DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Sum. list 105:133—1981. ISPITIVANJE POUZDANOSTI FOTOINTERPRETACIJSKE INVENTURE DRVNIH MASA ŠUMA JELA U ODNOSU NA LISTU PODATAKA DOBIVENU MJERNOM FOTOINTERPRETACIJOM FOTOINTERPRETACIJOM NIKOLA LUKIC, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 35 1. UVOD U inventarizaciji šuma posljednjih godina uvedene su metode uzimanja uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije. Američki biometričar R. L. Grosenbaugh je uzimanje uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije svrstao u tri grupe: 1. Lista uzimanja podataka pri kojoj je vjerojatnost uzimanja uzoraka proporcionalna onoj poznatoj tabeliranoj veličini koja je združena s veličinom koja nas interesira; 2. Metoda PPP (Probability Proportional to Prediction) uzimanje uzoraka pri kojoj je vjerojatnost proporcionalna predprocjeni veličina koja je od interesa. 3. Metoda PPS (Probability Proportional to Size) uzimanje uzoraka pri kojoj je vjerojatnost proporcionalna veličini izmjere one veličine koja je od interesa. Da bismo ispitali pouzdanost i tehnologiju inventarizacije šuma jele uz pomoć uzorka promjenljive vjerojatnosti selekcije, odabrali smo za taj rad šume predjela Gornja Bukova kosa, Šumarija Skrad u Gorskom Kotaru. Imali smo na raspolaganju aerosnimke, na kojima smo odredili površinu naše šume. Drvnu zalihu smo odredili pomoću liste uzimanja uzoraka. To znači da već unaprijed — »a priori«, moramo imati listu podataka na osnovi koje ćemo vršiti selekciju uzorka za terestričku izmjeru taksacijskih elemenata. Listu podataka smo sastavili tako da smo cijeli šumski predjel podijelili s obzirom na prirodne granice, u manje dijelove (zvat ću ih osnovne jedinice). Svakoj osnovnoj jedinici određena je površina na aerosnimkama (združena veličina). Na osnovi liste s površinama izvršena je selekcija uzorka. Vjerojatnost selekcije elementarnih jedinica uzorka je proporcionalna njihovoj površini. Listu uzimanja uzoraka primjenjujemo obično onda kada su nam od ranije poznate makar i grube procjene tražene veličine ili njene združene veličine (površina). Mi nismo imali na raspolaganju odgovarajuću listu podataka, te smo je sastavili sami. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2. SASTAVLJANJE LISTE PODATAKA Šumski predjel Gornja Bukova kosa ima 118,66 ha. Ispitivanju smo podvrgli šume na površini od 89.84 ha. Tu površinu smo na aerosnimcima podijelili u 55 dijelova koje smo smatrali osnovnim jedinicama. Ovu podjelu smo učinili na osnovi prirodnih granica. Promatranom dijelu šumskog predjela kao i svakoj osnovnoj jedinici, na snimku smo ustanovili površinu. U svrhu što točnijeg dobivanja površina, odnosno mjerila snimka, predjel smo podijelili u tri visinske (topografske) zone. Dijelovima predjela koji su zadirali u dvije zone mjerila snimka određeno je približno mjerilo (Slika 1). Površine smo odredili polarnim planimetrom. Te podatke smo tabelirali (Tabela 1) i time sastavili listu podataka, koja nam služi za selekciju elementarnih jedinica uzorka. Sastavljanje liste i prikupljanje potrebnih podataka terestričkom izmjerom, obavio sam u suradnji s dipl. ing. Antom Miličevi ć i dipl. ing. Anđelkom Serdarušić. 3. ODREĐIVANJE VELIČINE UZORKA I SELEKCIJA ELEMENTARNIH JEDINICA UZORKA Veličina uzorka ovisi o varijabilitetu (standardnoj devijaciji) volumena po jedinici površine i željenoj točnosti. Mi smo odredili veličinu uzorka proizvoljno. Radi toga da nam uzorak bude što većeg intenziteta odnosno da dobijemo što pouzdaniji rezultat. Odlučili smo se da nam veličina uzorka n bude 12. Da bi izvršili selekciju elementarnih jedinica uzorka, načinili smo kumulativne frekvencije površina (Tabela 1), koje su nam poslužile kao tabela slučajnih brojeva. Svaka osnovna jedinica je predstavljena s onoliko