DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Košulić, M.: Transportno energetski zahtjevi distribucije sadnog materijala razne strukture u ovisnosti od koncentracije rasadnika (str. 475—479) Svaki viši oblik koncentracije šumskih rasadnika povećava utrošak pogonskog go riva kod distribucije sadnica, koji se osim toga dalje povećava porastom učešća proizvodnje sadnica u omotima. U usporedbi utroška pogonskog goriva za distribuciju kod dvaju tipova rasadnika — pogonski rasadnici (5 ha na 20 km) i područni rasadnici (25 ha na 40 do 60 km) javljaju se bitne razlike na štetu područnih rasadnika (kod proizvodnje 22 mil. sadnica u okviru pogona i uz 42;;Vo učešća sadnica u omotima) i to gotovo s višim utroškom pogonskog goriva od oko 25 do 50.000 litara. S te strane, dakle, pogodniji su pogonski od područnih rasadnika. Pohorely, M.: Sadašnja razina i tendencije razvoja upotrebe obračunske tehnike u pripremi proizvodnje drva (str. 12 do 16 priloga) Automatizacija na području planiranja, gdje može biti uvrštena i priprema proizvodnog plana, spadaju među najvažnije zadaće obračunske tehnike. Radi se osobito kako o projektima dugoročne pripreme proizvodnje drva tako i o godišnjoj pripremi. Za uspješnu i ekonomičnu realizaciju ovi projekata je nužno riješiti sistematsko prikupljanje i pripremu podataka i time stvoriti uslove za samo upravljanje podacima, koji se oblikuju kod obrade podataka gospodarskog uređenja šuma — socijalno ekonomskih informacija — petogodišnjeg plana — godišnjeg plana i operativnog plana prodaje. Br. 12 Skuhravy, V.: Dosadanja spoznaja o pojavi sivog ariševog savijača i borba protiv njega u svijetu (str. 499—504) Rad, koji iznosi pregled dosadanjih spoznaja o sivom ariševom savijaču, je podjeljen u slijedeća poglavlja: gradacija ariše vog savijača u području Alpa, gradacija ariševog svijača na smreci u srednjoj Evropi, kemijska borba protiv ariševog savijača u Švicarskoj, problematika borbe protiv sličnih štetnika u inozemstvu, utjecaj šumskih entomocenoza kod zahvata protiv ariševog savijača i korištenje prsskanja niskog sadržaja u borbi protiv šumskih štetnika. Šrot, M.: Bionomija sivog ariševog savijača (Zeiraphera diniana Guen). U ČSSR leže ženka sivog ariševog savijača jajašca koncem srpnja, tokom kolovoza i početkom rujna samo na smrekama svih dobnih razreda, i samo pod ljuske grana prije svega u pršljenovima. Odmah nakon polaganja dolazi do embrionalnog razvoja, koji u pravilu staje koncem rujna i tokom listopada i jaje prezimljuje u dijapauzi, koja traje prosječno 150 do 180 dana. Do piljenja gusjenica dolazi u našim uslovima koncem svibnja do u prvoj dekadi lipnja. Cijeli razvoj gusjenice traje kod normalnih temperatura 4—5 tjedana. Po svršetku tovljenja na mladicama, koncem petog stadija, naseli se gusjenica u tlu na žile, gdje se ukopava u gornjim slojevima šumske stelje. Razvoj čahura insekta traje dva do 4 tjedna. Leptiri sivog ariševog savijača izčahure u pravilu koncem srpnja i tokom kolovoza, za suhog i toplog vremena već u polovici srpnja. Radi kontrole broja jajašca je ustanovljeno na granama smreka, koje rano počinju vegetaciju, višestruko veći broj (u prosjeku 25) nego na smrekama koje kasnije počinju vegetaciju, na kojima su bila jajašca položena samo sporadično. Od prirodnih neprijatelja sivog ariševog savijača sudjeluje na opadanju gustoće populacije prije svega vrsta ose — Trichogramma embryophagum Hartig, koja živi od jajašca. Š v e s t k a, M., Šrot, M.: Podloge za odluku o obrambenom zahvatu protiv ariševog savijača u 1980. godini (str. 511— —513) |