DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 107 <-- 107 --> PDF |
IZ INOZEMNE STRUČNE LITERATURE LESNICKA PRACß 59, (1980) Br. 5 (nastavak iz br. 3—4/81) Kubaček, I., Novotny, M.: Iskorištavanje elektronske obračunske tehnike u šumarstvu SR Njemačke (str. 213— —216) Autori analiziraju u članku iskustva s iskorištavanjem elektronske obračunske tehnike u šumarstvu S. R. Njemačke — saveznim zemljama Bavarske i Baden-Würtenberg. Ponajprije se spominje ukratko organizacija šumarstva, zatim slijedi karakteristika kompjuter-sistema, koji je na raspolaganju šumarstvu u svakoj saveznoj zemlji i onda opisuje sadržaj projekata automatizacije, koji se sada koriste. Na kraju se uspoređuje nivo primjene kompjuterske tehnike. Ustanovilo se, da ČSSR u obujmu kompjuterske tehnike ne zaostaje za S.R. Njemačkom, ali da ona ne raspolaže s tako visoko razvijenom tehnikom kao S.R. Njemačka, prije svega na području pripreme podataka i daljinskih veza korisnika s kompjuterom. Machaniček, M.: Sjemenske plantaže u Moravskoj (str. 219—221) Do sada je sjeme šumskih vrsta drveća dobivano iz priznatih sastojina sabiranjem sa stojećih stabala, što je često vrlo otežano. Stoga je u šumarskoj praksi posvećena značajna pažnja osnivanju sjemenskih plantaža, koje će u budućim godinama pored priznatih sastojina postati izvor za dobivanje kvalitetnog, genetički vrijednog sjemena. U Moravskoj su do konca 1979. godine osnovane 22 plantaže s površinom od 65,12 ha prema znanstvenim kriterijima (običnog bora 32 ha, ariša 29 ha„ duglazije 2 ha i smreke 1,25 ha). Provjerom izvršenom 1979. godine bilo je ustanovljeno dobro stanje sadanjih plantaža, što je posljedica uske suradnje šumarske prakse sa znanošću, koja koristi kod sadnje i njege cijepova najnovija saznanja. Ova suradnja je ujedno i realna predpostavka za daljnji perspektivni razvoj plantaža i ispunjavanje njihovog zadatka tj. proizvodnja potrebne količine genetički vrijednog sjemena. Pulicar, M., Kakuška, S.: O djelatnosti i zadacima šumske tehnike (str. 222—225) Pogon šumske tehnike u Homutovu je osnovan 1976. godine i to za njegu i čuvanje strojeva i druge tehnike šumarskog pogona Sjevernočeških državnih šuma u Teplicama. U programu produkcije toga pogona su gradnja strojeva, reparature i održavanje šumarske tehnike, dalje građevinska djelatnost i opskrba tehničkim materijalom pogona šumske tehnike Sjevernočeških državnih šuma. Pogon razvija odnose s drugim partnerskim pogonima i gospodari s planiranim deficitom. Predpostavlja se dalji planski razvoj ovog pogona. Br. 6. Šindelar, J.: Prvi rezultati provjeravanja sastojina običnog bora — priznatih za sabiranje sjemena — testovima potomstva (str. 260—271) U okviru radova, koji su bili vezani s testiranjem sastojina priznatih za sa |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 108 <-- 108 --> PDF |
biranje sjemena, bila je istražena četverodjelna serija pokusnih ploha s 120 populacija borova na pijesku starosti od 7 gogodina. Rezultati istraživanja na testiranim površinama ne pokazuju proturiječja koncepciji dvaju ekotipova na području ČSR (tzv. wercinski i karpatski bor) i s razlikovanjem triju tipova( nizinski, visinski i brdski). Kriterij dužine perioda vegetacije kao osnovni princip rajonizacije sjemena čini se na osnovi dosadašnjih rezultata istraživanja da je opravdan. S gledišta prakse zaslužuju osobitu pažnju priznate jedinice područja za sabiranje