DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
4. FOTOGRAMETRIJSKA IZMJERA Na svakoj jednici uzorka izvršili smo prebrojavanje dominantnih stabala, izmjerili smo 188 promjera krošanja stabala i 79 visina stabala. Visine smo mogli relativno dobro mjeriti jer je u toj sastojini izvršena sječa na krugove (CESTAR, 1971). pa ima dovoljno progala koje omogućuju viziranje prostornom markicom na tlo. Promjer krošnje izmjerili smo pomoću klinastog razmjernika a visine smo mjerili pomoću Zeissovog stereomikrometra. 4.1. Određivanje volumena Iz podataka fotogrametrijske izmjere odredili smo volumen srednjeg stabla pojedine elementarne jedinice uzorka (Tabela 2). To znači da smo svakoj elementarnoj jedinici uzorka odredili srednji promjer krošnje (D) i srednju visinu (h) te na osnovi ta dva ulaza izračunali volumen srednjeg stabla po formuli log V = — 4,359 + 0,932 log D + 2,726 log h Koristili smo tablice drvnih masa (PRANJIĆ, 1963.), sa ulazima promjer krošnje (D) i visina stabla (h) za jelu na silikatu. Na osnovi broja stabala po jedinici površine i volumena srednjeg stabla elementarne jedinice uzorka određen je volumen po hektaru (Tabela 2). 5. TERESTRIČKA IZMJERA Terestričkoj izmjeri je prethodilo rekongnosciranje terena i ustanovljivanje granice elementarnih jedinica uzorka. Prilikom identifikacije je bilo poteškoća jer je istraživani predjel bio sniman fotogrametrijski u rano prijepodne pa su sjene prilikom fotointerpretacije mjestimično navodile na krive zaključke. Granice elementarnih jedinica broj 1 i 34 identificirali smo ispravno, od ostalih granica elementarnih jedinica uzorka identificirali smo 56!%> ispravno, 37% djelomično ispravno, a 7% krivo. Mjerenja smo izvršili na sistematskom uzorku primjernih krugova. Intenzitet tih krugova smo nastojali da bude 10"/o od površine elementarne jedinice uzorka. Krugovi (veličina 0,1; 0,05; 0,02 i 0,01 ha) su iskolčivani optički pomoću visinomjera Blume-Leiss. Na primjernom krugu su mjerena sva stabla s prsnim promjerom iznad 9 cm, zaokružbenom promjerkom od 2 cm. Visine smo mjerili također pomoću visinomjera Blume-Leiss. Izmjerili smo sveukupno 114 visina pri tome smo nastojali da imamo visina iz svih debljinskih stupnjeva. 5.1. Određivanje volumena Svakoj elementarnoj jedinici odredili smo volumen po hektaru pomoću dvoulaznih tablica za jelu na silikatu (ŠPIRANEC, 1976). U tu svrhu smo za cijeli šumski predjel Gornja Bukova kosa grafički konstruirali jednu jedinstvenu visinsku krivulju. |