DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 58 <-- 58 --> PDF |
radova. Potvrda da se umor pojavljuje kao faktor povređivanja je činjenica da broj nezgoda raste u toku radnog dana. Kao što vidimo, krivulje nesreća tokom radnog dana u šumarstvu odstupa od takve krivulje u industriji. Mi nismo našli porast broja nesreća u funkciji trajanja rada, dapače, kod nas prosječni broj nesreća u toku radnog dana neznatno ali ipak lagano opada. Jedino što u periodu nakon 5—5,30 sati rada dolazi do većeg pada broja nesreća. Znademo li da je kod šumarskih poslova intenzitet rada, čestina i trajanje odmora, pa donekle i trajanje rada, prepušteno na volju svakom radniku, tako nešto smo mogli i očekivati .Radnici u različita vremena uzimaju odmore ali je njihov broj to veći što se bliži kraj radnog dana. To znači da se njihova ekspozicija izloženosti nesrećama smanjuje trajanjem radnog vremena pa je zbog toga i broj povreda u padu. Znatniji pad broja nezgoda nakon 5. sata rada pripisujemo »velikom odmoru« koji većina radnika uzima u isto vrijeme i koriste ga za objed. Na graf. 4. smo, osim prosječne distribucije nesreća, prikazali distribucije nesreća za radnike do 25 godina starosti i za radnike od 46—55 godina starosti. Kao što smo i pretpostavljali postoji znatna razlika u distribucijama povreda kod mladih i starijih radnika. Kod mladih radnika, naročito u početku rada, broj nesreća naglo raste, da bi zatim došlo do naglog pada i ponovnog rasta. To povećanje broja nesreća u prva tri sata možemo pripisati umoru. Nagli pad broja nesreća u četvrtom satu rada pripisujemo odmoru koji mladi ljudi, čini se, uzimaju u približno isto vrijeme, a u prosjeku sat vremena prije nego stariji radnici. Poslije odmora broj nesreća opet raste da bi u sedmom satu pao ispod prosjeka, vjerojatno zato određeni broj mladih radnika već tada polako prestaje s radom. Kategorije radnika od 46—55 godina uzimaju dulji odmor već nakon dva sata rada što obzirom na njihove godine nije začuđujuće. Drugi veći odmor, izgleda, uzimaju nakon 5. sata rada. Poslije toga broj nesreća naglo raste i penje se znatno iznad prosjeka. To objašnjavamo nepovoljnim djelovanjem akumuliranog umora i za sada samo pretpostavkom da je to kategorija radnika koja radi punim intenzitetom i u sedmom satu rada, pa su time i više izloženi opasnostima nego mladi. Najefikasniji način sprečavanja nepovoljnog djelovanja umora je odmor. Naši radnici broj odmora, njihovo trajanje i raspored u toku dana određuju sami, svaki za sebe, a prema svojim potrebama i osjećajima. To se katkada pokazuje kao dobar način, ali je u većini slučjeva manje koristan. Mi tek trebamo naučiti naše radnike kako da se odmaraju, odnosno kako da najefikasnije spriječe umor i da na taj način indirektno smanje i broj povreda na radu. Dani u tjednu Brojna su istraživanja pokazala da raspored nesreća tokom tjedna pokazuje određenu pravilnost. Često je ponedjeljak dan s najviše nesreća, utorak |