sjemena u istočnoj Češkoj, sjevernoj Češkoj, u Češkoj šumi i u Šleskoj ravnici. Pole no, Z.: Intenzifikacija šumskog gospodarstva u Finskoj (str. 252—260) U Finskoj se ne zadovoljavaju s postignutim stupnjem šumarstva pa se traže novi putevi poboljšanja. Od mjera za povećanje proizvodnje drva to su primjerice poboljšanje tala, odvodnja, gnojidba, intenzivna priprema tla za pošumljavanje, mjesto pretežne sjetve sjemena korišćenje sadnica zaštićenih kemijskim sredstvima i dr. Istodobno se s ovim mjerama egzaktno istražuje djelovanje poduzetih mjera na proizvodnju drva, vodno gospodarstvo, okoliš i dr. Br. 7—8. Šrut, G.: Značenje škola poduzeća državnih šuma za obrazovanje starijih radnika (str. 299—312) Zahtjevi za stručnost šumskih radnika u toku tehnizacije šumskog gospodarstva doveli su postepeno do stvaranja škola za obrazovanje radnika u poduzećima sa smještajem i vlastitim učionicama te prostorima za vježbe. Od 1970. (kada je osnovana prva škola u Sjevernoj Moravskoj) do 1976. godine nastale su takve škole u svim poduzećima državnih šuma u ČSR (u svemu 7). Autor izlaže osnovne podatke o školama (broj učiona, radionica, kreveta, stručnih instruktora i stručnih rad nika s načinom smještaja i prehrane). Zatim daje tabelarne prikaze za 1978. godinu o broju učesnika kurseva za pojedine radničke profesije i za tehničkogospodarske radnike po poduzećima. U toj godini je bilo u svemu školovano u tim školama 3.944 radnika i utrošeno je zato 0,42B/o ukupnog radnog fonda. Na osnovu prokušanog programa izdano je nekoliko priručnika. Lok vene, T.: Kvaliteta sadnica i i/.bor broja za hektar (str. 305—308) Utvrđivanje broja sadnica za hektar ovisno je od vrste i kvalitete. Zakonske direktive određuju broj sadnica i dopuštaju kod jačih sadnica taj broj sniziti do 30Vo od određene donje granice. To se pak može primijeniti samo kod sadnica normirane kvalitete, ali se ovaj uslov u praksi slabo primjenjuje, pa se smanjuje efekat kultura. Jače smanjenje količina sadnica po ha ne smije se koristiti, osobito na površinama čistih sječa u područjima imisije. Fe r da-Če rmäk-Kub el k a: Odvodnjavanje i melioracija zamočvarenih šumskih tala (str. 315—320) U ovom prilogu su sabrane posljedice, koje su uočene kod problematike odvodnjavanja šumskih tala u Krušnim gorama negativno utjecanim od imisije S02. Uspješno ponovno pošumljavanje na ovim staništima je moguće samo uz kompleksnu melioraciju tla — uz saniranje vodnog režima, uz specijalnu pripremu tala za ponovo pošumljavanje, uz gnojenje, vapno itd. Osobito je važan izbor vrsta tj. onih koje su otporne na povećane količine S02. Hout, J.: Rješavamo li liječničku skrb i u šumskom gospodarstvu? (str. 321—323) Jedna od najvažnijih oblasti skrbi o radnicima je prije svega liječnička skrb. Najizrazitiji oblik razvoja zdravstva je pozitivno djelovanje na reprodukcije stanovništva i radnu snagu, dobro zdravstveno stanje, snižavanje bolovanja, nesreća, pro 314 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 109 <-- 109 --> PDF |
