DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 85 <-- 85 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, II izdanje, 1. svezak, Zagreb, 1980. U minulom poslijeratnom razdoblju od 35 godina s područja šumarstva kod nas, u Hrvatskoj i Jugoslaviji uopće, tiskano je toliko knjiga, brošura i svezaka časopisa da tvore cijelu knjižnicu od preko 300 svezaka. U toj knjižnici posebno mjesto zauzima ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, koju Jugoslavenski leksikografski zavod izdaje paralelno s drugim Enciklopedijama. Prvi svezak izašao je 1959. a drugi 1963. godine na 1568 stranica enciklopedijskog tj. velikog formata. Naklada je iznosila 7000 primjeraka i ubrzo je rasprodana što znači, da su veći dio naklade kupili nešumari. Dvadeset godina nakon prvog izdanja izlazi i DRUGO izdanje. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije bit će u tri knjige, od kojih je prva dovršena 1980., a stavljena u promet početkom 1981. godine. Prvi svezak, s materijalom od A-GRAD, ima 727 stranica, što znači, da će sva tri sveska imati preko 2000 stranice. To je zasluga koliko glavnog urednika ŠE prof, dra Zv. P o- t o č i ć a, toliko i mjerodavnih za izdavačku djelatnost Jugoslavenskog leksikografskog zavoda na čelu s Miroslavom Krležom. Povećanje opsega drugog izdanja uslovljeno je činjenicom, da je, kako je naglasio prof, dr Potočić na promociji prvog sveska drugog izdanja ŠE 20. veljače ove (1981) godine, »razvoj znanosti u svim područjima bio neočekivano brz. Veoma brz je bio i tehnološki napredak u preradi drva« pa »dva izdanja ŠE označuju i dva stanja (epohe) znanosti i tehnologije. ... Neuporediva je, tako reći, razina spoznaje u šumarskoj genetici i oplemenjivanju grmlja i drveća danas i unatrag dvadeset godina« kao što »ne treba posebno naglašavati da je današnja tehnologija u proizvodnji piljene građe, ploča, finalnih proizvoda od drva, zajedno s postrojenjima teorijski, praktički i ekonomski neusporediva.« Također je u drugom izdanju ŠE morala doći do izražaja i činjenica, da »zaštita čovjekova okoliša, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao potrebe suvremene civilizacije. U tim okolnostima«, nastavlja prof. Potočić, »dobiva šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu, posebnu vrijednost. Javnost treba biti obaviještena dokle se došlo u očuvanju prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume,... koji su problemi pejzažnog oblikovanja i prostornog uređenja; što je ekologija bilja, životinja, šuma, što je ekosistem. ... Uz dužnu pažnju prema užoj struci, šumarskoj i drvarskoj, ovo izdanje širi svoj pogled u zaokruženom obliku na cjelokupnu prirodu i životni prostor suvremenog čovjeka. To je nova kvaliteta ovog drugog iz danja zbog koje ga se može nazvati i novim izdanjem«. Da, drugo izdanje ŠE opravdano se može nazvati i novim izdanjem. Na to ima pravo ne samo po tome, što sadrži 148 novih pojmova i prikaza kojih nije bilo u prvom izdanju do istog abecednog mjesta, nego i po tome, što su mnogi pojmovi i prikazi iz prvog izdanja dopunjeni ili prošireni. Od novih pojmova i prikaza navodimo samo neke: kao Bionika (suvremena znanstvena disciplina koja obuhvaća granično područje između biologije, kibernetike i tehnike), Dušik kao ekološki faktor. Ekosistem, Fenologija i dr. Posebno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 86 <-- 86 --> PDF |
