DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 85     <-- 85 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA,
II izdanje, 1. svezak,
Zagreb, 1980.


U minulom poslijeratnom razdoblju od
35 godina s područja šumarstva kod nas,
u Hrvatskoj i Jugoslaviji uopće, tiskano
je toliko knjiga, brošura i svezaka časopisa
da tvore cijelu knjižnicu od preko
300 svezaka. U toj knjižnici posebno mjesto
zauzima ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA,
koju Jugoslavenski leksikografski zavod
izdaje paralelno s drugim Enciklopedijama.
Prvi svezak izašao je 1959. a drugi
1963. godine na 1568 stranica enciklopedijskog
tj. velikog formata. Naklada
je iznosila 7000 primjeraka i ubrzo je
rasprodana što znači, da su veći dio naklade
kupili nešumari. Dvadeset godina
nakon prvog izdanja izlazi i DRUGO izdanje.


Drugo izdanje Šumarske enciklopedije
bit će u tri knjige, od kojih je prva dovršena
1980., a stavljena u promet početkom
1981. godine. Prvi svezak, s materijalom
od A-GRAD, ima 727 stranica,
što znači, da će sva tri sveska imati preko
2000 stranice. To je zasluga koliko
glavnog urednika ŠE prof, dra Zv. P o-
t o č i ć a, toliko i mjerodavnih za izdavačku
djelatnost Jugoslavenskog leksikografskog
zavoda na čelu s Miroslavom
Krležom.


Povećanje opsega drugog izdanja uslovljeno
je činjenicom, da je, kako je naglasio
prof, dr Potočić na promociji prvog
sveska drugog izdanja ŠE 20. veljače
ove (1981) godine, »razvoj znanosti u svim
područjima bio neočekivano brz. Veoma
brz je bio i tehnološki napredak u preradi
drva« pa »dva izdanja ŠE označuju
i dva stanja (epohe) znanosti i tehnologije.
... Neuporediva je, tako reći, razina


spoznaje u šumarskoj genetici i oplemenjivanju
grmlja i drveća danas i unatrag
dvadeset godina« kao što »ne treba posebno
naglašavati da je današnja tehnologija
u proizvodnji piljene građe, ploča,
finalnih proizvoda od drva, zajedno s postrojenjima
teorijski, praktički i ekonomski
neusporediva.« Također je u drugom
izdanju ŠE morala doći do izražaja i činjenica,
da »zaštita čovjekova okoliša, zaštita
prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota
ulazi u svijest ljudi kao potrebe suvremene
civilizacije. U tim okolnostima«, nastavlja
prof. Potočić, »dobiva šuma, koja
je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta
života, novu, posebnu vrijednost.
Javnost treba biti obaviještena dokle se
došlo u očuvanju prirode u našoj zemlji,
kako se zaštićuju šume,... koji su problemi
pejzažnog oblikovanja i prostornog
uređenja; što je ekologija bilja, životinja,
šuma, što je ekosistem. ... Uz dužnu
pažnju prema užoj struci, šumarskoj
i drvarskoj, ovo izdanje širi svoj pogled
u zaokruženom obliku na cjelokupnu prirodu
i životni prostor suvremenog čovjeka.
To je nova kvaliteta ovog drugog iz


danja zbog koje ga se može nazvati i novim
izdanjem«.


Da, drugo izdanje ŠE opravdano se
može nazvati i novim izdanjem. Na to
ima pravo ne samo po tome, što sadrži
148 novih pojmova i prikaza kojih nije
bilo u prvom izdanju do istog abecednog
mjesta, nego i po tome, što su mnogi pojmovi
i prikazi iz prvog izdanja dopunjeni
ili prošireni.


