DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U drugom svesku tj. ubr. 127— 128. objavljeno je: Krstinić , A.: Mini-monografija o bijeloj vrbi (Salix alba L.), Đoković, P. i Jezdić, D.: Prilog iz ´ boru transportnih sredstava za prvu fazu transporta sortimenata mehik lišćara, Golubović , U.: Prilog utvrđivanju1ekonomičnosti plantažnog uzgoja topola1u Jugoslaviji, Š o ć, B.: Gajenje topola za dopunsku proizvodnju celuloznog drveta, Nikolić, S. i Jezdić, D.: Racionalizacija seče stabala i izrade šumskih sortimenata topolovih zasada, te Saopćenja. i Kako se iz prikaza sadržaja vidi, u prvom svesku prevladavaju dvije teme, tema zaštite i tema o topolama u poljo jzaštitnim pojasevima, a u drugoj tema L ekonomičnosti (jer i racionalizacija rada utječu na ekonomičnost proizvodnje). 2. Poznato je, da su pojedine tvornice za preradu drva kod nas podignute s kapacitetima za koje nisu bili osigurani domaći izvori sirovina. Što više, usprkos ´ takvog stanja početni kapaciteti se i povećavaju, kao što na pr. slučaj s Fabri " kom celuloze i papira Milan Stepanović — »MATROZ« u Sremskoj Mitrovici, koja1je počela s radom 1963. god. s kapacitetom od 300 000 pr. met. da je do danas ´ proširila na kapacitet od 950 000 pr. met, i da uz uvoz od 300 000 pr. met. godišnje (iz Mađarske) nedostaje još 350 000 pr. met. Stoga se V. V a s i 1 i ć, u navedenom1članku »Poljozaštitni pojasevi i proizvod " nja topolovine« pita »kako obezbeđivati1i ovih 350 000 prostornih metara mekih1liščara godišnje za FCP — »Matroz« u1Sremskoj Mitrovici?« i Kako za mitrovačku tvornicu celuloze i ; papira tako i za »snabdijevanje Fabrike celuloze i papira i Ivangradu ovom sirovinom (tj. celuloznim drvom) predstavlja već duži niz godina aktuelan problem, koji sve više limitira odnosnu proizvodnju « obavještava nas B. Š o ć, dipl. inž. šum. u SOUR-u ŠIK »CRNA GORA« u Titogradu, u članku o mogućnostima »Gajenja topola za dopunsku proizvodnju celuloznog drveta« na području Crne Gore. A te su mogućnosti na površini od 7 000 ha s godišnjim etatom u 10-godišnjoj ophodnji »oko 37 500 m:´ topolovine i to na vrlo pristupačnim površinama i uz minimalne troškove ulaganja i eksploatacije «. Međutim, piše B. Šoić, iako je »šumarstvo, kao proizvođač sirovina, zainteresovano za ove akcije, ali nipošto ne raspolaže viškom sredstava, to se i interes za ovakova ulaganja smanjuje, što znači da potrebna sredstva treba tražiti izvan šumarstva ... (stoga je) neophodno mobilisati raspoloživa sredstva svih onih koji su direktno zainteresovani za ovu proizvodnju«. Proizvodnja topolovine može se ostvariti i u drvoredima te šumskim zaštitnim pojasevima. U Crnoj Gori, navodi Šoć, postoji oko 3 500 km vodotoka (rijeka, potoka, kanala), a za Vojvodinu je još prije petnaestak godina izrađen »Generalni plan podizanja šumskih zaštitnih pojaseva na području SAP Vojvodina« (V. Vasilić, cit. članak). Po jednoj varijanta, za površinu od 70 749 ha, mogao bi se postići godišnji prirast samo mekih listača blizu 800 000 ni3 (od čega oko 400 000 ms za celuloznu sirovinu), a po drugoj, na 50.600 ha 600 000 in? totalne mase odnosno 300 000 m» celuloznog drva. Međutim Vasilić ne navodi, koliko je od tog plana realizirano. S izuzetkom investiranja tvornice »INCEL« u Banja Luci" prema B. Jovkoviću (u navedenom članku »Dvadeset i pet godina uzgoja topola u uslovima brdsko- planinskih terena i prigorja Bosne i Hercegovine «) od opetovanih planiranja po * Vidi Sum. list br. 3—4/1977. — A. Selnranović: :: U UU posjetu OOUR-u »Industrijske plantaže« INCEL-a u Banja Luci. |