DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 65     <-- 65 -->        PDF

OBLJETNICE


STOGODIŠNJICA PRVOG UDŽBENIKA IZ DENDROMETRIJE
(1881 —1981)


»V hrvatskoj literaturi neimamo o tom


predmetu ništa, jer se isti počeo i na kr.


šumarskom višjem učilištu tek godine


1878. kao posebna nauka predavati«


(str. 2).


Fran Xav. Kesterčanek


Prvi udžbenik iz Dendrometrije, kako sam autor Fran Xav. Kesterčanek kaže,
nastao je u vrijeme kada iz tog znanstvenog područja nije bilo pisanih materijala
na hrvatskom jeziku. Zbog toga se autor pri stvaranju ovog djela uglavnom služio
njemačkom literaturom, koja je za ono vrijeme bila vrlo bogata i na vodećem
mjestu u svijetu. Prema tome je i udžbenik iz Dendrometrije od Fran. Xav. Kesterčanek-
a izražavao vrhunska dostignuća tog znanstvenog područja.


Međutim promatrajući danas materiju iz dentrometrije i upoređujući je s onom
prije sto godina, vidimo da se gotovo u cijelosti izmijenila. Unatoč toga što je u
suštini i svrha i cilj dendrometrije ostao isti, način postizavanja traženih rezultata
je u potpunosti drugačiji.


Kao što je to uobičajeno u svim dentrometrijama i Kesterčanek u svom udžbeniku
najprije obrađuje instrumente za mjerenje promjera i visina a zatim oboreno
i dubeće stablo te sastojinu.


Već u prvom dijelu vidimo velike promjene koje su se dogodile tijekom 100
godina. Instrumenti onog doba danas su zamijenjeni s modernim visinomjerima
i promjerkama prilagođenim za registriranje podataka na trake odnosno kartice
za elektronsku obradu podataka.


Od brojnih formula za određivanje zapremine trupaca do danas su se zadržale
samo Huberova, Smalianova i Riekeova, a od metoda za određivanje zapremina
dubećeg stabla danas primijenjujemo samo neke ali u potpuno modificiranom
obliku (Presslerova metoda).


Ostali dijelovi Kesterčanekove Dendrometrije su se toliko izmijenili tijekom
ovih sto godina da ih ne možemo ni uspoređivati. Ovo se posebno odnosi na dio
u kome se obrađuje sastojina.


Sastojinu danas promatramo kao populaciju sjedinjujućih karakteristika, kojoj
s unapred odobrenom točnosti određujemo njene parametre. Iz toga slijedi
da današnje metode određivanja sastojinskih parametara rade na osnovi principa
biometrike.


Kesterčanek sa žaljenjem konstatira da je prirast ispustio iz opsega svoje
knjige no i bez obzira na to i taj dio dentrometrije je prošao kroz velike promjene.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 66     <-- 66 -->        PDF




´,,-/


h


mrski, kako valja postupati kod procjeni« j ..:
vinja jwlrine pojedinih atabalah k*o i 4rvi>^


l»rp :!´
? ŠS» ;ve


if. jiJMl o.MMj «mi,»rs<»j na \t. i ito.;«l jcillKu ´´.,", [, .


´ .


So 34 a I Ute.


-12´
iv __,


#f<


Upoređujući ovako grubo materiju dendrometrije vidimo da se ona tijekom
ovih sto godina zaista vrlo značajno promijenila.


Uzmemo li u obzir da se i opseg dendrometrije u proteklom razdoblju proširio
obuhvaćajući dio biomase, kao i primjenu elektronskih računala pri obradi
podataka, vidimo da je ova osnova šumarska discipllina postigla zavidan uspon
u svom razvoju.