DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Sum. list 105:155—1981. ANALIZA POVREDA NA RADU U ŠUMARSTVU Prof. BRANKO RANOGAJEC, psiholog SŠGO »Slavonska šuma« Vinkovci SAŽETAK. Autor je analizirao povrede radnika na šumskim poslovima dovodeći ih u vezu s faktorima za koje se općenito smatra da su releventni za povređivanje. Rezultati ukazuju na neke karakteristične pojave o kojima treba voditi računa kod preventivnogdjelovanja. UVOD U organizacijama udruženog rada šumarstva broj povreda na radu je znatno veći nego u industriji i predstavlja jedan od većih problema iz patologije rada. Da bi se takvo stanje otklonilo, odnosno da bi se smanjio broj povreda na radu, nužno je točno poznavati problematike i uzroke koji ga uvjetuju. Cilj analize je bio da faktore radnog staža, starosti, umora i dana u tjednu dovedemo u vezu s povredama koje se dešavaju u šumarstvu. Analizom su obuhvaćene 883 povrede koje su se dogodile u SŠGO »Slavonska šuma«. Za analizu smo koristili podatke iz »Prijave o nesreći na poslu« obrazac ER-8. Obzirom da su podaci u obrascima ER-8 često puta bili nepotpuni, neki rezultati do kojih smo došli baziraju se na manjem broju podataka nego što je bilo prijava. REZULTATI Radno iskustvo Iz literature je, a i prakse, poznato da se radnici s nedovoljnim radnim iskustvom češće povređuju nego ostali radnici. To je prvenstveno zbog toga što nisu dovoljno uvježbani niti upoznati sa svim, a pogotovo opasnim situacijama. Iz graf. 1. vidljivo je da najveći broj povreda u šumarstvu imaju radnici do tri godine radnog iskustva. Krivulja opadanja broja povreda s povećanjem radnog iskustva u našem slučaju nije tipična jer kategorije radnika s 10—20 i 13 — 15 godina radnog staža pojavljuju se s više povreda nego što bi se to očekivalo. Tu »nenormalnost« objašnjavamo time, što je broj radnika s tim radnim stazom u našoj populaciji najveći, pa je i razumljivo da oni, u apsolutnom iznosu, imaju više povreda nego druge kategorije radnika. Opadanje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 54 <-- 54 --> PDF |
povreda trajanjem zaposlenja može biti naglo ili sporo što zavisi o složenosti i opasnosti rada. Kako su naši poslovi objektivno veoma opasni smanjenje broja nesreća nastupa nakon nekoliko godina. Najkritičnija je prva godina. 35 30 25 -u U! a. u 20 z 15 10 5 — 3 4-6 7-9 10-12 13-15 16-13 19-21 22 — Graf. 1. Odnos između povreda na radu i radnog iskustva (N — 615) Od ukupnog broja povreda koje smo mi analizirali 21%> se dogodilo u prvoj godini rada, 9% u toku druge godine, a 5l8/o u toku treće godine. Želimo li smanjiti broj povreda koje su uzrokovane neiskustvom moramo znatno više nego do sada posvetiti pažnje stručnom obrazovanju i praktičnom uvježbavanju. Novi bi radnici morali biti, prije nego što počnu samostalno raditi u proizvodnji, dobro uvježbani i osposobljeni da mogu izvršavat sve pa i one najopasnije zadatke. Starost radnika Funkcionalne sposobnosti čovjeka uvjetovane su godinama života. Već negdje poslije 30. godine nastupa slabljenje tih sposobnosti. Na osnovu toga moglo bi se očekivati, da će i broj povreda biti veći što su radnici stariji. Međutim, praksa pokazuje da to ipak nije tako, već obrnuto. Najčešće se povređuju mladi ljudi do 25 godina života a najmanje povreda imaju stariji radnici. Rezultate do kojim smo došli prikazali smo na graf. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 55 <-- 55 --> PDF |
RADNICI N ESRECE 26 -, 24 22 20 18 16 2 12 10 8 6 -25 26-30 31-35 36-40 41-45*6-50 51-55 56— STAROST Graf. 2. Odnos između nezgoda i starosti radnika. Za jasniju sliku tog odnosa matematski smo izjednačili broj radnika u svim dobnim kategorijama i tek onda izračunali njihovo učešće u nesrećama (graf. 3). Sada je lako uočljivo da najviše nesreća imaju mladi ljudi do 25. godine života i da je broj povreda to manji što je dob radnika veća. To smanjenje broja povreda pada sve do dobnog razreda od 41—45 godine kada stabiliziraju. Jedan od glavnih razloga toj pojavi treba tražiti u većem iskustvu i stručnom znanju starijih radnika. Drugi razlog leži u djelomično različitom stavu mladih i starijih radnika prema radu. Mladi se radnici često puta povrede samo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 56 <-- 56 --> PDF |
