DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 44     <-- 44 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA .. .


čempres u Zagrebu 1 okolici. J. Ettinger u svom »Priegledu drveća
i grmlja od osobite vrste, koje rastu u perivoju Maksimir« (šum üst,
1889, str. 112—119) među 162 vrste navodi i čempres (Cupressus
sempervirens) s naznakom da »ne podnosi zime, osušio se«. Danas,
dakle gotovo stotinu godina kasnije, čempresovih stabala u Zagrebu i
okolici nalazi se u znatnom broju, svi posađeni u vrtovima. Tako, npr.,
čempres se nalazi u Vinogradskoj ul., Tošovac, Petrovogorska, u Dubravi
(Kluzova, Ciglenečka), u Bačunu, Samoboru (prema Andndolu) i dr.
Svi ti primjerci su piramidalne forme, visoki do 4 — 5 met. Najstariji
je i najjače stablo je ono kod crkve na Ksaveru PP mu iznosi 23 cm
(opseg 73 cm), visina oko 14 met, vitalnog izgleda Međutim do ove,
1980. god., primat je imao čempres na Mirogoju (polje XXXIX). To
su zapravo bile dvije blizu posađene biljke, koje su do 1,80 met. visine
oblikovale jedno delo, a odatle se svako samostalno razvijalo. Promjer
pri dnu jednog je 26 cm (opseg 82 cm) i, računajući od zemlje, visoko
oko 12,5 met., a drugo je promjera pri dnu 19,5 cm (opseg 61 cm) i visine
oko 12 met. Ovo stablo tokom proljeća se osušilo, a zimi krošnja mu je
od zime bila posivila. Vjerojatno je otvaranje groba 1980. god. za novi
ukop fiziološki oslobalilo stablo do mjere da nije moglo oduprijeti se
zimi, kako je to uspijevalo i mnogo jačim nego je bila 1980/81. (npr. 1942,
1947), Ovo stablo bilo je staro između 50 d 60 god.


— U Zborniku »POLJICA« (Gata, 1980. god.) na str. 125. čitamo, da
je 1979. godine »22. prosinca bilo jako nevrijeme, koje je podiglo krovove
nekih kuća, a stoljetni čempres, ponos i simbol sela, koji se nalazio
uz crkvu sv Križa (u Zvečanju), iščupalo iz zemlje. Prema pričanju imao
je više od dvije stotine godina. Pri dnu imao je opseg od oko 3 metra,
a visok je bio 24 metra U svakog stanovnika uvukla se tuga za njim.«
— »Šumarski list« 1881. god. (str. 154) prenio je iz »Narodnih novina
« vijest, da je na Peloponezu od vatre stradao čempres, o kojem je
već Pauzanije, 400 god prije nove ere, pisao. Čempres je bio visok 52 m,
opseg debla iznosio je 11 met., a opseg krošnje 80 met. Stradao je od
vatre, koju su ispod njega naložili putujući Cigani!