DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 111 <-- 111 --> PDF |
je, da se u imisijama napadnutim zonama otpornost protiv mrazova stabilizirala na nepovoljnom nivou. U toku nepovoljnog razvoja klime uzrokuje mraz jača oštećenja. Takva situacija je nastala primjerice u zimi 1978/79. Pretpostavlja se da atmosferski sumporni dioksid naj izrazitije utječe na otpornost protiv mraza. Bartoš, Z.: Opremljenost radiona za održavanje državnih šuma (str. 419—425) Tehnološka opremljenost radiona za popravke u upravi državnih šuma utječe na kvalitetu i opseg održavanja i popravaka sredstava mehanizacije i transporta. Elementarni popravci se provode u radionama za popravke pojedinih šumarskih pogona. Dokazalo se da su strojevi i aparature u ovim radionama iskorištene i zastarjele, mnoge naprave su neupotrebljive i opremljenost dijagnostičkim aparaturama je veoma mala. Najveći dio opreme za popravke uprave državnih šuma nužno treba rekonstrukciju ili najmanje novu tehnološku opremu, da bi šumarski pogoni vlastitim snagama mogli održati strojeve visokog učinka i transportnih sredstava. G r u n d a, B., S a r m a n, J.: Utjecaj otpadne kore na svojstva tala šumskih rasadnika (str. 426^28) U teška tla je zaorana smrekova kora usitnjena na 6 cm. Korom nije gnojeno. Poslije godinu dana ponovljen je zahvat. Svrha melioracije je bilo popravljanje fizikalnih svojstava tla. Nakon jedne i 4 godine poslije melioracije ustanovljene su promjene u poređenju s kontrolom bez kore. Ustanovljeno je značajno povećanje poroznosti tla, postotak humusa, vrijednosti pH prema umjerenokiselim do neutralnih reakcija i povećanje topivog kalcija. Nadalje su uspoređivana svojstva usitnjene i neusitnjene smrekove kore, koja je bila stavljena u kompost 2—5 godina. Ustanovljeno je uznapredovano ražčinjavanje usitnjene kore i brže opadanje kiseline, povišeni sadržaj kalcija, ali manje potaše i fosfora. Preporuča se prignojiti dušikom. Br. 11 S k o u p y, J.: Šumarsko rasadničarstvo u SSSR (str. 466—470) Za razdoblje od 1971. do 2000. godine planirano je pošumljavanje 35,6 mil. ha novih sječina, 7,3 mil. ha starijih sječina i 1,75 mil. ha melioriranih tala. Ukupna površina rasadnika u SSSR u 1980. godini iznosi oko 54.000 ha. U 1975. godini je bilo u SSSR više od 15.000 rasadnika, od toga 3.600 velikih. U 10-tom petogodišnjem planu treba da se osnuje 7.000 novih plantaža, od toga 2.800 ha borom i 1.300 smrekom. Među glavne vrste drva, koje se u rasadnicima uzgaja spadaju bor, smreka i ariš Općenito se koristi mehanizacija — u većini sovjetskim sredstvima (oko 14.400 ha je potpuno mehanizirano) — i intenzifikacija (uzgoj biljaka na odgovarajućim supstratima u plastenicima). Pretežno se proizvode obične sadnice, u manjoj mjeri sadnice u omotima. Novaček, M.: Uređenje zemljišta s gledišta stvaranje krajolika (str. 471—474) Daljnji razvoj poljoprivredne velike proizvodnje u ČSSR zatjeva, da se stvaraju površine zemljišta koje su namjenjene gospodarenju s visokom masovnom proizvodnjom. Stoga se zahtijeva izravnan]´ e granica između poljoprivrednog i šumskog zemljišnog fonda i likvidaciju rasutih zelenih površina (šuma). Članak se bavi značenjem evidencijom i zaštitom trajnog zelenila u krajoliku i upozorava na nužnost respektiranja gledišta ekologije krajolika u projektima uređivanja zemljišta. Zanemarivanje ovog zahtjeva ne bi imalo za posljedicu samo pogoršanje životnog miljea, nego i negativan utjecaj na samu poljoprivrednu proizvodnju. 317 |