DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 92 <-- 92 --> PDF |
quedula, 1 Anas penelope, 1 Aythia nyroca, 1 Aythia ferlna i 1 Anas plathyrhynchos. Od svakog uzorka analizirani su jetra, mast i letni mišić. Konstatirani su rezidui slijedećih organoklornih pesticida: a—HCH, j^HCH, Heptaklor epoksid, Dieldrin, pp´ DDE i pp´ TDE. Najveće su količine nađene kod vrste Bubulus ibis, jer se ta ptica hrani na predatorski način. Sve metabolite osim Lindana i pp´ TDE najviše je akumulirala jetra. Lindan i pp´TDE postigli su najveću koncentraciju u mišiću. Razlog je tome u prvom slučaju brza migracija Lindana iz jetre mrtvih ptica, a u drugom u djelovanju mikroorganizama, koji u anaerobbnim uvjetima transformiraju DDT u pp´TDE u uginulim životinjama. Najveće količine rezidua odgovaraju metabolitima DDT-a, dok je ostalih manje, ali su oni zbog veće otrovnosti opasniji. Sve su količine nađene u životinjama uhvaćenim u jesen, dakle u godišnje doba kada proučavane životinje dobijaju na težini i oporavljaju se od napora reprodukcije, što navodi na misao da stupanj kontaminacije može biti veći tijekom proljeća i ljeta, kada te ptice — upotrebljavajući masne rezerve — metaboliziraju kontaminirajuće tvari koje su u njima vezane. Cuevas, P.; Enriquez, L.; Montoya, R.: Seksualni feromon borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa, Schiff.). Autori opisuju laboratorijske i poljske pokuse koje su proveli sa svrhom da odrede u kojoj su dobi leptira tvari koje proizvode njihove mirisne žlijezde najdjelotvornije i koja je frakcija dobivena kromatografijom najatraktivnija. Iz laboratorijskih se pokusa zaključuje da se privlačna sposobnost žlijezda povećava od trenutka eklozije ženke do 4 ili 5 sati iza toga. Od tog je trenutka zapažen mak simum sposobnosti, koji traje najmanje 24 sata života ženke. U laboratorijskim pokusima dvije su se frakcije kromatograma pokazale aktivnim. Prilikom testiranja u prirodi, pojedinačno ili u kombinaciji s različitim dozama, jedna se od njih signifikantno istakla, što opravdava nastavak radova na određivanju kemijske strukture feromo na. nLA Plat a-N egrache, P.; Prend es-A y- ala, , C: Prilog poznavanju bioekologije male borove pipe (Pissodes notatus F.) u sastojinama kanarskog bora. U radu se navodi prisutnost male borove pipe na površinama pošumljenim kanarskim borom (Pinus canadensis Chr. Sw. ex D.C.) na otocima Tenerife i La Palma. Proučavane su glavne karakteristike razvojnog ciklusa štetnika, fiziologije, ritma aktivnosti, termičkih pragova i ponašanja. Dati podaci su rezultat petogodišnjih istraživanja. Analiziran je odnos Pinus-Pissodes te se iznose glavni uzroci koji dovode do napada i razvoja štetnika. Na kraju se procjenjuju štete u sastojini Pajonales (otok La Palma) i daje niz preporuka kako da se taj štetnik, prema, mogućnostima, kontrolira. Romero Gonzalez, M.; Salazar Fernandez, J.: Parazitološki aspekti u jednoj populaciji lisica (Vulpes vulpes L.) u Malagi. Proučavane su glavne vrste unutarnjih parazita zapaženih u jednoj populaciji obične lisice. Daju se podaci o učestalosti svake parazitičke vrste i izvješćuje o utjecaju načina ishrane na prisutnost i cjelokupni sastav spomenutih parazita. Ju an a de, E.; Bueno, J. M.; Car- bone 11, M.; Perez Mellado, V.; V a rela, J.: Aspekti ishrane i biologija reprodukcije galeba Larus audouini Payr, u velikoj koloniji na Cafarinsklm otocima (godine 1976). |