DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 94 <-- 94 --> PDF |
LESNICKA PRACfi 59, (1980) Br. 1. Krečmer, V.: Vodna i vodnogospodarska funkcija šuma i njihovi odnosi prema funkciji proizvodnje drva (str. 6 -8) Rastući zahtjevi društva za zaštitu izvora voda znače za šumsko gospodarstvo prijelaz od izvangospodarske vodne funkcije aktivnoj ekonomičnoj vodnogospodarskoj funkciji na prostranim površinama šumskog fonda. Predočeni rad se tiče upravo osnova gospodarenja takvim šumama. Podjela područja interesnih sabirnih područja u vodnogospodarske šumsko-gospodarske jedinice prema željenim glavnim utjecanjima na kolanje vode čini osnovni postupak. Prema cjelinama diferenciraju se onda načini rada: Zaštita izvora voda i podupiranje njihovog nastajanja osobito u sabirnim područjima vodnogospodarskih rezervoara nije pitanje ograničenja djelatnosti proizvodnje drveta; radi se o kompleksnom prilagođavanju cijelog sistema šumarske struke iskorišćivanju šumskog fonda za više namjena. Kanak, J.: Praktično značenje studija populacija bijelog bora i njihovih potomstava (str. 7—9) Podaci, koji su postignuti kod analiza skupine od cea 300 populacija običnog bora, koje su koncentrirane u arboretumu Instituta za šumarstvo i lovstvo uSofronki, kod Plzna, bili su primjenjeni za studije korelacije zbog utvrđivanja odnosa svojstava matičnih sastojina prema onima njihovih potomstava. Pri tom je statistički ustanovljeno, da su kulture, koje su osnovane sjemenom sastojina starih 18—30 godina, u početku veoma brzo rasle. Isto vrijedi za kulture iz težega sjemena. Dalje je utvrđeno: što južnije matična sastojina raste, to je teže sjeme, i brže raste, ali debla su lošijih oblika debla. Istočno orijentirane matične sastojle imaju potomstvo, koje po laganije raste, ali njihovi oblici debala su vredniji. Starost matične sastojine ne igra nikakav utjecaj na promjenljivost potomstava različitih provenijencija, isto tako niti nadmorska visina provenijencije sjemena na njezinu veličinu. Najbolje rastu na mjestu eksperimenta oni borovi, koji potječu iz onih područja, gdje su njihovi ostaci preživjeli ledeno doba, iz lokaliteta s propusnim tlima i uz iste odgovarajuće oborine. Batelka, J.: Uređivanje prigradskih šuma str. 13—15) Studija obrađuje funkciono djelovanje, kategorizaciju i uređivanje prigradskih šuma. Njihovo gospodarenje mora se podvrći općedruštvenim zahtjevima; to zahtijeva njihovu predodređenu i složenu formaciju te stavlja veće zahtjeve na uređivanje. Očevidno je pri tom, da će realizacija optimalnih uslova između urbanističkih kompleksa i slobodnog krajolika ubuduće zahtjevati plansko stvaranje sistema zelenih površina u prigradskim područjima i to na osnovi specijalnog plana šumskog gospodarenja u kojemu će morati biti različita područja interesa korištenja šuma harmonično oblikovana i načela gospodarenja pojedinim tipovima prigradske šume utvrđena. Br. 2 Vinkler, V.: Iskustva s upravljanjem ekonomike na šumskoj upravi (str. 54— 61) Unutar pogonske organizacione jedinice u svojem sadanjem obliku ne mogu više isključivo biti uspješno vođene izravnim mjerama odlučivanja, kako to se događalo u prošlosti. Mogućnost uspjeha bila bi praktički veoma mala pri primjeni toga zastarjelog načina rukovođenja pod postojećim punim zahtjevima i kompliciranim uslovima pogona. S istog gledišta pokazuje se neophodnost jedne savršenije metode, koja koristi djelovanje zakonitosti vrijednosti uključiv odnosno ekonomsko djelovanje i tako o |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 95 <-- 95 --> PDF |
mogućuje više ili manje automatizirani način rukovođenja unutar pogonskih organizacionih jedinica. Križ, E,: Zaštita šumskog zemljišnog fonda kao značajnog sastavnog dijela životne sredine (str. 70—72) U zavisnosti s daljnjim razvojem narodnog gospodarstva i cijelog društva postavljaju se pred šumarstvo — u smislu kvalitete kao i kvantitete — viši zahtjevi. Stoga je novi čehoslovački Zakon o šumama broj 61/1977 zajedno s na njega vezanim propisima naglasio, da šume predstavljaju jedan od glavnih elemenata prirode životne sredine i istodobno važan sastavni dio prirodnog bogatstva naše zemlje. Zato je i maksimalnoj zaštiti šumskog fonda jednoj od glavnih osnova, koji ima učinak u znatnom broju odredaba novog pravnog uređenja šumske čestice mogu samo na osnovi zaključka organa državne uprave šumarstva iz šumskog zemljišnog fonda