DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 87 <-- 87 --> PDF |
D. Marinković, N. Tucić, V. Kekić: GENETIKA. Izdavač Naučna knjiga, Beograd, 1981. Knjiga ima 500 stranica i pisana je kao univerzitetski udžbenik. Podijeljena je na sedam dijelova i to: I Osnovni principi nauke u nasljeđu Prvi dio je podijeljen u tri poglavlja: genetski eksperiment u kojem su obrađena osnovna pravila nasljeđivanja, genotip, fenotip, geni i genski aleli; u interakciji među genima prikazana je dominantnost i recesivnost, epistaza i komplementarnost, penetrabilnost i ekspresivnost gena, plejotropnost gena, poligenija i nasljeđivanje korelativnih svojstava; utjecaj sredine na nasljednost i promjenljivost svojstava obuhvaća modifikacije, odabiranje povoljnih kombinacija gena i »nasljeđivanje« stečenih svojstava. II Citogenetika Citogenetika je podijeljena u šest poglavlja: struktura stanice i funkcija njenih organela u kojem poglavlju su opisani jezgra, jezgrica i kromosomi; u staničnom ciklusu prikazana je mejoza; promjene u kromosomima kao izvor genetske varijabilnosti obuhvaća promjene u broju kromosoma; poglavlje: izazivanje nasi jeđenih promjena djelovanjem kemijskih i fizičkih faktora obuhvaća promjene u gradnji kariotipa uslijed kemijske indukcije, utjecaj ionizirajućih zračenja na nasljedne promjene i prikaz mutagena čovjekove okoline; u poglavlju o genetskoj kontroli razvića spolova prikazani su između ostalog mehanizmi genet ske determinacije spolova i »nasljeđivanje « svojstava prenošenjem putem infekcije, majčinsko nasljeđivanje i izazivanje izvankromosomskih promjena. III Biokemijska genetika Materija iz ovog dijela podijeljena je u tri poglavlja: poglavlje osnovi mole kularne strukture i funkcije gena predstavlja strukturu DNK i RNK; u poglavlju genetske karakteristike DNK prikazana je replikacija DNK, promjene u građi DNK, DNK i genetska kontrola metaboličkih procesa; poglavlje analiza strukture i funkcije gena obuhvaća regulaciju genetske aktivnosti. IV Genetika razvića Ovaj dio je podijeljen u četiri poglavlja: genetska kontrola diferencijacije stanica, obuhvaća između ostalog diferencijaciju nastalu uslijed promjena u broju gena i specifične aktivacije gena; u poglavlju genetski mehanizmi imunoloških sposobnosti, prikazana je građa antigena i krvnih grupa kod čovjeka i transplantacija; druga dva poglavlja su pod naslovima: genetska uslovljenost kancera i genetska kontrola starenja. V Genetika populacija Ovaj dio je posebno interesantan za čitaoca koji se bavi uzgojem šuma i oplemenjivanjem šumskog drveća budući da i šume predstavljaju prirodne ili umjetne populacije. Materija je opisana u pet poglavlja: u genetskoj strukturi prirodnih populacija prikazana je varijabilnost kvantitativnih i kvalitativnih svojstava; drugo poglavlje: genetska ravnoteža populacije obuhvaća panmiksiju — slučajnost kod križanja i faktore koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije; genetska determinacija kvantitativnih svojstava obuhvaća njihovo nasljeđivanje i selekciju; u poglavlju: značaj genetske različitosti za opstanak organizama u prirodi, prikazana je adaptivna vrijednost organizam^, genetsko opterećenje, krii žanje u srodstvu, značaj genetske polimorfnosti populacije i uloge evolucionih faktora u nastojanju genetske polimorfnosti; zadnje poglavlje obrađeno je pod naslovom: genetske razlike među grupama organizama u prirodi. 189 |