim
sastojinama, kako to pokazuje i stanje na EP-5.
7. Konačno se predlaže, da se što prije počne sa istraživanjima o djelovanju
divljači na sastojine u ograđenom lovištu Kunjevci kao i obratno, utjecaj
ograđene površine lovišta na divljač.
LITERATURA


1.
Andrašić , D.: Lovna privreda II. dio (Zaštita protiv šteta od divljači i na
divljači) Šum. fakultet Zagreb, 1972.
2.
Andrašić , D.: Tehnološki proces uzgajanja jelena običnog, jelena lopatara
i muflona u uzgajalištu divljači Vinkovci, Šum. Fakultet Zagreb — Zavod za
istraživanja u šumarstvu, Katedra za lovnu privredu — SŠGO »SLAVONSKA
ŠUMA«, RO ŠG »HRAST« — VINKOVCI, 1973.
3.
Andrašić , D.: Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jugoistočne Slavonije
— JAZU — Centar za znanstveni rad VINKOVCI — posebna izdanja, knj. II.
4.
Andrašić , D,: Sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstva
Jugoistočne Slavonije, JAZU — Centar za znanstveni rad, VINKOVCI, posebna
izdanja, knj. II.
5.
Andrašić , D.: Prethodni izvještaj o istraživanjima veličine šteta od jelenske
i srneće divljači u šumama šumskog gospodarstva »Hrast« u Vinkovcima, Šumarski
list, 1978, br. 8—10, str. 322—332.
6.
Andrašić , D.: Zoologija divljači i lovna tehnologija, udžbenik, Sveučilišna
naklada LIBER, Zagreb, 1979.
7.
Andrašić , D.: Lovnoekonomski kapaciteti lovišta za jelensku divljač u
odnosu na hrastove sastojine na područjima nizinskih šuma (elaborat), Zagreb,
1980.
8.
Androić , M.: Osnovi zooekologije — s osobitim osvrtom na entomofaunu —
Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. MATOŠ« Samobor, 1970.
9.
Bertović , S. i sur.: Pejzaš i biološko-ekološka ravnoteža Slavonsko-baranjske
regije »Čovjek i njegova okolina«, Urbanistički Institut SR Hrvatske — grupa
za uređenje i ekologiju pejzaša, tisak »Orbis«, Zagreb, 1972.
10. B u b e n i k, A. B.: Welche Faktoren werden als von Schalschäden angestehen,
Der Ablick, Heft 5, 6, Mai, Graz, 1970.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 34     <-- 34 -->        PDF

11.
Car, Z.: Prirodoslovlje divljači, (Lovački priručnik), Lovačka knjiga, Zagreb,
1967.
12.
Car, Z.: Bonitiranje lovišta za jelena, srnu, divokozu i tetrijeba gluhana, Lovačka
knjiga, Zagreb, 1961.
13.
Č o p, J.: Problematik der Rotwildschäden in den Karavanken und deren Verminderung,
JUFRO, Simpozium im Zürich NR. 52 — 1973, Bühler Druck A.
G. Zürich.
14.
Hosius , D.: Auswirkungen von Rotwildschäden and der Buche. Allg. Forstz.
Jg. 22, 1967, H. 28.
15.
Mayer , H.: Möglichkeiten und Granzen der Schalwidhege im gebirge Wald,
Wien, NR. 52 — JUFRO Simpozijum im Zürich, Bühler Druck, A. G. Zürich,
1973.
16.
Mülle r — Using : Grundlagen moderner Jagdwirschaft, Hamburg, Kroger
1949.
17.
Rauš , Đ.: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva, Glasnik za
šumske pokuse XVIII, Sveučilište u Zagrebu, Šum. Fakultet Zagreb, tisak
Grafički Zavod Hrvatske, Zagreb, 1975.
18.
Rauš , Đ.: Šumarska fitocenologija, (skripta), Šum. Fak. Zagreb, SIZ odgoja
i usmjerenog obrazovanja Šumarstva i drvne industrije SRH, Zagreb, 1976.
19.
Türcke , E.: Die Wildschadenverhütung im Wald und Feld, Paul Parey, Berlin.
20.
Türcke , E.: Mittel gegen Wildschanden, richtung anwenden, F. C. Mayer
Verlag, München, 1959.
21.
U ec k ermann , E.: Wildstandbevirschaft und Wild-Schadenverhütung beim
Rotwild, Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg, 1960.
Results on the Investigations of the Extent of Damage by Red Deer an Roe Deer
in the Forests Enterprise »Hrast« in Vinkovci


Summary


In the Spačva forest basin of the Forest Enterprise »Hrast« in Vinkovci 7
permanent experimental plots were laid out for determining damage being the
consequence of gnawing off buds and biting or stripping off bank on stems of
various tree species (Oak, Ash, Helm). In this paper the autor presents the results
obtained in 1977—1980.