DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 50     <-- 50 -->        PDF

c) ostvarivanje zamišljenog zelenila i u uslovima propadanja zbog eventualno
slabe njege, uništavanja stabala, pojedinačnih sušenja.


Koncepcijski to znači grupe stabala u pejzažnom rasporedu slobodnih
formi, gdje se eventualno propadanje čak i čitave grupe ne odražava kao
isključenje koncepcije, kao što bi to bio slučaj kod simetričnih formi.


Na mjestima izuzetne pažnje sada se i takve forme koje ne dozvoljavaju
isključenje niti jedne sadnice.
Podizanje vjetrobranih pruga kao šumske kategorije, ostvaruje se klaličnim
šumskim načinima podizanja šuma.


U ostvarenju planiranog zelenila uvažava se i koristi već postojeće zelenilo.
Postojeće zelenilo se usklađuje sa oblicima konačnog rješenja. Tako se
pored vrsta koje ostaju, zadržavaju već postojeće vrste i na mjestima gdje
su predviđene druge, i sukcesivno zamjenjuju u vezi sa dostignutim rastom
novih vrsta. Nove vrste se ili podsađuju, ili sade nakon sječe, u ovisnosti od
lokacijskih specifičnosti. I ovdje je zastupljen princip uklanjanja prvo bolesnih
i slabih stabala.


Ukupna nastojanja nas dovode do željenog izgleda u konačnom planu.
Ovakav način podizanja na ratarskim OOUR-ima određen je prisutnim
specifičnostima:


a) velike površine


b) odsutnost njege u nekim periodima ratarskih poljoprivrednik radova


c) potrebama od parkovskog zelenila do vjetrobranih pojaseva (manjih
šuma).


IV SOCIOLOŠKI ASPEKTI PROSTORNOG RAZVOJA, ULOGA ZELENILA
HUMANA SREDINA


Sa aspekta sociologije u daljnjem razvoju prostornog planiranja mjesta
rada postavlja se cilj osiguranja humane sredine radnim ljudima.


Čovjek je društveno biće, dio sredine u kojoj živi, koji konstruktivno
doprinosi unapređenju te sredine unapređujući istovremeno i sebe samog.
Čovjekova sredina jeste prirodna i društvena sredina, ambijent u kojem se
odvija život.


Osnovne ljudske kategorije jesu rad i biološka sredina.


Svojim radom on narušava integritet prirode podređujući je svojim potrebama
i tako istovremeno unapređuje uslove života u smislu proizvoda rada
i narušava prirodne izvore: zrak, vodu, svjetlost, prostor, tišinu, elemente
sredine neophodne njegovoj biološkoj suštini.


Osnovni element koji afirmira njegovu biološku suštinu jest zelenilo.


Zelenilo je njegov oslonac i u sudaru sa sivilom vještačkih masa koje
znače istovremeno komfor i osiromašene prirodne uslove. Od istančanog osjećaja
ravnoteže, od čovjekovo saznanja i akcije da prirodne uslove zelenilom
integrira sa vještačkim tvorevinama ovisi koliko će nova sredina biti
istovremeno komforna i prirodna.


152