duljivanje ljudskog vijeka i produktivnog dijela života povoljno djeluju na povećanje potencijala radnog vijeka i time povećanju proizvodnje, društvene produktivnosti i rada i snižavanju troškova bolničkih i socijalnih davanja. Autor daje pregled uvedenih tjednih obaveza liječnika i srednjeg zdravstvenog kadra u zdravstvenim ambulantama pogona u 1978. godini te pregled pripremljenog broja radnika za koje su šumarije primjenile Iječničku skrb u jedinstvenom sistemu do 1990. godine (prema pokrajinama i kotarevima) sa ciljem potpune obuhvatnosti. Opit, V.: 10 godina poluautomatiziranog projektiranja šumskih cesta (str. 324 —326) Uprava državnih šuma u ČSU-u već 10 godina za projektiranje šumskih cesta koristi i kompjutere, a u zadnjih 5 godina izrađene su i osnove za sisteme programiranja. U toku 1980. godine, piše autortrebaju biti osigurani uslovi za primjenu ove progresivne metode projektiranja u svim upravama državnih šuma. Dressle r-N eshyb a-P e r g 1 e r: Teška eksploataciona tehnika može raditi i u oplodnom gospodarenju Već niz godina uvode se nekoji stroje vi tzv. teške ekspolatacione tehnike u sje čama. Radi se prije svega o procesorima, harversterima, strojevima za obaranje, traktorima sa hvataljkama i garniturama za izvažanje. Općenito prevladava mišlje nje, da svi strojevi nisu pogodni za uslo ve oplodnih sječa s odraslim podmlatkorn. Međutim stalno sve vještije ovladavanje složenom tehnikom ipak pokazuje moguć nosti primjene ovih vrsta strojeva tako da se počinje to mišljenje mijenjati. Na rajonu Rajec-Jestrabi je u surad nji sa stanicom za istražne radove Krtiny pristupilo pokusu sječe na površini obrasloj podmlatkorn 1—3 m visine i to tako da su na odvozne stupove (linije za privlačenje) pod kutem od 45° bile po ložene na širinu 12—18 m linije za izvlačenje, na kojima je na širini 3—4 m stroj za obaranje idući natraške oborio i položio za izvlačenje stabla, a na svakih 50— —80 m postrance ovih prosjeka za izvlačenje ostavlja se s obje strane panj visok 1—1,2 m. Nakon obaranja pristupili su koranju strojem i potom privlačenje teškim traktorima. Tako je ostalo neoštećeno 603/o površine s odraslim podmlatkorn, gdje nije potrebna skupa obnova. Br. 9 Š i n d e 1 a r, J.: Korištenje breze u sastojinama oštećenim industrijskim imisijama (str. 355—361) U prošlosti problematika breze razmatrana je u ograničenom opsegu. Određena pažnja bila je posvećena prije svega formama breze i produkciji vrijedne drvne sirovine pogodne za proizvodnju namještaja. Potpuno novi poticaj povećanom interesu o brezama u ČSR je oštećivanje šuma industrijskim imisijama. Prostrana kalamitetna područja u Krušnim gorama i Tizerskim šumama, simptomi oštećivanja u nizu daljnjih područja zapadnog dijela ČSR karakteristični očituju se slabljenjem i odumiranjem naročito crnogoričnih sastojina u prvom redu jele i smreke. Stoga je nužno traženje relativno otpornijih vrsta drveća, koje bi mogle biti iskorištene za zamjenu osjetljivih četinjača. Autor obrađuje potrebu intenzivne i brze pripreme sjemena breze iz priznatih sjemenskih baza sa svrhom ubrzanog pokrivanja ogoljelih površina novim otpornijim brezovim naraštajem i predlaže potrebne znanstveno-istraživačke radove iz područja genetike i oplemenjivanja sa ciljem dobivanja kvalitetnih produktivnih otpornih sastojina. Simon, J.: Utjecaj produženja roka nicanja sjetve na kvalitetu ponika (str. 363—364) Ovaj rad se bavi različitim rokovima nicanja sjemena bora i smreke u papirnim 315 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 110 <-- 110 --> PDF |
