DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 65 <-- 65 --> PDF |
OBLJETNICE STOGODIŠNJICA PRVOG UDŽBENIKA IZ DENDROMETRIJE (1881 —1981) »V hrvatskoj literaturi neimamo o tom predmetu ništa, jer se isti počeo i na kr. šumarskom višjem učilištu tek godine 1878. kao posebna nauka predavati« (str. 2). Fran Xav. Kesterčanek Prvi udžbenik iz Dendrometrije, kako sam autor Fran Xav. Kesterčanek kaže, nastao je u vrijeme kada iz tog znanstvenog područja nije bilo pisanih materijala na hrvatskom jeziku. Zbog toga se autor pri stvaranju ovog djela uglavnom služio njemačkom literaturom, koja je za ono vrijeme bila vrlo bogata i na vodećem mjestu u svijetu. Prema tome je i udžbenik iz Dendrometrije od Fran. Xav. Kesterčanek- a izražavao vrhunska dostignuća tog znanstvenog područja. Međutim promatrajući danas materiju iz dentrometrije i upoređujući je s onom prije sto godina, vidimo da se gotovo u cijelosti izmijenila. Unatoč toga što je u suštini i svrha i cilj dendrometrije ostao isti, način postizavanja traženih rezultata je u potpunosti drugačiji. Kao što je to uobičajeno u svim dentrometrijama i Kesterčanek u svom udžbeniku najprije obrađuje instrumente za mjerenje promjera i visina a zatim oboreno i dubeće stablo te sastojinu. Već u prvom dijelu vidimo velike promjene koje su se dogodile tijekom 100 godina. Instrumenti onog doba danas su zamijenjeni s modernim visinomjerima i promjerkama prilagođenim za registriranje podataka na trake odnosno kartice za elektronsku obradu podataka. Od brojnih formula za određivanje zapremine trupaca do danas su se zadržale samo Huberova, Smalianova i Riekeova, a od metoda za određivanje zapremina dubećeg stabla danas primijenjujemo samo neke ali u potpuno modificiranom obliku (Presslerova metoda). Ostali dijelovi Kesterčanekove Dendrometrije su se toliko izmijenili tijekom ovih sto godina da ih ne možemo ni uspoređivati. Ovo se posebno odnosi na dio u kome se obrađuje sastojina. Sastojinu danas promatramo kao populaciju sjedinjujućih karakteristika, kojoj s unapred odobrenom točnosti određujemo njene parametre. Iz toga slijedi da današnje metode određivanja sastojinskih parametara rade na osnovi principa biometrike. Kesterčanek sa žaljenjem konstatira da je prirast ispustio iz opsega svoje knjige no i bez obzira na to i taj dio dentrometrije je prošao kroz velike promjene. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 66 <-- 66 --> PDF |
´,,-/ h mrski, kako valja postupati kod procjeni« j ..: vinja jwlrine pojedinih atabalah k*o i 4rvi>^ l»rp :!´ ? ŠS» ;ve if. jiJMl o.MMj «mi,»rs<»j na \t. ´ . So 34 a I Ute. -12´ iv __, #f< Upoređujući ovako grubo materiju dendrometrije vidimo da se ona tijekom ovih sto godina zaista vrlo značajno promijenila. Uzmemo li u obzir da se i opseg dendrometrije u proteklom razdoblju proširio obuhvaćajući dio biomase, kao i primjenu elektronskih računala pri obradi podataka, vidimo da je ova osnova šumarska discipllina postigla zavidan uspon u svom razvoju. |