brojeva koliko ima hektara, odnosno stotinki hektara. To znači da osnovna jedinica veće površine ima i veću vjerojatnost da bude odabrana kao član uzorka. Pošto su nam kumulativne frekvencije četveroznamenkaste, uzeli smo četiri kesice i u svaku kesicu stavili deset pločica na kojima su bili brojevi od 0 do 9. Istovremenim izvlačenjem po jedne pločice iz svake kesice formirali smo broj, odnosno selekcionirali elementarnu jedinicu uzorka (TOMAŠEGOVIĆ, 1971). U tabeli 1. selekcionirane jedinice uzorka su označene s +. Daljnji postupak određivanju volumena pomoću ove metode sastoji se u što točnijem određivanju drvnih masa na elementarnim jedinicama uzorka. Primijenili smo dvije metode određivanja drvnih masa elementarnih jedinica uzorka, pa smo u tu svrhu izvršili fotogrametrijsku i terestričku izmjeru elementarnih jedinica uzorka. U prvom slučaju taksacijske elemente smo odredili fotointerpretacijski uz pomoć aerosnimka. Kod terestričke izmjere koristili smo samo površine elementarnih jedinica uzorka dobivenih fotogrametrijski, (TOMAŠEGOVIĆ, 1973). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 33 <-- 33 --> PDF |
kedni broj 03ncvne «jedinice 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 Povrfilna osnovne jedinice x. (ha) x 8,43 0,67 5,15 0,78 0,67 1,13 10,13 1,37 0,45 0,67 1,00 0,56 1,56 0,21 0,34 2,04 1,72 1,37 1,14 0,34 2,26 1,34 2,01 0,91 6,82 0,34 0,69 0,69 0,45 1,12 0,44 0,45 0,22 2,23 1,11 1,25 0,92 2,49 0,55 0,34 0,91 1,25 0,56 1,56 4,73 0,45 0,69 0,45 1,25 0,33 0,44 1,56 0,67 0,89 7i7* Tabela 1 Kumulativna površina u stotinkama hektara 843 ++ 910 1425 1503 1570 1683 2696 +++ 2833 2878 2945 3045 3101 3257 3278 3312 3516 3688 ++ 3825 + 3939 3973 4199 4333 4534 4625 5307 5341 5410 5479 5524 5633 5680 5725 5747 5970 + 6081 6206 6298 6547 6602 6636 6767 + 6852 6908 + 7064 7537 + 7582 7651 7696 7821 7854 7898 8054 8121 8210 8984 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 34 <-- 34 --> PDF |
REGIJA : Gorski Kotar ŠUMARIJA : Skrad PREDJEL : Gornja Bukova kosa 55 osnovnih jedinica Parcijalna mjerila aerosnimka za pojedine osnovne jedinice . , osnovne jedinice 1,56,25 M Ä*1 : 16963. I i S osnovne jedinice 7,4-5 M » 1 : 16770 M «V 1 : 16674 K «** 1 : 17060 Mg «a 1 : 16867 Slika 1 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
4. FOTOGRAMETRIJSKA IZMJERA Na svakoj jednici uzorka izvršili smo prebrojavanje dominantnih stabala, izmjerili smo 188 promjera krošanja stabala i 79 visina stabala. Visine smo mogli relativno dobro mjeriti jer je u toj sastojini izvršena sječa na krugove (CESTAR, 1971). pa ima dovoljno progala koje omogućuju viziranje prostornom markicom na tlo. Promjer krošnje izmjerili smo pomoću klinastog razmjernika a visine smo mjerili pomoću Zeissovog stereomikrometra. 4.1. Određivanje volumena Iz podataka fotogrametrijske izmjere odredili smo volumen srednjeg stabla pojedine elementarne jedinice uzorka (Tabela 2). To znači da smo svakoj elementarnoj jedinici uzorka odredili srednji promjer krošnje (D) i srednju visinu (h) te na osnovi ta dva ulaza izračunali volumen srednjeg stabla po formuli log V = — 4,359 + 0,932 log D + 2,726 log h Koristili smo tablice drvnih masa (PRANJIĆ, 1963.), sa ulazima promjer krošnje (D) i visina stabla (h) za jelu na silikatu. Na osnovi broja stabala po jedinici površine i volumena srednjeg stabla elementarne jedinice uzorka određen je volumen po hektaru (Tabela 2). 5. TERESTRIČKA IZMJERA Terestričkoj izmjeri je prethodilo rekongnosciranje terena i ustanovljivanje granice elementarnih jedinica uzorka. Prilikom identifikacije je bilo poteškoća jer je istraživani predjel bio sniman fotogrametrijski u rano prijepodne pa su sjene prilikom fotointerpretacije mjestimično navodile na krive zaključke. Granice elementarnih jedinica broj 1 i 34 identificirali smo ispravno, od ostalih granica elementarnih jedinica uzorka identificirali smo 56!