zato što nisu bili oprezni a to je zbog toga što se osjećaju pretjerano sigurnim. Osim toga, oni preziru opasnosti i naprosto se »igraju« s opasnostima. Takvo ponašanje ima određenu psihološku pozadinu. Naime, radi se o tome da se oni žele istaći, žele pokazati kako su hrabri, brzi i spretni. Naravno da takvo ponašanje prije ili kasnije ima za posljedicu: »nesreća na poslu«. Nasuprot njima stariji radnici su oprezni, oni izbjegavaju i čuvaju se od svih opasnijih i napornih zahvata jer su svjesni kakve posljedice mogu nastati. 25 20 1 5 10 5 I 1 O ´ „ o „ ´ o ´ A n n v T iT> mlO I I i | 1 i i r> i CM ro ^r T in in CM «0 ,_ <0 <0 <0 <*> STAROST Kad dođe do znatnijeg pada psihofizičkih funkcija, a to je prosječno poslije 60. godine života, stečeno iskustvo i opreznost u radu ne mogu više nadoknaditi taj gubitak i zato broj povreda od tih godina raste. To povećanje broja povreda kod naših radnika mi nismo našli. Objašnjenje za to je vrlo jednostavno. Pad psihofizioloških i fizičkih funkcija neophodnih za obavljanje šumskih poslova je kod naših radnika brži i znatniji nego kod prosječnog radnika u industriji i za industrijske poslove. Ta je razlika uvjetovana teškim fizičkim radom i nepovoljnim uvjetima u kojima se on obavlja. Kad jednom dođe do pada tih funkcija radnici nisu više sposobni za rad u šumarstvu, jer mi gotovo da i nemamo laganih poslova. Zbog toga oni najčešće odlaze u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 57 <-- 57 --> PDF |
invalidsku mirovinu, ili obavljaju poslove i zadatke koji su gotovo bezopasni (čuvari, oštrači, cestari i si.) pa samim time i nemamo povreda koje bi se mogle pripisati padu psihofizičkih funkcija. Kao treći razlog smanjenja broja povreda tokom rada mogli bismo navesti i to, da su stariji radnici pozitivno selekcionirani. Sam rad i povrede koje su u našim prilikama česte s teškim posljedicama eleminirali su tokom godina radnike koji su bili slabo prilagođeni radu. Gotovo je nemoguće razlučiti što je presudnije kod nastupanja povreda iskustvo ili dob života. Ta dva faktora su čvrsto povezana odnosno u visokoj korelaciji. Zato prilikom prevencije moramo djelovati na oba. Umor Jedan od važnijih uzroka povređivanja je umor koji je popratna pojava svakog duljeg ili i napornijeg rada. Neki autori procjenjuju da je 25"/o nesreće uzrokovano umorom. Ako je to tako onda je utjecaj umora na povređivanje u šumarstvu još i veći, jer naši poslovi dolaze u kategoriju najtežih fizičkih 20 < 10 t o -1 ,3 0 I 2-2,30 I 3-3 ,30 I 4-4 ,30 I 5 -5 , JO I 6 -6 ,3 0 I 7-7 , 30 I RADNI SATI PROSJEČNA DISTRIBUCIJA DISTRIBUCIJA ZA RADNIKE DO 2S GOD. STAROSTI DISTRIBUCIJA ZA RADNIKE OD 46-55 GOD. STAROSTI Graf. 4. Odnos između trajanja rada i povreda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 58 <-- 58 --> PDF |
radova. Potvrda da se umor pojavljuje kao faktor povređivanja je činjenica da broj nezgoda raste u toku radnog dana. Kao što vidimo, krivulje nesreća tokom radnog dana u šumarstvu odstupa od takve krivulje u industriji. Mi nismo našli porast broja nesreća u funkciji trajanja rada, dapače, kod nas prosječni broj nesreća u toku radnog dana neznatno ali ipak lagano opada. Jedino što u periodu nakon 5—5,30 sati rada dolazi do većeg pada broja nesreća. Znademo li da je kod šumarskih poslova intenzitet rada, čestina i trajanje odmora, pa donekle i trajanje rada, prepušteno na volju svakom radniku, tako nešto smo mogli i očekivati .Radnici u različita vremena uzimaju odmore ali je njihov broj to veći što se bliži kraj radnog dana. To znači da se njihova ekspozicija izloženosti nesrećama smanjuje trajanjem radnog vremena pa je zbog toga i broj povreda u padu. Znatniji pad broja nezgoda nakon 5. sata rada pripisujemo »velikom odmoru« koji većina radnika uzima u isto vrijeme i koriste ga za objed. Na graf. 4. smo, osim prosječne distribucije nesreća, prikazali distribucije nesreća za radnike do 25 godina starosti i za radnike od 46—55 godina starosti. Kao što smo i pretpostavljali postoji znatna razlika u distribucijama povreda kod mladih i starijih radnika. Kod mladih radnika, naročito u početku rada, broj nesreća naglo raste, da bi zatim došlo do naglog pada i ponovnog rasta. To povećanje broja nesreća u prva tri sata možemo pripisati umoru. Nagli pad broja nesreća u četvrtom satu