DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 108 <-- 108 --> PDF |
biranje sjemena, bila je istražena četverodjelna serija pokusnih ploha s 120 populacija borova na pijesku starosti od 7 gogodina. Rezultati istraživanja na testiranim površinama ne pokazuju proturiječja koncepciji dvaju ekotipova na području ČSR (tzv. wercinski i karpatski bor) i s razlikovanjem triju tipova( nizinski, visinski i brdski). Kriterij dužine perioda vegetacije kao osnovni princip rajonizacije sjemena čini se na osnovi dosadašnjih rezultata istraživanja da je opravdan. S gledišta prakse zaslužuju osobitu pažnju priznate jedinice područja za sabiranje sjemena u istočnoj Češkoj, sjevernoj Češkoj, u Češkoj šumi i u Šleskoj ravnici. Pole no, Z.: Intenzifikacija šumskog gospodarstva u Finskoj (str. 252—260) U Finskoj se ne zadovoljavaju s postignutim stupnjem šumarstva pa se traže novi putevi poboljšanja. Od mjera za povećanje proizvodnje drva to su primjerice poboljšanje tala, odvodnja, gnojidba, intenzivna priprema tla za pošumljavanje, mjesto pretežne sjetve sjemena korišćenje sadnica zaštićenih kemijskim sredstvima i dr. Istodobno se s ovim mjerama egzaktno istražuje djelovanje poduzetih mjera na proizvodnju drva, vodno gospodarstvo, okoliš i dr. Br. 7—8. Šrut, G.: Značenje škola poduzeća državnih šuma za obrazovanje starijih radnika (str. 299—312) Zahtjevi za stručnost šumskih radnika u toku tehnizacije šumskog gospodarstva doveli su postepeno do stvaranja škola za obrazovanje radnika u poduzećima sa smještajem i vlastitim učionicama te prostorima za vježbe. Od 1970. (kada je osnovana prva škola u Sjevernoj Moravskoj) do 1976. godine nastale su takve škole u svim poduzećima državnih šuma u ČSR (u svemu 7). Autor izlaže osnovne podatke o školama (broj učiona, radionica, kreveta, stručnih instruktora i stručnih rad nika s načinom smještaja i prehrane). Zatim daje tabelarne prikaze za 1978. godinu o broju učesnika kurseva za pojedine radničke profesije i za tehničkogospodarske radnike po poduzećima. U toj godini je bilo u svemu školovano u tim školama 3.944 radnika i utrošeno je zato 0,42B/o ukupnog radnog fonda. Na osnovu prokušanog programa izdano je nekoliko priručnika. Lok vene, T.: Kvaliteta sadnica i i/.bor broja za hektar (str. 305—308) Utvrđivanje broja sadnica za hektar ovisno je od vrste i kvalitete. Zakonske direktive određuju broj sadnica i dopuštaju kod jačih sadnica taj broj sniziti do 30Vo od određene donje granice. To se pak može primijeniti samo kod sadnica normirane kvalitete, ali se ovaj uslov u praksi slabo primjenjuje, pa se smanjuje efekat kultura. Jače smanjenje količina sadnica po ha ne smije se koristiti, osobito na površinama čistih sječa u područjima imisije. Fe r da-Če rmäk-Kub el k a: Odvodnjavanje i melioracija zamočvarenih šumskih tala (str. 315—320) U ovom prilogu su sabrane posljedice, koje su uočene kod problematike odvodnjavanja šumskih tala u Krušnim gorama negativno utjecanim od imisije S02. Uspješno ponovno pošumljavanje na ovim staništima je moguće samo uz kompleksnu melioraciju tla — uz saniranje vodnog režima, uz specijalnu pripremu tala za ponovo pošumljavanje, uz gnojenje, vapno itd. Osobito je važan izbor vrsta tj. onih koje su otporne na povećane količine S02. Hout, J.: Rješavamo li liječničku skrb i u šumskom gospodarstvu? (str. 321—323) Jedna od najvažnijih oblasti skrbi o radnicima je prije svega liječnička skrb. Najizrazitiji oblik razvoja zdravstva je pozitivno djelovanje na reprodukcije stanovništva i radnu snagu, dobro zdravstveno stanje, snižavanje bolovanja, nesreća, pro 314 |