DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 88 <-- 88 --> PDF |
VI Genetika ponašanja Obuhvaća dva poglavlja: genetska uvjetovanost ponašanja kod životinja i kod ljudi. VII Biometrijske metode i njihova primjena u genetici Ovaj dio je obrađen u tri poglavlja i to: pojam vjerojatnoće, osnovni principi biometrike i izračunavanje osnovnih genetskih parametara. TOPOLA, Bilten Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu, XXIV godište, Beograd, 1980. U 1980. godine objavljena su dva sveska »Topole« kao br. 125—126. i br. 127— 128. 1. Sadrža j prvog sveska je sljedeći: JOSIP BROZ TITO 1892—1980. Marinković, P.: Dothichiza populea (Sacc. et Br.) kao organičavajući faktor u podizanju kultura i plantaža topola, Tomović , Z.: Osetljivost različitihklonova topola na oboljenja koja prouzrokuju gljive Dothichiza populea (Sacc. et Br.) i Marssonina brunnea (Ell. et Ev.) P. Magn. u uslovima duboke i normalne sadnje, Jodal , I.: O nekim aktuelnim pitanjima i novijim rezultatima zaštite topola i vrba od štetnih insekata, Gojković, N. i Gojković, G.: Drepanopeziza punctiformis Gremmcn — prouzrokovač smeđe pegavosti lišća topole, Gojković, N. i Gojković, G.: Uticaj fungicida na reproduktivnu sposobnost gljive Drepanopeziza punctiformis Gremmen, 190 Iz ovog kratkog prikaza može se vidjeti da su u knjizi prikazana skoro sva područja genetike. Za studente šumarstva i postdiplomante iz bioloških disciplina ova knjiga može vrlo dobro poslužiti kao udžbenik, a za šumarske stručnjake kao posebna literatura za izučavanje osnovnih principa genetike i oplemenjivanja šumskog drveća. Prof. Mirko Vidaković G o j k ov i ć, G.: Stanje, mogućnosti i perspektive suzbijanja korova u topolarstvu Jugoslavije, Slabak, M., Lesković, Z. i Komlenac , N.: Prijedlog racionalne sječe i privlačenja u intenzivnim nasadima topola, N i k o 1 i ć, S., Đoković, P. i Jezdić, D.: Mehanizacija u topolarstvu, Marković, J. i Živanov, N.: Osvrt na razvoj zasada na Bokanjačkom blatu kod Zadra, Marković, J. i Živanov, N.: Osvrt na razvoj zasada topola na Strumičkom polju, Š imun o vić, N.: Zaštitni šumski pojasevi topola u Sinjskom polju, Vasilić , V.: Poljozaštitni pojasevi i proizvodnja topolovinc, Jovković, B.: Dvadeset i pet godina uzgoja topola u uslovima brdsko-planinskih terena i prigorja Bosne i Hercegovine, Popov, M. i Vanić, M.: Novi klonovi topola u Potamišju, Milutinovic, D.: Topole i vrbe u ozelenjavanju Novog Sada, Guzi na, V., Herpka, I., Marković, J. i Živanov, N,: Uloga naučno istraživačkog rada u topolarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U drugom svesku tj. ubr. 127— 128. objavljeno je: Krstinić , A.: Mini-monografija o bijeloj vrbi (Salix alba L.), Đoković, P. i Jezdić, D.: Prilog iz ´ boru transportnih sredstava za prvu fazu transporta sortimenata mehik lišćara, Golubović , U.: Prilog utvrđivanju1ekonomičnosti plantažnog uzgoja topola1u Jugoslaviji, Š o ć, B.: Gajenje topola za dopunsku proizvodnju celuloznog drveta, Nikolić, S. i Jezdić, D.: Racionalizacija seče stabala i izrade šumskih sortimenata topolovih zasada, te Saopćenja. i Kako se iz prikaza sadržaja vidi, u prvom svesku prevladavaju dvije teme, tema zaštite i tema o topolama u poljo jzaštitnim pojasevima, a u drugoj tema L ekonomičnosti (jer i racionalizacija rada utječu na ekonomičnost proizvodnje). 