DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 68 <-- 68 --> PDF |
NAŠE PRAŠUME REZULTATI INVENTARIZACIJE BUKOVIH SASTOJINA PRAŠUMSKOG TIPA NA SVILAJI U DALMACIJI SAŽETAK. Jedna od oaza visokih šuma na području degradiranog krša su i sastojim bukve prašumskog tipa na Svilaji u Dalmaciji. Te sastojine po prvi put su obuhvaćene uređajnim radovima i autor iznosi rezultate tih radova, (op) UVOD Vjerojatno zvuči malo paradoksalno, ali je ipak stvarno, da se u Dalmatinskoj Zagori na planini Svilaji nalazi prilična površina čistih bukovih sastojina prašumskog tipa. Nije to prašuma kakove su bile u kontinentalnom području ili kakva je ona u Peručici na području Općine Foča s drvnom masom i do 1300 m3 po ha u kojima bukve sudjeluju s oko 25% a pretežu jela i smreka i u kojima je najveći dio I bonitetnog razreda.Svilajska prašuma je čista bukova s maksimalnom drvnom masom oko 300 ms/ha i visinom stabala jedva 22 m odnosno IV/V boniteta i to u manjoj mjeri, a pretežno V, ocjenjujući ih prema bonitetima, koje sam formirao za bukove šume u SR Bosne i Hercegovine. Sume sliva rijeke Cetine nalaze se u Sinjskoj općini i pripadaju Šumskom gospodarstvu u Sinju, a šume sliva rijeke Krke nalaze se na području Općine Drniš i njima gospodari Šumsko gospodarstvo u Drnišu. Na poziv tih Gospodarstava (Drniškog 1979, Sinjskog 1980. god.) pomogao sam premjeriti drvnu masu i sastaviti neku vrstu skraćenog uređajnog elaborata, dakako za svako Gospodarstvo posebnog. Osnovama su pored visokih bukovih sastojina obuhvaćene i manje površine srednjih i niskih koje s visokim čine izvjesnu gospodarsku cjelinu. Te srednje i niske šume nastale su bespravnom sječom visokih šuma. U mojoj dugoj uređivačkoj praksi nisam nailazio na taiko teške terenske i radne uslove kao na ovom području Svilaje. To je područje ogromnih i brojnih tipično kraških vrtača, ogromnih blokova karbonatnih stijena, bez puteva i vrlo teških izvoznih puteva. Teškoće terena posebno su rezultat ispreturanih kamenih oštrobridih blokova. Do sada su šume na Svilaji bile obuhvaćene samo brzom inventarizacijom (1947, 1955. god.), ali ti su podaci nepouzdani, a često i nerealni. Unutarnja podjela nije postojala, jer se inventarizacija vršila prema katastarskim (poreznim) općinama, pa je i to jedan od razloga da se izradi gospodarska osnova i tako omogući ozbiljnije planiranje i izvođenje bilo kakvih stručnih radova u šumi. a) Sume šumskog gospodarstva Drniš Područje uređivanih šuma nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Svilaje, na južnoj strani masiva Sovro—Jelenjak—Svilaja do kote 1283 m — Jelenjak i uda 170 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ljene su oko 6 km zračne linije i od najvišeg vrha (1509 met.)- Stoga smo ovu gospodarsku jedinicu nazvali »Sovro — Konjska glava — Telenjak«, a onu sinjskog Gospodarstva »Svilaja«. Zračna udaljenost područja od kote 1301 m Sovro do Jelenjaka iznosi oko 6,5 km, a gravitacija je prema Drnišu (rijeci Krki). Prosječni nagibi terena kreću se između 10 i 25 stupnjeva, a nadmorska visina uređajnog područja 1000 i 1500 m (Veliki vrh). Gospodarska jedinica podjeljena je u 10 odjela i to: a) bukove sastojine prašumskog tipa 4 odjela površine 294 ha, b) srednje šume 3 odjela površine 131 ha, c) niske šume u 3 odjela odnosno 5 odsjeka