DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 91 <-- 91 --> PDF |
grebu te prijave za priznanje daljnih 8 klonova iste vrbe. Pored vrbe priznata su i tri klona Popul´us deltoides i podnijet zahtjev za daljnjih 10 klonova ove vrste. Ta priznanja izdaje Savezni komitet za poljoprivredu na osnovu Zakona o JUS-u na osnovu ocjene »Stručne komisije za priznavanje novostvorenih selekcija i odobravanje uvođenja u proizvodnju stranih selekcija šumskog sjemena i sadnog materijala.« 6. U Saopćenjima nadalje nalazi se i prikaz B. Marinkovića o primjeni topolovine za proizvodnju furnira i ambalaže u Kombinatu »SPAČVA« u Vinkovcima, o »plantažama energije« (u Švedskoj) autora I. Kneževića io »rezultatima ukrštanja crnih i balzamastih topoal (Aigeiros i Tacamahaca) ü Institutu Schmalenbeck u SR Njemačkoj« B. Marinkovića i Radmile F i 1 i p o v i ć. »Plantaže energi je« su plantaže topola ili vrba, koje se uzgajaju u cilju STRANA STRUČNA LITERATURA BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA br. 16, Madrid 1979, kojeg smo primili početkom 1981. god., donosi: Salazar Fernandez, J. y Romeo Gonzalez, M.: Floristička studija Sierra de Humilladero (Malaga). Istraživana je flora planinskog lanca Humilladero (Malaga), koji je smješten u dolini Antequera, sjeverno od Torcala i blizu lagune Fuentepiedra te su opisane glavne biljne zajednice. Identificirane su ukupno 223 vrste, među koji proizvodnje ogrijevnog odnosno drva za sagorijevanje. Prema metodi prof. Gustava SIRfiN-a sa Poljoprivrednog fakulteta u Upsali topole ili vrbe »zasađuje se u vrlo zbijenim razmacima redova, kao i unutar reda i iz 4—9 ovih delova stabljike iznikne 30—40 izdanaka na jednom kvadratnom metru. U južnoj Švedskoj postoji nekoliko ovakovih »plantaža energije « na kojima se ubire godišnje oko 50 m3 drveta po jednom hektaru, što predstavlja ekvivalent količine od oko 18 tona suvog materijala, čija energetska vrednost iznosi oko 8 tona nafte ili 90 megavat časova po ha.« (str. 38). 7. »Topola« objavljuje i Zapisnike sjednica odbora Jugoslavenske nacionalne komisije za topole, a u br. 127—129 objavljeni su tek sjednica održanih 1979. godine! O. Piškorić ma ima nekih floristički i fitocenološki interesantnih u odnosu na zajednice planine Torcal. Opisana je sadašnja pejsažna kompozicija, na kojoj se djelomično primijećuje antropogeni utjecaj. Ruiz, X.; Lio rente G.; N a d a 1, J.: Rezidui organoklornih pesticida u avifauni delte Ebro. Proučavani su razni stupnjevi kontaminacije ptica u delti rijeke Ebro (Tarragona) organoklornim pesticidima. Analizirani su uzorci 10 primjeraka vrste Bubulcus ibis, 4 Anas crecea, 1 Anas quer 193 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 92 <-- 92 --> PDF |
quedula, 1 Anas penelope, 1 Aythia nyroca, 1 Aythia ferlna i 1 Anas plathyrhynchos. Od svakog uzorka analizirani su jetra, mast i letni mišić. Konstatirani su rezidui slijedećih organoklornih pesticida: a—HCH, j^HCH, Heptaklor epoksid, Dieldrin, pp´ DDE i pp´ TDE. Najveće su količine nađene kod vrste Bubulus ibis, jer se ta ptica hrani na predatorski način. Sve metabolite osim Lindana i pp´ TDE najviše je akumulirala jetra. Lindan i pp´TDE postigli su najveću koncentraciju u mišiću. Razlog je tome u prvom slučaju brza migracija Lindana iz jetre mrtvih ptica, a u drugom u djelovanju mikroorganizama, koji u anaerobbnim uvjetima transformiraju DDT u pp´TDE u uginulim životinjama. Najveće količine rezidua odgovaraju metabolitima DDT-a, dok je ostalih manje, ali su oni zbog veće otrovnosti opasniji. Sve su količine nađene u životinjama uhvaćenim u jesen, dakle u godišnje doba kada proučavane životinje dobijaju na težini i oporavljaju se od napora reprodukcije, što navodi na misao da stupanj kontaminacije može biti veći tijekom proljeća i ljeta, kada te ptice — upotrebljavajući masne rezerve — metaboliziraju kontaminirajuće tvari koje su u njima vezane. Cuevas, P.; Enriquez, L.; Montoya, R.: Seksualni feromon borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa, Schiff.). Autori opisuju laboratorijske i poljske pokuse koje su proveli sa svrhom da odrede u kojoj su dobi leptira tvari koje proizvode njihove mirisne žlijezde najdjelotvornije i koja je frakcija dobivena kromatografijom najatraktivnija. Iz laboratorijskih se pokusa zaključuje da se privlačna sposobnost žlijezda povećava od trenutka eklozije ženke do 4 ili 5 sati iza toga. Od tog je trenutka zapažen mak simum sposobnosti, koji traje najmanje 24 sata života ženke. U laboratorijskim pokusima dvije su se frakcije kromatograma pokazale aktivnim. Prilikom testiranja u prirodi, pojedinačno ili u kombinaciji s različitim dozama, jedna