DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Sum. li st 105:227—1981 REZULTATI ISTRAŽIVANJA VELIČINA ŠTETA UZROKOVANIH JELENSKOM I SRNEĆOM DIVLJACI U ŠUMAMA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »HRAST« U VINKOVCIMA Dr Drago ANDRAŠIĆ, dipl. inž. šum. sveučilišni profesor u m., ZAGREB, Vrbanićeva ul. br. 37 SAŽETAK. U spačvanskom šumskom bazenu Šumskog gospodarstva »HRAST« u Vinkovcima u vremenu od 1911. do 1980. godine autor je na 1 stalnih eksperimentalnih površina ispitivao štete koje nastaju na biljkama odgrizanjem pupova i izbojaka ili nagrizanjem i guljenjem kore na stablima hrasta, jasena, brijesta i graba. U ovom radu iznijeti su rezultati ovih istraživanja (op). UVOD Mnoga naša lovišta nalaze se i na područjima veoma vrijednih šuma a koje nisu samo izvor alimentiranja potreba na drvu kao sirovini, nego su od bitnog značaja kao ekološka komponenta za stabilnost biocentotske ravnoteže. U šumama kao dijelu prirodne sredine obitavaju razne vrste dlakave i pernate, zaštićene i nezaštićene divljači, od kojdh su neki uzročnici šteta na šumskoj vegetaciji odnosno drveću. Stoga se nameće pitanje, kako uskladiti napredak i šumske i lovnoprivredne djelatnosti ili, preciznije rečeno, kakove bi gustoće trebale biti prirodne populacije onih vrsta divljači koje prouzrokuju štete na šumskoj vegetaciji da se veličinom štete ne bi sprečavali najbolji rezultati uzgajanja šuma. Na to pitanje mogu odgovor dati samo znanstvena istraživanja. Jedno od takovih istraživanja proveo je zavod za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preko Katedre za lovstvo u vremenu od 1976—1981. pod naslovom »LOVNOEKONOMSKI KAPACITETI LOVIŠTA ZA JELENSKU DIVLJAČ U ODNOSU NA HRASTOVE SASTOJINE NA PODRUČJU NIZINSKIH ŠUMA.« Zadatak je ovih istraživanja bio: 1. Utvrditi parametre godišnjih i prosječnih intenziteta šteta na krošnjicama i hrasta lužnjaka (Quercus robur L. i Qu. tardissima M.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl.), poljskog brijesta (Ulmus carpinifolia Gleditsch) i običnog graba (Carpinus betulus L.) odgrizanjem aksialnih i terminalnih pupova i izbojaka te zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore jelenske i srneće divljači; 2. utvrditi parametre gustoće prirodnih populacija jelenske i srneće divljači kao uzročnika šteta; i |