navodimo natuknicu (jedinicu) Bibliografiju u kojoj je autor (Prof. S. B er tovi ć) uz uvodni tekst na preko 3 stupca naveo niz jedinica domaćeg i stranog bibliografskog materijala bilo u posebnim izdanjima, kao što je npr. Šumarska bibliografija A. Kaudersa, bilo u sklopu drugih prikaza, kao npr. u knjizi »Život i djelo prof. dr. ing. Mihovila Gračanina, Spomenica uz 70. obljetnicu života « (Zagreb, 1971). Nove su jedinice i prikazi pojedinih posebno zaštićenih ili značajnih dijelova prirode kao npr. šuma Abec (memorijalni spomenik), otoci Brijuni (Brioni), Čorkova uvala (prašuma na području Nacionalnog parka (»Plitvička jezera«, »koja predstavlja jedan od najljepših ostataka prirodne šume bukve i jele dinarskog klimazonalnog vegetacijskog podpodručja ... Hrvatske«, kako je ocijenio autor Prof. B. Prpić), Čude klisure, Fruška gora itd. U ovom izdanju ŠE nije izostavljen ni Lujo ADAMIĆ, botaničar (Rovinj, 1964 — Dubrovnik, 1935), »jedna od najjačih ličnosti predratne geobotanike«, koji je, uz ostalo, krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća prikazao »Zimzeleni pojas jadranskog primorja«, »Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore« i dr. Od proširenog teksta u ovom izdanju u odnosu na I izdanje navodimo npr. natuknicu Genetika, Dok je ovo područje u prvom izdanju prikazano na 4,5 stranice u ovom je obrađeno na 24 stranice; Fotogrametrija mjesto 8 zauzima 12 stranica, a Fotointerpretacija prikazana je na 8 stranica; jedinica Drvo obrađena je na 74 stranice ne računajući 8 crnobijelih i 3 stranice kolor fotografija teksture drva, drješaka i dr. dok je u I izdanju opseg iznosio 60 stranica, itd. Već iz ovog navedenog vidi se, da se u ovom izdanju ŠE nalaze i da će naći u ostalim svescima informacije ne samo šumar d biolog nego i svaki ostali zainteresirani gotovo svih pojmova iz prirode, ekologije i zaštite prirode (posebne Enciklopedije s tih područja još kod nas nisu izdane) i da je treba nabaviti i onaj, koji posjeduje I izdanje. Međutim to ne znači, da je I izdanje ŠE suvišno. Nije suvišno ne samo kao dokument svoga vremena nego ni kao u nekim jedinicama dopuna II izdanja. Tako je, npr., Deliblatska peščara u II izdanju obrađena kao zaštićeni objekt prirode (na pola stranice), a u I izdanju opisana je kao prirodni fenomen (tlo, flora) i objekt pošumljavanja (na preko dvije stranice). Stoga bi dobro došlo, da je u II izdanju u literaturi, pored navedene, navedena i ŠE I izdanje, jer pod natuknicom »peščare — pijesci« u II izdanju bit će dovoljno nabrojiti te površine, budući da je i drugi ovaj značajan prirodni fenomen — Đurđevački pijesci — posebno obrađen u II izdanju, a tehnička smirivanja živih pijesaka i pošumljavanje pripada već povijesti, jer »živog pijeska« više i nema Tako je npr i površina na Đurđevačkim pijescima, koja je svojedobno zaštićena po odredbama Zakona o zaštiti prirode danas potpuno obrasla vegetacijom te je to ne geološko-geografski nego botanički rezervat. Drugo izdanje novo je i po suradnicima, jer je čak 40% novih (u prvom izdanju 102, a u drugom ih je 141, dakako samo u 1. knjizi). Razmak od 20 godina iznio je na površinu nove sile, a od prvih autora neke i isključio iz rada (»ja sam dao svoje«, kako mi jednom prilikom reče jedan inače svojedobno plodan stručni pisac) ili ih i pokopao. Smjena se posebno odrazila u redakcijskom odboru u kojem je od onog I izdanja ostao samo jedan — glavni urednik prof. Zv. Potočić. O. Piškorić |