omotima, koji utječu na biometričke karakteristike ponika na kraju vegetacionog perioda. Sjeme smreke i uz maksimalnu briž- Ijivost je niklo u toku 24 dana i ukupno je bilo 81.000 ponika iz jednog kg sjemena. Borovi su ponikli u toku 16 dana i ukupni ponik je bio 135.000 biljaka. Visinske razlike biljaka poniklih na početku i na kraju intervala su bile kod smreke 1,7 cm a kod bora 5,1 cm. Razlike promjera korijenovog vrata biljaka bile su kod smreke 0,3 mm, kod bora 0,2 mm u korist ranije poniklih biljaka. One su bile i morfološki bolje kvalitete. Stoga je poželjno, da se uklone greške, koje vode zakašnjavanju nicanja sjemena i da se ekološki uslovi biljaka optimaliziraju. Koubek, F., Kune rt, Z.: Tehnologija eksploatacionog procesa u područjima listača (str. 369—373) Eksploatacija u područjima šuma s pretežnim listačama čini posebno potrebnim iskustva s obzirom na vrste drveća i sastav sortimenata, koje rješavaju tehnološka i ekonomska pitanja. Jedno od toga, kako se to iznosi u članku, su u šumskoj sastojini prikraćeni trupci, čije će se finalno oblikovanje provesti istom na stovarištu. Istovremeno se trupci u jednostavnom obliku zaprimaju i iskazuje se kubatura na osnovu vlastitih tabela za kubiciranje. Time se kod pogona Buchlov utrošak vremena snizio od 5,03 u 1971. godini na 2,84 u 1979. godini. Pri tome je uklonjen i najteži rad tj. izrada, izvlačenje i izvoz cjepanica. Produktivnost sredstava mehanizacije u izvlačenju i odvozu se povećala i operacije oblikovanja su postale efektivnije. Bart oš, Z.: Objekti za održavanje i popravke strojeva uprave državnih šuma (str. 379—386) Skupi strojevi i transportna sredstva visokog učinka uprave državnih šuma stavljaju visoke zahtjeve za njihovo održava nje i popravke. Elementarno održavanje i popravci obavljaju se u radionicama za popravak pojedinih šumskih pogona. Međutim ustanovilo se, da je veći dio ovih zgrada već prestario i ne odgovara zahtjevima te se mnogi radovi moraju vršiti ispred radionica itd. Sadanja investiciona politika uprave državnih šuma se orijentira na moderniziranje i daljnju gradnju radionica za popravke, što predstavlja dobru perspektivu za radnu spremnost moderne šumarske tehnike, čije održavanje izričito mora biti osigurano vlastitim snagama šumarskih pogona. Br. 10 C h a 1 u p a, V.: Vegetativno razmnažanje listača ljetnim reznicama (str. 407— —410) Ustanovljeni su načini vegetativnog razmnažanja pomoću reznica ljetnih (zeljaskih) i zimskih (odrvenjenih) izbo jaka bukve, hrasta lužnjaka, breze, brijesta i lipe. U pokusima su korištene reznice izbojaka, koje su uzete od mladih sadnica. Reznice izbojaka su zakorijenjene u klimatiziranim rastilištima kod temperature 20° C i prekidanog vlaženja. Kao supstrat je korišten agroperlit. Rezultati pokusa su pokazali, da je kod svih istraživanih vrsta moguće postići visoki postotak zakorjenji vanja reznica od ljetnih izbojaka. Kod bukve i hrasta moguće je zakorijeniti 60 do 80% reznica ljetnih izbojaka i to izbojaka 2—4 godine starih sadnica. Reznice izbojaka uzimaju se u lipnju ili početkom srpnja i ako su odnjegovane stimulatorima Slični rezultati su postignuti i kod breze, brijesta i lipe. Späleny, S.: Utjecaj dimnih imisija na otpornost smreke protiv mraza (str. 411—414) Tokom godine 1978—1980. testirana je kvaliteta otpornosti iglica sastojina smreke protiv mraza (Picea abies L.), koje su se nalazile u zadimljenim i relativno čistim zonama Krušnih gora. Ustanovljeno |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 111 <-- 111 --> PDF |