se od njih signifikantno istakla, što opravdava nastavak radova na određivanju kemijske strukture feromo na. nLA Plat a-N egrache, P.; Prend es-A y- ala, , C: Prilog poznavanju bioekologije male borove pipe (Pissodes notatus F.) u sastojinama kanarskog bora. U radu se navodi prisutnost male borove pipe na površinama pošumljenim kanarskim borom (Pinus canadensis Chr. Sw. ex D.C.) na otocima Tenerife i La Palma. Proučavane su glavne karakteristike razvojnog ciklusa štetnika, fiziologije, ritma aktivnosti, termičkih pragova i ponašanja. Dati podaci su rezultat petogodišnjih istraživanja. Analiziran je odnos Pinus-Pissodes te se iznose glavni uzroci koji dovode do napada i razvoja štetnika. Na kraju se procjenjuju štete u sastojini Pajonales (otok La Palma) i daje niz preporuka kako da se taj štetnik, prema, mogućnostima, kontrolira. Romero Gonzalez, M.; Salazar Fernandez, J.: Parazitološki aspekti u jednoj populaciji lisica (Vulpes vulpes L.) u Malagi. Proučavane su glavne vrste unutarnjih parazita zapaženih u jednoj populaciji obične lisice. Daju se podaci o učestalosti svake parazitičke vrste i izvješćuje o utjecaju načina ishrane na prisutnost i cjelokupni sastav spomenutih parazita. Ju an a de, E.; Bueno, J. M.; Car- bone 11, M.; Perez Mellado, V.; V a rela, J.: Aspekti ishrane i biologija reprodukcije galeba Larus audouini Payr, u velikoj koloniji na Cafarinsklm otocima (godine 1976). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 93 <-- 93 --> PDF |
U radu su opisani naseljavanje i razvoj kolonija galeba Larus auđouini Payr, na Čafarinskim otocima u proljeće 1976 za vrijeme perioda reprodukcije. Gotovo 1.000 pari gnijezdilo se te godine na Kraljevskom otoku na površini od 150x25— 40 m sa gustoćom gnijezda od 60 na 100 m2. Utvrđeno je da unutrašnji promjer gnijezda vrste Larus auđouini iznosi prosječno 16,47 cm (n = 51), a vrste L. argen tatus michahellis 21,45 cm (n = 29). Prosječni broj jaja po leglu iznosi 2,62 (n = 107). Dimenzije jaja iznose u prosjeku 62,83x44,20 mm (n = 125), a u vrste L. argentatus michahellis 70,75x49,32 mm (n = 68). Svježe izležena jaja vrste L. auđouini teška su 66,83 g (n = 16), između 1/4 i 1/2 inkubacije 63,36 g (n = 22), a između 1/2 i završetka inkubacije 59,38 g. (n = 21). Prvi mladunci u koloniji izlegli su se 19. V. Zapažen je znatni mortalitet mladunaca u starosti od 1 mjeseca. Komentira se pojava da L. argentatus napada L. auđouini. U mjesecu svibnju sakupljeno je mnogo lješina raznih ptica selica manjih dimenzija koje su postale žrtve grabeža L .auđouini. Analizirani su ostaci 223 primjerka te je ustanovljeno da pripadaju većinom transsaharskim vrapčarkama, osobito vrsti Ficedula hypoleuca. Od ostalih žrtava nađeni su Lanius senator, Hirundo rustica, Delichon ubica i Apus apus. Tako intenzivno predatorstvo vjerojatno je uvjetovano izuzetnim meteorološkim uvjetima između 3. travnja i 9 svibnja. Carbonell, M.: Prstenovanje i kontrola hiroptera u »La Boveda« na posjedu San Ildefonso, Segovia. Deset vrsta netopira bilo je prstenovano u »La Böveda«, pokrajina Segovia, od kojih je veliki broj ponovno nađen, kako u istoj špilji tako i u Sepülvedi i Fuentiduenas (pokrajina Segovia) i Ramacastanas (pokrajina Avila) od siječnja 1977. do prosinca 1978. Istraživano je da li se prstenovani primjerci vraćaju na ista mjesta i kako često, a proučavani su i primjerci u raznim špiljama u pokrajini Sagovia i Avila. Bas Lopez, S :.Guitian Rivera, J.; De Castro Lorenzo, A.; Sanchez Canals, J.: Podaci o ishrani salamandra (Salamandra salamandra L.) u Galiciji. U članku se iznose podaci o ishrani salamandra na sjeveroistoku Iberijskog poluotoka na temelju analize 72 digestivna trakta primjeraka skupljenih na 10 lokaliteta u različito vrijeme i različitih biotopa. Diskutira se o najpovoljnijoj veličini životinje-žrtve te predatorstvu adultnih i ličinaka. Soringer, R. C; Amat, J. A.: Podaci o biologiji i numeričkoj dinamici populacije poljskog miša (Apodemus sylvaticus) u zapadnoj Andaluziji. Proučavan je razvoj glavnih reproduktivnih parametara (postotak gravidnih ženki i onih u laktaciji, seksualno aktivnih mužjaka itd.) te numerička dinamika jedne šumske populacije poljskog miša u rijetkoj šumi hrasta crnike u sjeverozapadnoj Andaluziji. Zapaženo je da se reproduktivni parametri i abundancija uklapaju u sezonski model koji je vrlo sličan onom u kunića (Oryctolagus cuniculus) na istom području proučavanja. Signifikantan odnos između populacije šumskog miša i reproduktivnih parametara te dostupnosti vode i hrane navode na zaključak da se ovdje radi o adaptaciji na izrazita godišnja doba sredozemne klime. I. Mlkloš |