DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 95 <-- 95 --> PDF |
mogućuje više ili manje automatizirani način rukovođenja unutar pogonskih organizacionih jedinica. Križ, E,: Zaštita šumskog zemljišnog fonda kao značajnog sastavnog dijela životne sredine (str. 70—72) U zavisnosti s daljnjim razvojem narodnog gospodarstva i cijelog društva postavljaju se pred šumarstvo — u smislu kvalitete kao i kvantitete — viši zahtjevi. Stoga je novi čehoslovački Zakon o šumama broj 61/1977 zajedno s na njega vezanim propisima naglasio, da šume predstavljaju jedan od glavnih elemenata prirode životne sredine i istodobno važan sastavni dio prirodnog bogatstva naše zemlje. Zato je i maksimalnoj zaštiti šumskog fonda jednoj od glavnih osnova, koji ima učinak u znatnom broju odredaba novog pravnog uređenja šumske čestice mogu samo na osnovi zaključka organa državne uprave šumarstva iz šumskog zemljišnog fonda biti isključene. Značajnu ulogu kod zaštite šumskog zemljišnog fonda igra odobreno teritorijalno plansko dokumentiranje. J i r g 1 e, J.: Breza i jarebika u Krušnim gorama (str. 73—77) Breza i jarebika čine danas glavni sastavni dio u predviđenoj strukturi cilja pomlađivanja u Krušnim gorama, gdje je dosadanji glavni drvni naraštaj — obična smreka — zbog djelovanja izlaznih plinova oštećena do izumiranja. Staništa za pomlađivanje ovih vrsta drva zauzimaju brdske zaravni, koje su najjače pogođene izlaznim plinovima. Na tim lokalitetima produciraju postojeće sastojine breze i jarebike u I i II dobnom razredu dovoljno biomase, pri čemu je breza produktivnija od jarebike. Ali istodobno opada njihova kvaliteta radi promjene oblika zbog inja i snijega. Prema tomu se ne može praktički uopće računati s postizavanjem visokovrijednog drva. Ostale pozitivne funkcije ovih sastojina ipak su veoma značajne, jer one nastupaju u djelovanju već u ranim stadijima njihovog razvoja. One poboljšavaju fizikalno- kemijsko stanje šumskih tala, one utječu povoljno na vodne prilike i one su krajnje važne za održavanje sastojinske klime. Brezove sastojine su djelotvornije. Primjena ovih obaju vrsta drva trebala bi biti samo privremena. S njihovim prevođenjem u cilju obnove naraštajem vrijednih vrsta drveća trebalo bi početi najkasnije u II dobnom razredu. M a 1 e k, J.: Odumiranje jele u 18. i 19. stoljeću (str. 79—80) O odumiranju jele se počelo pisati sa znanstvenog gledišta već početkom ovog stoljeća. Već u prvim radovima (Neger 1908) navode se faktori, koji bi mogli biti uzroci odumiranja jele: a) oštećenje dimom iz zraka, b) životinjski štetnici, c) paraziti (gljive), d) klimatski utjecaji. Autor prikazuje kronološki pregled vijesti o odumiranju jele u 18. i 19. stoljeću, iz kojih je vidljivo, gdje i kada te koliko puta je došlo do pojave sušenja jele, ali prve vijesti o tome stare su više od 400 godina, dok se podrobnije može pratiti pojava bolesti u vrijeme posljednjih gotovo 250 godina. Br. 3. Zäpotocky, B., Laga, S.: Koncepcija djelatnosti servisa i popravaka (str. 97— 104) Sadanja etapa razvoja šumskog gospodarstva je karakteristizirana prije svega porastom tehnizacije na svim sektorima šumarske djelatnosti. Ovaj nuždan razvoj treba da osigura povećanje efektivnosti šumskog gospodarstva sa svim aspektima ekonomskim i društvenopolitičkim. Međutim servisna služba te služba održavanja i popravaka nisu u skladu s porastom tehnizacije radova. Zato je nužno pristupiti racionalizaciji, ekonomskoj kon |