DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 94 <-- 94 --> PDF |
LESNICKA PRACfi 59, (1980) Br. 1. Krečmer, V.: Vodna i vodnogospodarska funkcija šuma i njihovi odnosi prema funkciji proizvodnje drva (str. 6 -8) Rastući zahtjevi društva za zaštitu izvora voda znače za šumsko gospodarstvo prijelaz od izvangospodarske vodne funkcije aktivnoj ekonomičnoj vodnogospodarskoj funkciji na prostranim površinama šumskog fonda. Predočeni rad se tiče upravo osnova gospodarenja takvim šumama. Podjela područja interesnih sabirnih područja u vodnogospodarske šumsko-gospodarske jedinice prema željenim glavnim utjecanjima na kolanje vode čini osnovni postupak. Prema cjelinama diferenciraju se onda načini rada: Zaštita izvora voda i podupiranje njihovog nastajanja osobito u sabirnim područjima vodnogospodarskih rezervoara nije pitanje ograničenja djelatnosti proizvodnje drveta; radi se o kompleksnom prilagođavanju cijelog sistema šumarske struke iskorišćivanju šumskog fonda za više namjena. Kanak, J.: Praktično značenje studija populacija bijelog bora i njihovih potomstava (str. 7—9) Podaci, koji su postignuti kod analiza skupine od cea 300 populacija običnog bora, koje su koncentrirane u arboretumu Instituta za šumarstvo i lovstvo uSofronki, kod Plzna, bili su primjenjeni za studije korelacije zbog utvrđivanja odnosa svojstava matičnih sastojina prema onima njihovih potomstava. Pri tom je statistički ustanovljeno, da su kulture, koje su osnovane sjemenom sastojina starih 18—30 godina, u početku veoma brzo rasle. Isto vrijedi za kulture iz težega sjemena. Dalje je utvrđeno: što južnije matična sastojina raste, to je teže sjeme, i brže raste, ali debla su lošijih oblika debla. Istočno orijentirane matične sastojle imaju potomstvo, koje po laganije raste, ali njihovi oblici debala su vredniji. Starost matične sastojine ne igra nikakav utjecaj na promjenljivost potomstava različitih provenijencija, isto tako niti nadmorska visina provenijencije sjemena na njezinu veličinu. Najbolje rastu na mjestu eksperimenta oni borovi, koji potječu iz onih područja, gdje su njihovi ostaci preživjeli ledeno doba, iz lokaliteta s propusnim tlima i uz iste odgovarajuće oborine. Batelka, J.: Uređivanje prigradskih šuma str. 13—15) Studija obrađuje funkciono djelovanje, kategorizaciju i uređivanje prigradskih šuma. Njihovo gospodarenje mora se podvrći općedruštvenim zahtjevima; to zahtijeva njihovu predodređenu i složenu formaciju te stavlja veće zahtjeve na uređivanje. Očevidno je pri tom, da će realizacija optimalnih uslova između urbanističkih kompleksa i slobodnog krajolika ubuduće zahtjevati plansko stvaranje sistema zelenih površina u prigradskim područjima i to na osnovi specijalnog plana šumskog gospodarenja u kojemu će morati biti različita područja interesa korištenja šuma harmonično oblikovana i načela gospodarenja pojedinim tipovima prigradske šume utvrđena. Br. 2 Vinkler, V.: Iskustva s upravljanjem ekonomike na šumskoj upravi (str. 54— 61) Unutar pogonske organizacione jedinice u svojem sadanjem obliku ne mogu više isključivo biti uspješno vođene izravnim mjerama odlučivanja, kako to se događalo u prošlosti. Mogućnost uspjeha bila bi praktički veoma mala pri primjeni toga zastarjelog načina rukovođenja pod postojećim punim zahtjevima i kompliciranim uslovima pogona. S istog gledišta pokazuje se neophodnost jedne savršenije metode, koja koristi djelovanje zakonitosti vrijednosti uključiv odnosno ekonomsko djelovanje i tako o |