je, da se u imisijama napadnutim zonama otpornost protiv mrazova stabilizirala na nepovoljnom nivou. U toku nepovoljnog razvoja klime uzrokuje mraz jača oštećenja. Takva situacija je nastala primjerice u zimi 1978/79. Pretpostavlja se da atmosferski sumporni dioksid naj izrazitije utječe na otpornost protiv mraza. Bartoš, Z.: Opremljenost radiona za održavanje državnih šuma (str. 419—425) Tehnološka opremljenost radiona za popravke u upravi državnih šuma utječe na kvalitetu i opseg održavanja i popravaka sredstava mehanizacije i transporta. Elementarni popravci se provode u radionama za popravke pojedinih šumarskih pogona. Dokazalo se da su strojevi i aparature u ovim radionama iskorištene i zastarjele, mnoge naprave su neupotrebljive i opremljenost dijagnostičkim aparaturama je veoma mala. Najveći dio opreme za popravke uprave državnih šuma nužno treba rekonstrukciju ili najmanje novu tehnološku opremu, da bi šumarski pogoni vlastitim snagama mogli održati strojeve visokog učinka i transportnih sredstava. G r u n d a, B., S a r m a n, J.: Utjecaj otpadne kore na svojstva tala šumskih rasadnika (str. 426^28) U teška tla je zaorana smrekova kora usitnjena na 6 cm. Korom nije gnojeno. Poslije godinu dana ponovljen je zahvat. Svrha melioracije je bilo popravljanje fizikalnih svojstava tla. Nakon jedne i 4 godine poslije melioracije ustanovljene su promjene u poređenju s kontrolom bez kore. Ustanovljeno je značajno povećanje poroznosti tla, postotak humusa, vrijednosti pH prema umjerenokiselim do neutralnih reakcija i povećanje topivog kalcija. Nadalje su uspoređivana svojstva usitnjene i neusitnjene smrekove kore, koja je bila stavljena u kompost 2—5 godina. Ustanovljeno je uznapredovano ražčinjavanje usitnjene kore i brže opadanje kiseline, povišeni sadržaj kalcija, ali manje potaše i fosfora. Preporuča se prignojiti dušikom. Br. 11 S k o u p y, J.: Šumarsko rasadničarstvo u SSSR (str. 466—470) Za razdoblje od 1971. do 2000. godine planirano je pošumljavanje 35,6 mil. ha novih sječina, 7,3 mil. ha starijih sječina i 1,75 mil. ha melioriranih tala. Ukupna površina rasadnika u SSSR u 1980. godini iznosi oko 54.000 ha. U 1975. godini je bilo u SSSR više od 15.000 rasadnika, od toga 3.600 velikih. U 10-tom petogodišnjem planu treba da se osnuje 7.000 novih plantaža, od toga 2.800 ha borom i 1.300 smrekom. Među glavne vrste drva, koje se u rasadnicima uzgaja spadaju bor, smreka i ariš Općenito se koristi mehanizacija — u većini sovjetskim sredstvima (oko 14.400 ha je potpuno mehanizirano) — i intenzifikacija (uzgoj biljaka na odgovarajućim supstratima u plastenicima). Pretežno se proizvode obične sadnice, u manjoj mjeri sadnice u omotima. Novaček, M.: Uređenje zemljišta s gledišta stvaranje krajolika (str. 471—474) Daljnji razvoj poljoprivredne velike proizvodnje u ČSSR zatjeva, da se stvaraju površine zemljišta koje su namjenjene gospodarenju s visokom masovnom proizvodnjom. Stoga se zahtijeva izravnan]´ e granica između poljoprivrednog i šumskog zemljišnog fonda i likvidaciju rasutih zelenih površina (šuma). Članak se bavi značenjem evidencijom i zaštitom trajnog zelenila u krajoliku i upozorava na nužnost respektiranja gledišta ekologije krajolika u projektima uređivanja zemljišta. Zanemarivanje ovog zahtjeva ne bi imalo za posljedicu samo pogoršanje životnog miljea, nego i negativan utjecaj na samu poljoprivrednu proizvodnju. 