biti isključene. Značajnu ulogu kod zaštite šumskog zemljišnog fonda igra odobreno teritorijalno plansko dokumentiranje. J i r g 1 e, J.: Breza i jarebika u Krušnim gorama (str. 73—77) Breza i jarebika čine danas glavni sastavni dio u predviđenoj strukturi cilja pomlađivanja u Krušnim gorama, gdje je dosadanji glavni drvni naraštaj — obična smreka — zbog djelovanja izlaznih plinova oštećena do izumiranja. Staništa za pomlađivanje ovih vrsta drva zauzimaju brdske zaravni, koje su najjače pogođene izlaznim plinovima. Na tim lokalitetima produciraju postojeće sastojine breze i jarebike u I i II dobnom razredu dovoljno biomase, pri čemu je breza produktivnija od jarebike. Ali istodobno opada njihova kvaliteta radi promjene oblika zbog inja i snijega. Prema tomu se ne može praktički uopće računati s postizavanjem visokovrijednog drva. Ostale pozitivne funkcije ovih sastojina ipak su veoma značajne, jer one nastupaju u djelovanju već u ranim stadijima njihovog razvoja. One poboljšavaju fizikalno- kemijsko stanje šumskih tala, one utječu povoljno na vodne prilike i one su krajnje važne za održavanje sastojinske klime. Brezove sastojine su djelotvornije. Primjena ovih obaju vrsta drva trebala bi biti samo privremena. S njihovim prevođenjem u cilju obnove naraštajem vrijednih vrsta drveća trebalo bi početi najkasnije u II dobnom razredu. M a 1 e k, J.: Odumiranje jele u 18. i 19. stoljeću (str. 79—80) O odumiranju jele se počelo pisati sa znanstvenog gledišta već početkom ovog stoljeća. Već u prvim radovima (Neger 1908) navode se faktori, koji bi mogli biti uzroci odumiranja jele: a) oštećenje dimom iz zraka, b) životinjski štetnici, c) paraziti (gljive), d) klimatski utjecaji. Autor prikazuje kronološki pregled vijesti o odumiranju jele u 18. i 19. stoljeću, iz kojih je vidljivo, gdje i kada te koliko puta je došlo do pojave sušenja jele, ali prve vijesti o tome stare su više od 400 godina, dok se podrobnije može pratiti pojava bolesti u vrijeme posljednjih gotovo 250 godina. Br. 3. Zäpotocky, B., Laga, S.: Koncepcija djelatnosti servisa i popravaka (str. 97— 104) Sadanja etapa razvoja šumskog gospodarstva je karakteristizirana prije svega porastom tehnizacije na svim sektorima šumarske djelatnosti. Ovaj nuždan razvoj treba da osigura povećanje efektivnosti šumskog gospodarstva sa svim aspektima ekonomskim i društvenopolitičkim. Međutim servisna služba te služba održavanja i popravaka nisu u skladu s porastom tehnizacije radova. Zato je nužno pristupiti racionalizaciji, ekonomskoj kon |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 96 <-- 96 --> PDF |
centraciji i specijalizaciji ovih službi sa ciljem povećanja produktivnosti rada, boljeg korištenja strojeva, sniženja troškova te poboljšanja radnih uslova. Autori iznose stanje ovih službi po poduzećima s prijedlozima za njihovo usavršavanje unapređenje. Blud´ovsky, Z., Sy rova tka, K.: Mogućnosti objektivizacije vrednovanja učinka sredstava mehanizacije (str. 111 —115) Kod utvrđivanja efektivnosti osnovnih sredstava, naročito strojeva, nas obično najviše zanima stupanj njihovog intenzivnog iskorišćenja, ocijenjenog prema količinama proizvoda ili operacija provedenih za određenu jedinicu vremena. Izvršenje se u pravilu izražava u naturalnim pokazateljima (brojem porušenih, okresanih, privučenih, okoranih ili odveznih m3). Međutim pozornije prosuđivanje učinaka sredstava mehanizacije upućuje na činjenicu, da radni uslovi u kojima se koristi sredstvo imaju vrlo veliki utjecaj na njihov učinak. Da bi se mogao uzeti u obzir utjecaj svih faktora na težinu rada kod sječe, privlačenja i odvoza, autori predlažu uvođenje koeficijenata za preračunavanje iz fizičkih na mjerne jedinice i time omogućiti uporedivost učinaka odnosnog stroja i njegove posade. Kuchtik, J.: I drvni otpadak je vrijedna sirovina (str. 116—120) Rastući broj stanovnika na zemlji i povećanje prohtjeva na standard životne sredine povećava zahtjeve na prirodne izvore. Pored ostalih izvora raste interes i važnost drva kao izvora energije i industrijske sirovine. Drvo je u Evropi gotovo jedini obnovljeni prirodni izvor relativno lako dostupan i stalno nepotpuno korišten, a jedan je od malo izvora kojih Evropi ima za sebe dovoljno. U traženju drugih izvora sirovina stalno se sve više ukazuje da je šuma efikasno sredstvo za upijanje i skladištenje sunčane energije uz, u cjelini, niske investicione