DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 106 <-- 106 --> PDF |
komada. Divljač nije jednoliko raspoređena po području te tamo, gdje je prekobrojna, pričinja znatne štete na šumskom drveću. Divljač oštećuje borove kao i listače: brstom pupova i izbojaka, grickanjem kore te skidanjem basta s rogova. Srne oštećuju koru grickanjem na stablima promjera do 3 cm, a jeleni na stablima do 7 cm. Oštećena stabla nalaze se dli razbacana po većoj površini ili na jednoj manjoj površini, često i rubom sastojine. Autor navodi primjer jednog reda, ne rubnog, dužine 80 met. s 59 stabala starosti 7 godina, od kojih su 8. svibnja 1979. godine ostalo neoštećeno samo 4 stabla. Na 55 stabala bilo je 114 različitih ozljeda i to 7 brštenja, 46 koranja iz 1979. godine i 61 koranje od prošlih godina. Osim toga 9 prethodnih godina okoranih stabala napala je D i o r y c t rd a s p 1 e ndidella , kojeg ličinke mogu toliko izbušiti deblo, da se ono prelomi. Dodajmo i to, da su sva četiri netaknuta stabla slabog rasta i potištena, bez budue da najljepša (najvrednija) stabla. nosti. Autor zaključuje, da divljač napa- Autor je ovom članku predložio novi obračun štete, koji bazira na »«tabličnom gospodarenju« (l´Unite sylvicole — jedidičnom gospodarenju). Naime, sada se procjenjuje šteta na bazi prosječnog broja oštećenih stabala po ha koji je rezultat broja oštećenih na određenoj površini, parceli šumovlasnika, i površine te parcele bez obzira na raspored oštećenih stabala. Takva procjena ne odgovara stvarnoj šteti, jer npr. uz oštećeni 1700 stabala na parceli od 10 ha. 1100 ih može biti na 1 ha a ostalih 600 na 9 ha. Autor predlaže da se razluče stabla, jedinke, koja bi trebala jednoliko raspoređena ostati do kraja ophodnje i ona, koja će takom ophodnje sječi zahvatom proređivanja. Vrijednost stabala odnosno rente rezultat je vrijednosti zemljišta, troškova uprave i troškova uzgoja (sjetve, njege) uz kamatnjak od 4%. O. Piškorić AKCIJA POŠUMLJAVANJA U NR KONGO (BRAZAVILLE) Narodna Republika Kongo (Brazzaville) ima oko 17 milijuna ha šuma sposobnih za eksploataciju uz 7 milijuna ha prorjeđenih, a ipak oskudjeva na drvu. Razlog je tome, što se većina šuma nalazi na sjeveru zemlje, koji je slabo nastanjen, dok je većina stanovnika u južnom dijelu, u atlanskom obalnom području, gdje su šume znatno iskorištene. Stoga se pristupilo pošumljavanju, a u obzir uzete su i površine savana koje zauzimaju oko 13 milijuna ha raznih tipova (Andropogon, Hyparrenia i dr.), uz prethodna istraživanja vrsta i metoda za uzgoj brzorastućih kultura. To provodi »Centre technique forestier tropical du Congo« u mje stu Pointe-Noire. Budžet ovog Centra u 1980. godini iznosio je 96 milijuna kongoanskih franaka (1,92 mil. francuskih franaka), od čega je polovinu financirala Francuska. Posebno se selekcioniraju i hibridiraju eukalipti, pa je npr. hibrid Eucalyptus Urophylla x Kirtoniana u 15 mjeseci postigao visinu od 6,2 met. Ophodnje eukaliptovih kultura iznose za ogrjevno drvo 3—4 godine, za celulozno 6—7 godina a za tehničko 35 do 40 godina. Osim s eukaliptima koriste se i borovi (P. caribaea i P. oocarpa), arakuarije (A. hunsteinii i A. cunninghamii) i limba (Terminalia superba). O. P. |