rada pripisujemo odmoru koji mladi ljudi, čini se, uzimaju u približno isto vrijeme, a u prosjeku sat vremena prije nego stariji radnici. Poslije odmora broj nesreća opet raste da bi u sedmom satu pao ispod prosjeka, vjerojatno zato određeni broj mladih radnika već tada polako prestaje s radom. Kategorije radnika od 46—55 godina uzimaju dulji odmor već nakon dva sata rada što obzirom na njihove godine nije začuđujuće. Drugi veći odmor, izgleda, uzimaju nakon 5. sata rada. Poslije toga broj nesreća naglo raste i penje se znatno iznad prosjeka. To objašnjavamo nepovoljnim djelovanjem akumuliranog umora i za sada samo pretpostavkom da je to kategorija radnika koja radi punim intenzitetom i u sedmom satu rada, pa su time i više izloženi opasnostima nego mladi. Najefikasniji način sprečavanja nepovoljnog djelovanja umora je odmor. Naši radnici broj odmora, njihovo trajanje i raspored u toku dana određuju sami, svaki za sebe, a prema svojim potrebama i osjećajima. To se katkada pokazuje kao dobar način, ali je u većini slučjeva manje koristan. Mi tek trebamo naučiti naše radnike kako da se odmaraju, odnosno kako da najefikasnije spriječe umor i da na taj način indirektno smanje i broj povreda na radu. Dani u tjednu Brojna su istraživanja pokazala da raspored nesreća tokom tjedna pokazuje određenu pravilnost. Često je ponedjeljak dan s najviše nesreća, utorak |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 59 <-- 59 --> PDF |
s nešto manje, a srijeda s najmanje. Nakon toga nesreće lagano rastu zbog umora. Takav raspored nesreća smo ml našli kod naših radnika. Obzirom da se smatra da je glavni uzrok povećanom broju nesreća ponedjeljkom način provođenja nedjelje, razlučili smo nesreće radnika do 30 godina starosti od nesreća radnika starih 46—55 godina jer smo predpostavljali da kod te dvije kategorije radnika postoji bitna razlika u načinu provođenja nedeljnog odmora. Naime, smatramo da mlađi ljudi nedeljom navečer konzumiraju alkohol te da idu kasno na spavanje tako da u ponedjeljak dolaze na posao ne samo neispavani već i pod utjecajem alkohola, koji se nije mogao za 6 sati razgraditi. Ako je sve to tako onda je nesumnjivo da se mladi radnici ponedjeljkom nalaze u takvom psihofizičkom stanju koje predstavlja određenu dispoziciju za povređivanje. Distribucija nesreća tokom tjedna za radnike PROSJEČNA D1 ST Rl B . 30 DiSTR. ZA RADNIKE DO 30 GOD STA ROSTI DIST R. ZA RADNIKE OD 46-55 GOD. STAROSTI ."5 O a. 10 1 Ü I ~ i Ć"~~I P ~T Graf. 5. Odnos broja nesreća i dana u sedmici. do 30 godina starosti potvrđuje tu pretpostavku. Za razliku od njih, radnici u dobi od 46—55 god. »urednije« provode nedeljni odmor što se očituje, da u ponedjeljak imaju manje povreda od prosjeka, a zatim manje nego mladi radnici. Činjenica da je petkom broj nesreća u prosjeku najniži objašnjavamo smanjenjem intenziteta rada kao posljedica umora, a isto tako, pretpostavljamo, da je odsutnost s posla najveća tog dana i da je efektivno radno vrijeme najkraće. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 60 <-- 60 --> PDF |
LITERATURA Bujaš , Z.: Psihofiziologija rada, Zagreb 1964. No vosel , M.: Nesreće na radu d izostanci s posla. Terzin, V. i Ranogajec, B.: Analiza odmora u toku radnog dana na sječi i izradi. Informativni Bilten SŠGO »Slavonska šuma«, br. 247/77. An Analysis of Accidents at Work Summary The author gives an analysis of injuries common amongst the workers employed in forestry on the basis of factors generally deemed as relevant to injury causes. The research is based on a 615 workers ample and the finding have been graphically accounted for: — the ration between the number of accident and workers´ experience, Graphic 1 — the ratio between the number of accidents and workers´ age, Graphics 2 and 3 — the ration between the number of injuries and shift length (workers´ age), Graphic 4 — the ratio between the number of accidents and days of the week, Graphic 5 Graphic 4: Full line shows the average distribution; the intermittent line shows the workers´ age up to 25 years; dotted line represents the workers´ age between 46—55 Graphic 5: full line represents the average distribution; the intermitent line shows workers´ age up to 30 years and dotted line denotes workers´ age between 46—55 years. (op) |