DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 85 <-- 85 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, II izdanje, 1. svezak, Zagreb, 1980. U minulom poslijeratnom razdoblju od 35 godina s područja šumarstva kod nas, u Hrvatskoj i Jugoslaviji uopće, tiskano je toliko knjiga, brošura i svezaka časopisa da tvore cijelu knjižnicu od preko 300 svezaka. U toj knjižnici posebno mjesto zauzima ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, koju Jugoslavenski leksikografski zavod izdaje paralelno s drugim Enciklopedijama. Prvi svezak izašao je 1959. a drugi 1963. godine na 1568 stranica enciklopedijskog tj. velikog formata. Naklada je iznosila 7000 primjeraka i ubrzo je rasprodana što znači, da su veći dio naklade kupili nešumari. Dvadeset godina nakon prvog izdanja izlazi i DRUGO izdanje. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije bit će u tri knjige, od kojih je prva dovršena 1980., a stavljena u promet početkom 1981. godine. Prvi svezak, s materijalom od A-GRAD, ima 727 stranica, što znači, da će sva tri sveska imati preko 2000 stranice. To je zasluga koliko glavnog urednika ŠE prof, dra Zv. P o- t o č i ć a, toliko i mjerodavnih za izdavačku djelatnost Jugoslavenskog leksikografskog zavoda na čelu s Miroslavom Krležom. Povećanje opsega drugog izdanja uslovljeno je činjenicom, da je, kako je naglasio prof, dr Potočić na promociji prvog sveska drugog izdanja ŠE 20. veljače ove (1981) godine, »razvoj znanosti u svim područjima bio neočekivano brz. Veoma brz je bio i tehnološki napredak u preradi drva« pa »dva izdanja ŠE označuju i dva stanja (epohe) znanosti i tehnologije. ... Neuporediva je, tako reći, razina spoznaje u šumarskoj genetici i oplemenjivanju grmlja i drveća danas i unatrag dvadeset godina« kao što »ne treba posebno naglašavati da je današnja tehnologija u proizvodnji piljene građe, ploča, finalnih proizvoda od drva, zajedno s postrojenjima teorijski, praktički i ekonomski neusporediva.« Također je u drugom izdanju ŠE morala doći do izražaja i činjenica, da »zaštita čovjekova okoliša, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao potrebe suvremene civilizacije. U tim okolnostima«, nastavlja prof. Potočić, »dobiva šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu, posebnu vrijednost. Javnost treba biti obaviještena dokle se došlo u očuvanju prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume,... koji su problemi pejzažnog oblikovanja i prostornog uređenja; što je ekologija bilja, životinja, šuma, što je ekosistem. ... Uz dužnu pažnju prema užoj struci, šumarskoj i drvarskoj, ovo izdanje širi svoj pogled u zaokruženom obliku na cjelokupnu prirodu i životni prostor suvremenog čovjeka. To je nova kvaliteta ovog drugog iz danja zbog koje ga se može nazvati i novim izdanjem«. Da, drugo izdanje ŠE opravdano se može nazvati i novim izdanjem. Na to ima pravo ne samo po tome, što sadrži 148 novih pojmova i prikaza kojih nije bilo u prvom izdanju do istog abecednog mjesta, nego i po tome, što su mnogi pojmovi i prikazi iz prvog izdanja dopunjeni ili prošireni. Od novih pojmova i prikaza navodimo samo neke: kao Bionika (suvremena znanstvena disciplina koja obuhvaća granično područje između biologije, kibernetike i tehnike), Dušik kao ekološki faktor. Ekosistem, Fenologija i dr. Posebno |