DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 86 <-- 86 --> PDF |
navodimo natuknicu (jedinicu) Bibliografiju u kojoj je autor (Prof. S. B er tovi ć) uz uvodni tekst na preko 3 stupca naveo niz jedinica domaćeg i stranog bibliografskog materijala bilo u posebnim izdanjima, kao što je npr. Šumarska bibliografija A. Kaudersa, bilo u sklopu drugih prikaza, kao npr. u knjizi »Život i djelo prof. dr. ing. Mihovila Gračanina, Spomenica uz 70. obljetnicu života « (Zagreb, 1971). Nove su jedinice i prikazi pojedinih posebno zaštićenih ili značajnih dijelova prirode kao npr. šuma Abec (memorijalni spomenik), otoci Brijuni (Brioni), Čorkova uvala (prašuma na području Nacionalnog parka (»Plitvička jezera«, »koja predstavlja jedan od najljepših ostataka prirodne šume bukve i jele dinarskog klimazonalnog vegetacijskog podpodručja ... Hrvatske«, kako je ocijenio autor Prof. B. Prpić), Čude klisure, Fruška gora itd. U ovom izdanju ŠE nije izostavljen ni Lujo ADAMIĆ, botaničar (Rovinj, 1964 — Dubrovnik, 1935), »jedna od najjačih ličnosti predratne geobotanike«, koji je, uz ostalo, krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća prikazao »Zimzeleni pojas jadranskog primorja«, »Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore« i dr. Od proširenog teksta u ovom izdanju u odnosu na I izdanje navodimo npr. natuknicu Genetika, Dok je ovo područje u prvom izdanju prikazano na 4,5 stranice u ovom je obrađeno na 24 stranice; Fotogrametrija mjesto 8 zauzima 12 stranica, a Fotointerpretacija prikazana je na 8 stranica; jedinica Drvo obrađena je na 74 stranice ne računajući 8 crnobijelih i 3 stranice kolor fotografija teksture drva, drješaka i dr. dok je u I izdanju opseg iznosio 60 stranica, itd. Već iz ovog navedenog vidi se, da se u ovom izdanju ŠE nalaze i da će naći u ostalim svescima informacije ne samo šumar d biolog nego i svaki ostali zainteresirani gotovo svih pojmova iz prirode, ekologije i zaštite prirode (posebne Enciklopedije s tih područja još kod nas nisu izdane) i da je treba nabaviti i onaj, koji posjeduje I izdanje. Međutim to ne znači, da je I izdanje ŠE suvišno. Nije suvišno ne samo kao dokument svoga vremena nego ni kao u nekim jedinicama dopuna II izdanja. Tako je, npr., Deliblatska peščara u II izdanju obrađena kao zaštićeni objekt prirode (na pola stranice), a u I izdanju opisana je kao prirodni fenomen (tlo, flora) i objekt pošumljavanja (na preko dvije stranice). Stoga bi dobro došlo, da je u II izdanju u literaturi, pored navedene, navedena i ŠE I izdanje, jer pod natuknicom »peščare — pijesci« u II izdanju bit će dovoljno nabrojiti te površine, budući da je i drugi ovaj značajan prirodni fenomen — Đurđevački pijesci — posebno obrađen u II izdanju, a tehnička smirivanja živih pijesaka i pošumljavanje pripada već povijesti, jer »živog pijeska« više i nema Tako je npr i površina na Đurđevačkim pijescima, koja je svojedobno zaštićena po odredbama Zakona o zaštiti prirode danas potpuno obrasla vegetacijom te je to ne geološko-geografski nego botanički rezervat. Drugo izdanje novo je i po suradnicima, jer je čak 40% novih (u prvom izdanju 102, a u drugom ih je 141, dakako samo u 1. knjizi). Razmak od 20 godina iznio je na površinu nove sile, a od prvih autora neke i isključio iz rada (»ja sam dao svoje«, kako mi jednom prilikom reče jedan inače svojedobno plodan stručni pisac) ili ih i pokopao. Smjena se posebno odrazila u redakcijskom odboru u kojem je od onog I izdanja ostao samo jedan — glavni urednik prof. Zv. Potočić. O. Piškorić |