Od novih pojmova i prikaza navodimo
samo neke: kao Bionika (suvremena znanstvena
disciplina koja obuhvaća granično
područje između biologije, kibernetike
i tehnike), Dušik kao ekološki faktor.
Ekosistem, Fenologija i dr. Posebno




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 86     <-- 86 -->        PDF

navodimo natuknicu (jedinicu) Bibliografiju
u kojoj je autor (Prof. S. B er tovi
ć) uz uvodni tekst na preko 3 stupca
naveo niz jedinica domaćeg i stranog
bibliografskog materijala bilo u posebnim
izdanjima, kao što je npr. Šumarska
bibliografija A. Kaudersa, bilo u sklopu
drugih prikaza, kao npr. u knjizi »Život
i djelo prof. dr. ing. Mihovila Gračanina,
Spomenica uz 70. obljetnicu života
« (Zagreb, 1971). Nove su jedinice i
prikazi pojedinih posebno zaštićenih ili
značajnih dijelova prirode kao npr. šuma
Abec (memorijalni spomenik), otoci Brijuni
(Brioni), Čorkova uvala (prašuma na
području Nacionalnog parka (»Plitvička
jezera«, »koja predstavlja jedan od najljepših
ostataka prirodne šume bukve i
jele dinarskog klimazonalnog vegetacijskog
podpodručja ... Hrvatske«, kako je
ocijenio autor Prof. B. Prpić), Čude
klisure, Fruška gora itd. U ovom izdanju
ŠE nije izostavljen ni Lujo ADAMIĆ,
botaničar (Rovinj, 1964 — Dubrovnik,
1935), »jedna od najjačih ličnosti predratne
geobotanike«, koji je, uz ostalo,
krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća
prikazao »Zimzeleni pojas jadranskog
primorja«, »Biljnogeografske formacije
zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne
i Hercegovine i Crne Gore« i dr.


Od proširenog teksta u ovom izdanju
u odnosu na I izdanje navodimo npr.
natuknicu Genetika, Dok je ovo područje
u prvom izdanju prikazano na 4,5 stranice
u ovom je obrađeno na 24 stranice; Fotogrametrija
mjesto 8 zauzima 12 stranica,
a Fotointerpretacija prikazana je na 8
stranica; jedinica Drvo obrađena je na
74 stranice ne računajući 8 crnobijelih i
3 stranice kolor fotografija teksture drva,
drješaka i dr. dok je u I izdanju opseg
iznosio 60 stranica, itd.


Već iz ovog navedenog vidi se, da se
u ovom izdanju ŠE nalaze i da će


naći u ostalim svescima informacije ne
samo šumar d biolog nego i svaki ostali
zainteresirani gotovo svih pojmova iz prirode,
ekologije i zaštite prirode (posebne
Enciklopedije s tih područja još kod nas
nisu izdane) i da je treba nabaviti i onaj,
koji posjeduje I izdanje.


Međutim to ne znači, da je I izdanje ŠE
suvišno. Nije suvišno ne samo kao dokument
svoga vremena nego ni kao u nekim
jedinicama dopuna II izdanja. Tako
je, npr., Deliblatska peščara u II izdanju
obrađena kao zaštićeni objekt prirode
(na pola stranice), a u I izdanju opisana
je kao prirodni fenomen (tlo, flora) i objekt
pošumljavanja (na preko dvije stranice).
Stoga bi dobro došlo, da je u II
izdanju u literaturi, pored navedene, navedena
i ŠE I izdanje, jer pod natuknicom
»peščare — pijesci« u II izdanju bit
će dovoljno nabrojiti te površine, budući
da je i drugi ovaj značajan prirodni
fenomen — Đurđevački pijesci — posebno
obrađen u II izdanju, a tehnička smirivanja
živih pijesaka i pošumljavanje
pripada već povijesti, jer »živog pijeska«
više i nema Tako je npr i površina na
Đurđevačkim pijescima, koja je svojedobno
zaštićena po odredbama Zakona o zaštiti
prirode danas potpuno obrasla vegetacijom
te je to ne geološko-geografski
nego botanički rezervat.


Drugo izdanje novo je i po suradnicima,
jer je čak 40% novih (u prvom izdanju
102, a u drugom ih je 141, dakako
samo u 1. knjizi). Razmak od 20 godina iznio
je na površinu nove sile, a od prvih
autora neke i isključio iz rada (»ja sam
dao svoje«, kako mi jednom prilikom reče
jedan inače svojedobno plodan stručni
pisac) ili ih i pokopao. Smjena se posebno
odrazila u redakcijskom odboru
u kojem je od onog I izdanja ostao samo
jedan — glavni urednik prof. Zv. Potočić.


O. Piškorić