2. Poznato je, da su pojedine tvornice za preradu drva kod nas podignute s kapacitetima za koje nisu bili osigurani domaći izvori sirovina. Što više, usprkos ´ takvog stanja početni kapaciteti se i povećavaju, kao što na pr. slučaj s Fabri " kom celuloze i papira Milan Stepanović — »MATROZ« u Sremskoj Mitrovici, koja1je počela s radom 1963. god. s kapacitetom od 300 000 pr. met. da je do danas ´ proširila na kapacitet od 950 000 pr. met, i da uz uvoz od 300 000 pr. met. godišnje (iz Mađarske) nedostaje još 350 000 pr. met. Stoga se V. V a s i 1 i ć, u navedenom1članku »Poljozaštitni pojasevi i proizvod " nja topolovine« pita »kako obezbeđivati1i ovih 350 000 prostornih metara mekih1liščara godišnje za FCP — »Matroz« u1Sremskoj Mitrovici?« i Kako za mitrovačku tvornicu celuloze i ; papira tako i za »snabdijevanje Fabrike celuloze i papira i Ivangradu ovom sirovinom (tj. celuloznim drvom) predstavlja već duži niz godina aktuelan problem, koji sve više limitira odnosnu proizvodnju « obavještava nas B. Š o ć, dipl. inž. šum. u SOUR-u ŠIK »CRNA GORA« u Titogradu, u članku o mogućnostima »Gajenja topola za dopunsku proizvodnju celuloznog drveta« na području Crne Gore. A te su mogućnosti na površini od 7 000 ha s godišnjim etatom u 10-godišnjoj ophodnji »oko 37 500 m:´ topolovine i to na vrlo pristupačnim površinama i uz minimalne troškove ulaganja i eksploatacije «. Međutim, piše B. Šoić, iako je »šumarstvo, kao proizvođač sirovina, zainteresovano za ove akcije, ali nipošto ne raspolaže viškom sredstava, to se i interes za ovakova ulaganja smanjuje, što znači da potrebna sredstva treba tražiti izvan šumarstva ... (stoga je) neophodno mobilisati raspoloživa sredstva svih onih koji su direktno zainteresovani za ovu proizvodnju«. Proizvodnja topolovine može se ostvariti i u drvoredima te šumskim zaštitnim pojasevima. U Crnoj Gori, navodi Šoć, postoji oko 3 500 km vodotoka (rijeka, potoka, kanala), a za Vojvodinu je još prije petnaestak godina izrađen »Generalni plan podizanja šumskih zaštitnih pojaseva na području SAP Vojvodina« (V. Vasilić, cit. članak). Po jednoj varijanta, za površinu od 70 749 ha, mogao bi se postići godišnji prirast samo mekih listača blizu 800 000 ni3 (od čega oko 400 000 ms za celuloznu sirovinu), a po drugoj, na 50.600 ha 600 000 in? totalne mase odnosno 300 000 m» celuloznog drva. Međutim Vasilić ne navodi, koliko je od tog plana realizirano. S izuzetkom investiranja tvornice »INCEL« u Banja Luci" prema B. Jovkoviću (u navedenom članku »Dvadeset i pet godina uzgoja topola u uslovima brdsko- planinskih terena i prigorja Bosne i Hercegovine «) od opetovanih planiranja po * Vidi Sum. list br. 3—4/1977. — A. Selnranović: :: U UU posjetu OOUR-u »Industrijske plantaže« INCEL-a u Banja Luci. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 90 <-- 90 --> PDF |