površine 355 ha, odnosno sveaa 780 ha. b) Šume Šumskog gospodarstva Sinj Kako je već navedeno, šume sinjskog Gospodarstva u slivu su rijeke Cetine. Nalaze se na nadmorskoj visini između 1050 i 1500 m, teren je strmiji nego u drniškom području i nagib se kreće između 15 i 40 stupnjeva. Gospodarska jedinica podijeljena je na 12 odjela od kojih se 11 nalazi u suvislom kompleksu a dvanaesti (Veliki vrh) je izvan kompleksa, udjel Veliki vrh uključen je u gospodarsku jedinicu, jer postoji mogućnost zajedničke eksploatacije odnosno izvoza (izvlačenja) drva istim putem kao i drvo iz ostalih odjela. SI. 1. Panoramski pogled na bukove prašume na Svilaji Foto: N. Eić |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Površina obuhvaćenih šuma iznosi: a) bukove sastojine prašumskog tipa (10 odjela, a 14 odsjeka) 532 ha, b) srednje šume (4 odsjeka u 4 odjela) 134,5 ha, c) niske šume (3 odsjeka u 4 odjela) 95,0 ha, odnosno ukupno obraslo 761,5 ha. U ovoj gospodarskoj jedinici u 4 odjela nalazi se i 113,5 ha neobraslog šumskog zemljišta pa Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 875 ha. Treba naglasiti, da je u svim visokim šumama na Svilaji bukva jedina vrst drveća. U drniškoj gospodarskoj jedinici nalaze se i druge listače (grabovi, jasen i javor), a u sinjskoj u svim tipovima sastojina nalazi se samo bukva. Četinjača uopće nema, a nema nd tragova, da ih je uopće ikada i bilo. Prema tome stanište bez sumnje najviše odgovara bukvi, ali time ipak, nije isključena mogućnost ni unošenja četinjača na ovo područje. Visoke šume nalaze se, kako je i naprijed navedeno, na nadmorskoj visini od preko 1000 m, od naselja u najudaljenijim predjelima i za izvoz drva vrlo nepovoljnim uvjetima. Uz sama sela su izrazite šikare grabova, kukrike, trna i nešto hrasta. Između pojasa šikara i visokih šuma nalazi se pojas niskih šuma, koje su se naročito oporavile nakon smanjenja broja koza te prestanka intenzivne paše i brsta uopće. TAKSACIJSKI PODACI GOSPODARSKIH JEDINICA Podaci o drvnom fondu, prirastu i etatu za visoke šume prikazani su u tabelarnom pregledu, a za srednje i niske šume samo opisno. Struktura bukove prašume na Svilaji (Stanje 1979/80. godina) Šumsko gospodarstvo Drniš Sinj Površina ha 294 532 Masa po debljinskim razredima m*/% I 10 — 20 cm 4 772/ 5,6 13 053/ 10,5 II 21 — 40 cm 38 448/ 44,4 61 551/ 50,0 III 41 — 60 cm 28 062/ 33,0 31 989/ 26,0 IV 61 — 80 cm 8203/ 10,0 9 788/ 8,0 V preko 81 cm 5 587/ 7,0 7 256/ 5,5 Ukupno 85 072/100 123 637/100 Prosječna masa po 1 ha 289 232 Prosječni godišnji prirast ukupno po ha m3 1350/ 4,6 2 491/ 4,7 Sječiva masa za 5 god . ukupno po ha m3 31 867/108 41 064/ 77 Intenzitet sječa 37°/» 33% |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Visoke šume. Struktura drvne mase po debljinskim razredima malo se međusobno razlikuje u ovim dvjema gospodarskim jedinicama. Najveća drvna zaliha nalazi se u drugom debljinskom razredu, što je dokaz, da je stanište kamenito i siromašno mineralnim hranjivima. U g.j. »Svilaja« međutim udio drvne mase II debljinskog razreda u odnosu na cjelokupnu masu je veći nego u istom debljinskom razredu g.j. drniškog Gospodarstva. U toj jedinici veći je i udio drvne mase I debljinskog razreda, dok je u ostalim manji. To ima za posljedicu, da je i prosječna drvna masa