i tehnološke troškove. U cilju integralnog korištenja biomase autor naznačuje niz načina: mehaničkih, hidrotermičkih, kemijskih, hidrolitičkih, mikrobioloških i radioloških, koji omogućuju- dobivanje proizvoda korisnih čovjeku. Br. 4. Frk, A.: Arišev savijač u Krušnim gorama, Jizerskim gorama i Krkonošama (str. 150—155) Rad daje sažetak informacije o dosanjim saznanjima o ariševom savijaču (Zeiraphera diniana Guen). Govori o načinu života ovog štetnika, njegovom prijelazu u ČSSR, štetama u području asimilacije prouzrokovane hranjenjem iglicama. Nadalje govori o kemijskoj kontroli, feromonskim kontrolnim metodama i ostalim zaštitnim metodama. Informira o kontrolnim mjerama poduzetim u 1978. i 1979. godini te organizaciji kontrole poduzetoj u 1980. godini. Završno usmjeruje pažnju na preventivnu kontrolu s aspekta zaštite okoline. Kalvoda, Ždarek — Vrkoč — Skuhravy: Provjera učestalosti ariševog savijača feromonskim klopkama (str. 156—159) Veoma atraktivni efekti feromskih klopki omogućavaju, da se provjeri učestalost ariševog savijača i determinira njegova prisutnost čak i u vrijeme kada je početna populacija veoma malena i kada je nemoguće otkriti njegovu prisutnost drugim metodama. Jedan mamac je dovoljan za cijelo vrijeme niskog leta u periodu od 4—6 tjedana. Zato se provjera ariševog savijača pomoću feromonskih klopki može smatrati visoko ekonomičnom metodom u vrijeme kada učestalost ovog insekta nije dostigla stupanj masovne pojave, kao i u periodu prijelaza. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Košu li č, M.: Uzgoj sadnica u kontejnerima na »zračnim jastucima« (str. 159 —165) Eksperimentalni uzgoj sadnica u omotima smreke (u većem obimu) te duglazije, goleme jele, ariša, običnog bora, bukve, crvenog hrasta, lipe i breze u malom u kontejnerima bez dna zapremnine 0,5 do 1,8 litara na »zračnim jastucima« tj. na nogama od metala do 10 cm iznad zemlje, pokazao je, da se na taj način omogućava uzgoj velikih i prvoklasnih sadnica s dobro razvijenim korijenjem. Sloj zraka ispod kontejnera stimulira gustoću i težinu korijenja i omeđuje njihovu duljinu na onu kontejnera. To djelotvornije nadomještava i na prirodan način omogućuje presađivanje i podrezivanje sadnica. Dvije godine nakon sadnje na eksperimentalnom zemljištu rast sadnica uzgojenih u kontejnerima je normalan. Novaček, M.: Štete u šumama kao posljedica rekreacije građana (str. 175 —179) U razvijenim industrijskim zemljama pritisak rekreacije na šume stalno se povećava. Ta činjenica stvara probleme šumarstvu posebno na području zaštite šuma. Zato je bila ispitivana mehanička šteta nanesena šumama rekreacijom u području brnjanske pregrade s jezerom u okolici grada Brna koji ima 360.000 stanovnika. Pronađeno je, da su najveće štete nanesene područjima smrekovih šuma od kampiranja i vikendaške rekreacije. Sa rekreacijsko-higijenskog i prirodnog stajališta mnogo prikladnije šume za prirodne uvjete istraživane regije su one, u kojima prevladava obični bor. Br. 5 Rod, J.: Određivanje mase stojećih stabala pomoću koeficijenta vitkosti (str. 198—201) Odnosima regresije između koeficijenta vitkosti, srednjeg promjera stablavisine oblikovanja stabla izražava se općenito sadržaj stojećeg stabla. Odatle su izvedeni parametri za kubature svih vrsta drva i za kubaturu pojedinog stabla 5 glavnih vrsta drva (smreka, jela, bor, hrast, bukva). Cijeli opseg tabela za kubiciranje je definiran sa 4 parametra zadanih vrsta drva. Jednostavan oblik jednadžbe olakšava i prospješuje kubiciranje kompjuterom i tako se povećava ekonomska efektivnost ovih radova. Zahvaljujući analitičkom obliku moguće je, da se zalihe ustanove i na jednostavnim računskim strojevima sposobnim za programiranj e. Novak, V.: Praktično iskorištenje feromona podkornjaka (str. 202—206). U šumarstvu ČSSR je u 1979. godini ispitivan feromon za potkornjake »Pheroprax « za povećanje djelovanja lovnih´ stabala u sastojinama oslabljenim štetama od oštećenja dimom, Armillarielle i suše i za stvaranje ztv. feromon-barijera, koje treba da predusretnu raštrkanu pojavu potkornjaka u sastojinama Češke šume i Novogradske gore oslabljenima kalamitetima. Istovremeno je ispitivana primjena feromona i insekticida na lovnim stablima. Pokazalo se da je Pheroprax bio veoma djelotvoran u svim oštećenim sastojinama, kako u fiziološki oslabljenim tako i onima oštećenim vjetrom, snijegom i ledom. B. Hruška |