DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Iz tabele 10 se pak vidi da je te godine ČSSR izdvojila 3,1%; DR Njemačka 3,4">/o, a SSSR 3,6%, dok su SAD i SR Njemačka izdvojile po 2,4% od društvenog proizvoda za naučnoistraživački rad. To izdvajanje za naučnoistraživački rad je i rizična, ali i najunosnija investicija u jednoj zemlji. U nas se to dovoljno ne shvaća, ali u zemljama gdje je to brzo i na vrijeme shvaćeno nema kupovanja licenci i olakog prepuštanja svojih stručnjaka drugima. U Jugoslaviji je 1975. godine bilo 8,6 istraživača na 10.000 stanovnika, a u ČSSR 30,5, u SSSR-u 48,2, a u SAD 24,7 istraživača na 10.000 stanovnika. Godine 1976., a prema tabeli 10, u našoj zemlji je registrirano 58 patenata ili jedan registrirani patent na 371.724 stanovnika, a u SAD su registrirana 44.162 patenta ili jedan registrirani patent na 4.871 stanovnika, ili pak u Austriji dolazi jedan registrirani patent na 4.226 stanovnika. Iako navedeni podaci o patentima ne daju pravu sliku o istraživačkom radu, ipak nas, ako ništa drugo, upućuju na razmišljanje da li se, koliko i gdje cijeni inventivnost ljudi. U Ustavu naše zemlje od 1974. godine među ostalim zapisano je da » socijalistička zajednica osigurava slobodu stvaralaštva i stvara uvjete za razvoj i unapređivanje obrazovanja, naučnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva kako bi što uspješnije služili podizanju stvaralačkih sposobnosti radnih ljudi, unapređivanju socijalističkih društvenih odnosa i svestranom razvoju slobodne i humanizirane ličnosti«. Nije teško uočiti određeni raskorak između iznesenih brojki i citiranog člana našeg Ustava. No možda tako i mora biti, jer ne bi Karl Marx još 1872. godine pisao da » nema širokog druma koji vodi u nauku. Samo oni imaju izgleda da će se popeti na njene svijetle visove koji se ne plaše umora pri veranju njenim strmim stazama «. |