dignuto je kultura i plantaža, koje su danas već stare od 20 do 25 godina« samo na površinama, koje su »sasvim dovoljne da posluže kao uzor«. 3. U »Topoli« br. 123—124. (drugi svezak za 1979. god.) Mr P. Vratarić je prikazao »balansiranje uspješnosti gospodarenja plantažnim oblikom uzgoja euroameričkih topola u uvjetima Šumskog gospodarstva Osijek«, a u br. 127—128. objavljen je »Prilog utvrđivanju ekonomičnosti plantažnog uzgoja topola u Jugoslaviji« Dr U. Golubovića. U oba rada korišćeni su podaci plantažnog topolika »Španjolska ada« koja »se nalazi u sklopu gospodarskih jedinica Valpovačke podravske šume« (Vratarić). Ta je plantaža podignuta 1962. godine, a posječena 1977. Bruto drvna masa po 1 ha iznosila je 444 m», a neto (bez kore kod oblovine i granjevine od 0—5 cm) 359 m«; oblovine s d 21 i više cm bilo je 292 m3 a prostornog drva 67 m l Prodajna vrijednost ove drvne mase iznosila je po Vratariću 263.132 dinara, a po Goluboviću 335.020 dinara. Razlike vrijednosti posljedica je toga, što je Vratarić računao s cijenama domaćeg tržišta, a Golubović s prihodom ostvarenim i izvozom jednog dijela drvne mase, a cijena u izvozu bila je za 21% veća od cijene na domaćem tržištu (Vratarić, str. 8). Golubović računa i s prihodom od poljoprivrednih kultura (kukuruza, soje) koje se uzgajale prve tri godine. U oba slučaja, međutim, koeficijent ekonomičnosti je pozitivan te se kod Vratarića kreće od 1,92 do 0,91, ovisno da li su troškovi neopterećeni kamatama ili opterećeni s 12%, a kod Golubovića od 1,02 (bez kamata) do 0,63 (uz kamatnu stopu od 5%). Ne ulazeći u podrobniju analizu i jednog i drugog računa ipak je nužno upitati: a) zašto Golubović nije prihode od poljoprivrednih kultura koristio za smanje ** Vidi Sum. list br. II—12/1980. str. 52Ü. nje do tada uloženih troškova, čime bi i konačna vrijednost ovih bila manja, i b) zašto Vratarić uopće ne računa s prihodima od poljoprivrede, koji u nominalnoj vrijednosti iznose čak blizu 10°/o vrijednosti drvne mase i to na početku ophodnje? Također je Vratarić ostao dužan odgovor, zašto »trošak podizanja i gospodarenja « plantaže računa po cijenama u doba sječe tj. u 1977. god. (str. 11), a ne prema stvarno uloženim sredstvima (obzirom na stalnu relativno visoku inflaciju zapravo u nominalnom iznosu.) 4. Mr P. Đ o k o v i ć i Ing. J. D e s i m i r utvrdili su, da su troškovi izvlačenja celuloznog drva dužine 2 m iz sječine domaćom ckipažom (IMT 558 + HDM + 340 + METAL 7) uz uslove relativno dobre nosivosti terena dva puta manji nego zglobnom ekipažom, forvarderom, VOLVO BM 971. To je posljedica činjenice, da su dnevni troškovi zglobne ekipaže oko tri puta veći od troškova domaće, a učinak rada samo za oko 50Vo (str. 17). Ing. M. S1 a b a k i dr. utvrdili su, da je »izradom celuloznog drveta dužine 2 metra ostvarena proizvodnost i ekonomičnost na sječi i izradi u odnosu na dosadašnji način rada sa 193,4*/», ali se privlačenje mora obavljati mehaniziranim načinom. 5. U »Mini-monografiji o bijeloj vrbi (Salix alba L.)« Dr A. K r s t i n i ć je obradio ne samo morfologiju i ekološke uslove nego i uzgoj ove vrste i upotrebu drva i kore (tanin za štavljenje najfinijih koža, za proizvodnju salicila i dr.) upozorivši ujedno na u Jugoslaviji proizvedene hibride ove vrste**). U istom broju (br. 127—128) Ing. B. Ma r i n k o v i ć izvijestio je o do sada priznatim klonovima bijele vrbe, njih 8 od čega 2 i Katedre za šumsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Za |