DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 103 <-- 103 --> PDF |
i ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI DRVO KAO IZVOR ENERGIJE 22. studenog 1980. u Brezicama je u organizaciji Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slovenije (Zveza inženjirjev -in tehnikov gozdarstva in lesarstva SR Slovenije) održano savjetovanje o mogućnosti upotrebe drva kao izvora energije, prvenstveno toplinske. Sigurno je da će sve manje prostornog drva završavati u ložištima peći, kao i da će se sve više širiti upotreba drvnih otpadaka. To je i bila osnovna misao ovog savjetovanja, koja se provijavala kroz svaki referat i diskusiju. Na savjetovanju, kome su u ime našeg DITSDIH učestvovali ing. Ž. Škrgati ć i ing. Ž. Štahan , održano je 6 referata. Umirovljeni ljubljanski profesor Martin Čok l u svom referatu »Količin a i struktura sječnih otpadaka u šumi«, oslonio se na podatke dz podalekog perioda 1953—56. g. kada je ljubljanski Institut mjerio ostatke drvne mase poslije iskorištenja šuma. Ti omjeri su preneseni u 1980., na količinu koja je predviđena za sječu: 856.356 ma četinjača i 524.070 m3 listača u društvenim šumama, te 1,011.642 ms četinjača i 838.080 m3 listača u privatnim šumama, ukupno dakle 3,529.148 m3 drvne mase, od čega 1,896.998 ms četinjača i 1,362.150 m3 listača. Stvarna količina sječnih otpadaka u šumi ovisi svakako i realizaciji tog etata. Značajan dio sječnih otpadaka predstavlja granjevina, oko 170.000 m3 grana četinjača i oko 85.000 m3 grana listača, dakle ukupno oko 255.000 m3 granjevine. Veća polovina otpada na privatne šume, te se djelomično i upotrebljava kao gorivo u domaćinstvima, radi čega treba računati i sa smanjenjem količine granjevine kao otpada. Računa se da će 1980. godine pasti oko 230.000 tona iglica. Dio te mase u Sloveniji se upotrebljava za stelju, a i pitanje je koliko je sa stanovišta zaštite plodnosti šumskih tala uopće dopustivo iskorištavanje otpadnih iglica. Prvim proredama izvadi se öko 20.000 m3, a nešto manja količina mogla bi se dobiti iz zahvata čišćenja, koji bi trebali početi što ranije. Mr. Tone Grego r ič iz Šumskog gospodarstva u Kočevju je referirao temu o ustanovljavanju količine i mogućnosti iskorištenja sječni otpadaka u šumi: Ug o ta vi janje količine in možnosti iskoriščenja sečnih ostanko v v gozdu . Na području Šumskog gospodarstva Kočevje izvršeno je manje istraživanje, na 23 pokusne plohe. Mjerene su grane debljine od 4 cm, ovršine, razni kraći komadi debala, nagnjili ili razbiti ostaci debala i neke druge vrste i oblici drvnih ostataka. Granica od 4 cm uzeta je zato, jer je to približno donja mjera sječnih ostataka, iznad koje su ljudi pobrali, odnosno otkupili kao materijal za loženje. Provedenom analizom na raznim sječinama ustanovljeno je da u šumi po izvršenoj sječi ostaje još od 9,3 do 25,1 ms/ha sječnih otpadaka kod litsača i 4,2 do 13,5 m3/ha od četanjača. Ta količina se kreće u širokom diapaizonu, 309 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 104 <-- 104 --> PDF |
na koji utječe više raznih činilaca, npr. stanje sastojine, tehnologija sječe, gustoća komunikacija itd. Prosječna količina drvnog otpada kod sječe je 16,9 m3/ha kod listača, i 8,2 m3/ha kod četinjača. Unatoč tome što je ta masa mjerena s korom, predstavlja razmjerno zanimljivu količinu, koju u sadašnjoj energetskoj krizi ne smijemo zanemariti. Za sada se pitanje otpadaka od sječe rješava izrazito ekstenzivno, odnosno prepušta se ručnoj obradi onog dijela pučanstva koje će ih iskoristiti za ogrjev. Potreba za drvom kao sirovinom za loženje skokovito raste. To najbolje kaže podatak da je ogrjev sav prodan, a iskorištavanje sječnih otpadaka se u neposrednoj okolici Kočevja diglo za 300Vo u odnosu na 1979. g. Kod iskorištavanja sječnog otpada važnu ulogu imaju šumske komunikacije, posebno ceste i bolje vlake. U bližoj okolici ceste (100—200 m) iskorištavanje sječnog otpada je za 90D/o intenzivnije u odnosno na sječine, koje su udaljenije od ceste. Slično je i sa vlakama, uz koje je intenzitet iskorištenja svakako manji nego uz šumske ceste, ali je još uvijek za 33lo/o veći nego na sječinama koje su udaljenije od komunikacija. Ing. Slavka Kovači č iz Općeg udruženja drvne industrije pročitala je referat o mogućnostima nadomještanja nafte za grijanje sa sječnim otpacima: Možnosti za nadomestitov nafte s sečnimi otpadki. Zanimljiva je njena usporedba ogrjevne snage pojedinih vrsta drva sa ogrjevnom snagom nafte: bukva (1 kg suhog drva) 3.600 kcal/kg grab „ 2.500 hrast 2.700 i bor ti 3.400 jela „ 2.900 smreka >> 3.100 nafta 9.300 -- 10.400 kcal/kg Dakle ogrjevnu snagu 1 kg nafte može se nadomjestiti za 2,6 do 2,9 kg bukovine. To znači da 1 kg bukovine mora biti bar 2,6 do 2,9 puta jeftiniji nego 1 kg nafte. Time što je cijena (u jesen 1980.) 1 kg nafte 10,30 din izlazi da bi nabavna cijena za 1 kg bukovine mogla biti najviše 4,48 din, kako bi učinak zamjene nafte ogrjevnim drvom bio pozitivan. Autorica izjednačava 1 m» sa 1 tonom, te kaže da bi cijena 1 ms bukovine otpada mogla biti i do 4.480 din, a da još uvijek rentabilno zamjenjuje naftu. Aplicirajući neke podatke sa područja Šumskog gospodarstva Kočevje na cijelu Sloveniju, autorica zaključuje, da bi se samo iz šuma društvenog sektora moglo koristiti za ogrjev 66.032 niječnih otpadaka listača i 128.376 m» četinjača, čime bi se moglo nadomjestiti nešto više od 47.000 tona nafte. Ovakva zamjena bi sa sobom povukla i mnoge neželjene posljedice. Prije svega, uslijed povećanja cijena ogrjevnom drvu, u taj Sortiment bi počesto otišli i dijelovi drvne mase podesni za drugu preradu, pa bi umjesto navedene količine nafte trebalo uvesti i određenu količinu drva. Povišenje cijena ostalim drvnim sortimentima adekvatno ogrjevnom drvu previše bi poskupilo proizvodnju u drvnoj industriji. |