DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 109 <-- 109 --> PDF |
duljivanje ljudskog vijeka i produktivnog dijela života povoljno djeluju na povećanje potencijala radnog vijeka i time povećanju proizvodnje, društvene produktivnosti i rada i snižavanju troškova bolničkih i socijalnih davanja. Autor daje pregled uvedenih tjednih obaveza liječnika i srednjeg zdravstvenog kadra u zdravstvenim ambulantama pogona u 1978. godini te pregled pripremljenog broja radnika za koje su šumarije primjenile Iječničku skrb u jedinstvenom sistemu do 1990. godine (prema pokrajinama i kotarevima) sa ciljem potpune obuhvatnosti. Opit, V.: 10 godina poluautomatiziranog projektiranja šumskih cesta (str. 324 —326) Uprava državnih šuma u ČSU-u već 10 godina za projektiranje šumskih cesta koristi i kompjutere, a u zadnjih 5 godina izrađene su i osnove za sisteme programiranja. U toku 1980. godine, piše autortrebaju biti osigurani uslovi za primjenu ove progresivne metode projektiranja u svim upravama državnih šuma. Dressle r-N eshyb a-P e r g 1 e r: Teška eksploataciona tehnika može raditi i u oplodnom gospodarenju Već niz godina uvode se nekoji stroje vi tzv. teške ekspolatacione tehnike u sje čama. Radi se prije svega o procesorima, harversterima, strojevima za obaranje, traktorima sa hvataljkama i garniturama za izvažanje. Općenito prevladava mišlje nje, da svi strojevi nisu pogodni za uslo ve oplodnih sječa s odraslim podmlatkorn. Međutim stalno sve vještije ovladavanje složenom tehnikom ipak pokazuje moguć nosti primjene ovih vrsta strojeva tako da se počinje to mišljenje mijenjati. Na rajonu Rajec-Jestrabi je u surad nji sa stanicom za istražne radove Krtiny pristupilo pokusu sječe na površini obrasloj podmlatkorn 1—3 m visine i to tako da su na odvozne stupove (linije za privlačenje) pod kutem od 45° bile po ložene na širinu 12—18 m linije za izvlačenje, na kojima je na širini 3—4 m stroj za obaranje idući natraške oborio i položio za izvlačenje stabla, a na svakih 50— —80 m postrance ovih prosjeka za izvlačenje ostavlja se s obje strane panj visok 1—1,2 m. Nakon obaranja pristupili su koranju strojem i potom privlačenje teškim traktorima. Tako je ostalo neoštećeno 603/o površine s odraslim podmlatkorn, gdje nije potrebna skupa obnova. Br. 9 Š i n d e 1 a r, J.: Korištenje breze u sastojinama oštećenim industrijskim imisijama (str. 355—361) U prošlosti problematika breze razmatrana je u ograničenom opsegu. Određena pažnja bila je posvećena prije svega formama breze i produkciji vrijedne drvne sirovine pogodne za proizvodnju namještaja. Potpuno novi poticaj povećanom interesu o brezama u ČSR je oštećivanje šuma industrijskim imisijama. Prostrana kalamitetna područja u Krušnim gorama i Tizerskim šumama, simptomi oštećivanja u nizu daljnjih područja zapadnog dijela ČSR karakteristični očituju se slabljenjem i odumiranjem naročito crnogoričnih sastojina u prvom redu jele i smreke. Stoga je nužno traženje relativno otpornijih vrsta drveća, koje bi mogle biti iskorištene za zamjenu osjetljivih četinjača. Autor obrađuje potrebu intenzivne i brze pripreme sjemena breze iz priznatih sjemenskih baza sa svrhom ubrzanog pokrivanja ogoljelih površina novim otpornijim brezovim naraštajem i predlaže potrebne znanstveno-istraživačke radove iz područja genetike i oplemenjivanja sa ciljem dobivanja kvalitetnih produktivnih otpornih sastojina. Simon, J.: Utjecaj produženja roka nicanja sjetve na kvalitetu ponika (str. 363—364) Ovaj rad se bavi različitim rokovima nicanja sjemena bora i smreke u papirnim 315 |