317 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Košulić, M.: Transportno energetski zahtjevi distribucije sadnog materijala razne strukture u ovisnosti od koncentracije rasadnika (str. 475—479) Svaki viši oblik koncentracije šumskih rasadnika povećava utrošak pogonskog go riva kod distribucije sadnica, koji se osim toga dalje povećava porastom učešća proizvodnje sadnica u omotima. U usporedbi utroška pogonskog goriva za distribuciju kod dvaju tipova rasadnika — pogonski rasadnici (5 ha na 20 km) i područni rasadnici (25 ha na 40 do 60 km) javljaju se bitne razlike na štetu područnih rasadnika (kod proizvodnje 22 mil. sadnica u okviru pogona i uz 42;;Vo učešća sadnica u omotima) i to gotovo s višim utroškom pogonskog goriva od oko 25 do 50.000 litara. S te strane, dakle, pogodniji su pogonski od područnih rasadnika. Pohorely, M.: Sadašnja razina i tendencije razvoja upotrebe obračunske tehnike u pripremi proizvodnje drva (str. 12 do 16 priloga) Automatizacija na području planiranja, gdje može biti uvrštena i priprema proizvodnog plana, spadaju među najvažnije zadaće obračunske tehnike. Radi se osobito kako o projektima dugoročne pripreme proizvodnje drva tako i o godišnjoj pripremi. Za uspješnu i ekonomičnu realizaciju ovi projekata je nužno riješiti sistematsko prikupljanje i pripremu podataka i time stvoriti uslove za samo upravljanje podacima, koji se oblikuju kod obrade podataka gospodarskog uređenja šuma — socijalno ekonomskih informacija — petogodišnjeg plana — godišnjeg plana i operativnog plana prodaje. Br. 12 Skuhravy, V.: Dosadanja spoznaja o pojavi sivog ariševog savijača i borba protiv njega u svijetu (str. 499—504) Rad, koji iznosi pregled dosadanjih spoznaja o sivom ariševom savijaču, je podjeljen u slijedeća poglavlja: gradacija ariše vog savijača u području Alpa, gradacija ariševog svijača na smreci u srednjoj Evropi, kemijska borba protiv ariševog savijača u Švicarskoj, problematika borbe protiv sličnih štetnika u inozemstvu, utjecaj šumskih entomocenoza kod zahvata protiv ariševog savijača i korištenje prsskanja niskog sadržaja u borbi protiv šumskih štetnika. Šrot, M.: Bionomija sivog ariševog savijača (Zeiraphera diniana Guen). U ČSSR leže ženka sivog ariševog savijača jajašca koncem srpnja, tokom kolovoza i početkom rujna samo na smrekama svih dobnih razreda, i samo pod ljuske grana prije svega u pršljenovima. Odmah nakon polaganja dolazi do embrionalnog razvoja, koji u pravilu staje koncem rujna i tokom listopada i jaje prezimljuje u dijapauzi, koja traje prosječno 150 do 180 dana. Do piljenja gusjenica dolazi u našim uslovima koncem svibnja do u prvoj dekadi lipnja. Cijeli razvoj gusjenice traje kod normalnih temperatura 4—5 tjedana. Po svršetku tovljenja na mladicama, koncem petog stadija, naseli se gusjenica u tlu na žile, gdje se ukopava u gornjim slojevima šumske stelje. Razvoj čahura insekta traje dva do 4 tjedna. Leptiri sivog ariševog savijača izčahure u pravilu koncem srpnja i tokom kolovoza, za suhog i toplog vremena već u polovici srpnja. Radi kontrole broja jajašca je ustanovljeno na granama smreka, koje rano počinju vegetaciju, višestruko veći broj (u prosjeku 25) nego na smrekama koje kasnije počinju vegetaciju, na kojima su bila jajašca položena samo sporadično. Od prirodnih neprijatelja sivog ariševog savijača sudjeluje na opadanju gustoće populacije prije svega vrsta ose — Trichogramma embryophagum Hartig, koja živi od jajašca. Š v e s t k a, M., Šrot, M.: Podloge za odluku o obrambenom zahvatu protiv ariševog savijača u 1980. godini (str. 511— —513) |