g.j. »Svilaja« manja nego u g.j. drniškog Gospodarstva (232:289 m3). Ovo je neminovna posljedica različitih edafskih činilaca, koje rezultiraju i iz različitih nagiba terena. Također se dio sastojina nalazi i na većoj nadmorskoj visini, pa su u tim područjima stabla tanja a drvna masa manja nego u nižim dijelovima. To je uvjetovalo i izdvajanje otsjeka u odjelima te gospodarske jedinice s posljedicom manjeg intenziteta sječa nego u drniškim sastojinama. Najveća drvna masa po ha od 300 m3 nalazi se u otsjeku 5a, površine 73 ha, u g.j. »Sovro—Konjska glava—Jelenjak« (Gospodarstvo Drniš), a najniža 170 m3/ha u otsjecima 6b do 10b g.j. »Svilaja«. Broj stabala u prvom otsjeku po ha iznosi 468 a temeljnica 31,20 m2 i uklapa se u IV/V bonitet, a u drugim otsjecima (6b do 10b) po ha nalazi se 706 stabala, od čega u I debljinskom razredu (10 —20 cm) 436 ili 621J/o, temeljnica je 23,87 m2/ha i V-og su boniteta. Struktura ovih ekstremnih drvnih masa po debljinskim razredima je ova: Debljinsk i razre d Odsjeci I II III IV V svega ms m3 5a 16 128 66 47 43 300 6b do 10b 35 101 34 — — 170 Srednje šume. Ukupna masa listača drnišk e g.j. iznosi 13 600 m?, godišnji prirast 499 m3 a sječiva masa za 5 god. 3 770 m3; u sinj skoj g.j. drvna masa iznosi 15 443 m3 a periodična sječiva masa 2 133 m´. Niske šume. Masa niskih šuma u drniškoj g.j. iznosi 10 910 m3, godišnji prirast 1 060 m3, a sječiva masa za 5 godina 2 723 m3; u s i nj s ko j g.j. drvna masa iznosi 1 700 m3, prirast 153 m3 a periodična sječiva masa određena je s 245 m3. Ukupna drvna masa, prirast i etat svih tipova šuma drnišk e g.j. iznosi 109 582 m3 mase, godišnji prirast 2 909 ms i 28 360 m3 petogodišnji etat. U sin j sko j g.j. masa iznosi 140 780 m3, godišnji prirast 3 000 m3, a petogodišnji etat 43 442 m3 bruto mase. Taksacijska donja granica za visoke šume je 10 cm, a za niske i srednje 3 cm pa je za ove formiran poseban podrazred od 3 do 10 cm debljine prsnog promjera. 173 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 72 <-- 72 --> PDF |
SI. 2. Sastojina bukove prašume u odsjeku 9a g.j. »Svilaja« Foto: N. Eić NAČIN GOSPODARENJA U ovim tretiranim čisto bukovim prašumama predviđen je pr e born i način gospodarenje. Ovo je po našem mišljenju za konkretne ekološke (edafske, klimatske, sastojinske i dr.) prilike jedino stručno razumno i praktično mogući način gospodarenja. Dužina prve ophodnjice predviđena ze u trajanju od 5 godina, a kasnije — kada se prašuma eventualno pretvori u gospodarski oblik preborne šume — trebati će primijeniti ophodnjicu od 10 godina. UZGOJNI RADOVI ! ´ z^m7"«****« v-< . - Ako se uzme, da će način gospodarenja biti preborni, onda je razumljivo, da će regeneracija ovih šuma biti u načelu prirodnim putem. Kod toga načina gospodarenja — sječa je ujedno i sjetva buduće sastojine. Ostali uzgojni zahvati, tj. čišćenja, proreda i slično vrši se istodobno kod same redovne sječe. Priroda je ovdje za sada dala samo čistu bukovu šumu. No pored toga ovdje će trebati početi i sa unošenjem raznih četinjača (borovi, ariš, jela i smreka). Neke vrste se mogu unašavati podsijavanjem sjemena u bukove sastojine (jela) a većina sadnjom sadnica. Ovo će se unositi postepeno i oprezno, pa prema dobivenim rezultatima forsirat će se ono očetinjavanje, koje se pokaže kao najuspješnije. |