%> ispravno, 37% djelomično ispravno, a 7% krivo. Mjerenja smo izvršili na sistematskom uzorku primjernih krugova. Intenzitet tih krugova smo nastojali da bude 10"/o od površine elementarne jedinice uzorka. Krugovi (veličina 0,1; 0,05; 0,02 i 0,01 ha) su iskolčivani optički pomoću visinomjera Blume-Leiss. Na primjernom krugu su mjerena sva stabla s prsnim promjerom iznad 9 cm, zaokružbenom promjerkom od 2 cm. Visine smo mjerili također pomoću visinomjera Blume-Leiss. Izmjerili smo sveukupno 114 visina pri tome smo nastojali da imamo visina iz svih debljinskih stupnjeva. 5.1. Određivanje volumena Svakoj elementarnoj jedinici odredili smo volumen po hektaru pomoću dvoulaznih tablica za jelu na silikatu (ŠPIRANEC, 1976). U tu svrhu smo za cijeli šumski predjel Gornja Bukova kosa grafički konstruirali jednu jedinstvenu visinsku krivulju. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Rezultati fotogrametrijske i terestričke izmjere (Tabela 2) su nam poslužili za određivanje totalnog volumena svih 55 osnovnih jedinica, a mogu nam poslužiti i za određivanje volumena svake pojedine osnovne jedinice. Tabela 2 FOTOGRAMETRIJSKA IZMJERA TERESTRIČKA IZMJERA » Vi Mi Broj a´ IT E n ha (m) (m) (m3) (m3) ha (m3) 43 191 8,4 31,7 3,93 752 253 663 45 266 7,9 29,6 3,08 822 204 773 7 322 7,9 29,6 3,08 995 197 882 34 180 9,0 50,6 3,80 683 180 641 18 125 8,0 27,2 2,47 310 126 407 17 116 8,0 27,2 2,47 286 157 577 1 189 9,2 23,8 1,96 370 229 591 1 189 9,2 23,8 1,96 370 229 591 7 322´ 7,9 29,6 3,08 995 197 882 17 116 8,0 27,2 2,47 286 157 577 7 322 7,9 29,6 3,08 995 197 882 41 108 8,4 31,7 3,93 423 240 731 a´ - broj stabala po ha - fotogrametrijska izmjera TT - srednji promjer krošnje a. - srednja visina v´ - volumen srednjeg stabla po tablicama drvnih masa (Pranjić, 1963). V. - volumen po ha - fotogrametrijski n »broj stabala po ha - terestrička izmjera Mi - volumen po ha, dvoulazne tablice (Špiranec, 1976). 6. OBRADA PODATAKA Pomoću vjerojatnosti selekcije pojedine elementarne jedinice uzorka, određujemo totalni volumen svih jedinica odnosno volumen pojedine jedinice ili po hektaru. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Traženi volumen smo odredili na osnovi fotogrametrijske i terestričke izmjere elementarnih jedinica uzorka (Tabela 3). Tabela 3 Broj X. vi mi Sr <*m i (ha) (m5) (m5) (m3/ha) (m3/ha) 43 0,56 421 371 0,00623 752; 663 45 4,73 3887 3656 0,05265 822 773 7 10,13 10075 8937 0,11276 995 882 34 2,23 1524 1430 0,02482 683 641 18 1,37 425 558 0,01525 310 407 17 1,72 492 993 0,01915 286 577 1 8,43 3122 4984 0,09383 370 591 1 8,43 3122 4984 0,09383 370 591 7 10,13 10075 8937 0,11276 995 882 17 1,72 492 993 0,01915 286 577 7 10,13 10075 8937 0,11276 .995 882 41 0,91 385 665 0,01013 423 731 60,49 0,67332 7287 8197 x. - površina v. - volumen dobiven fotogrametrijskom izmjerom taksacijskih elemenata na površini x. m. - volumen dobiven terestričkom izmjerom na površini x. P-4 - vjerojatnost selekcije na osnovi površine q - volumen (fotogram.) po ha (a V.) q - volumen (terestrič.) po ha ( Vjerojatnost (p;) selekcije pojedine elementarne jedinice uzorka dobijemo iz odnosa površina određene jedinice (x;) i totalne površine svih jedinica (X = 89,84 ha). Pi = X Ukupna drvna masa osnovnih jedinica a) određena na osnovi podataka uzorka terestričke izmjere 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 38 <-- 38 --> PDF |
n I— Pi 1 V" ^ M - X . qm gdje je M - 61370 m5 q^ = 683,1 m3/ha Varijabilitet drvne mase (M) je a -Y -^ n -1 3 sM * 13460 m a standardna pogreška je drvne mase (M) s» 3886 m3, dok je pogreška volumena po jedinici površine (hektaru) s-= 43,25 m3 H m b) na osnovi podataka uzorka fotogrametrijske izmjere a i— Pi V - X . q^ gdje je qy -— ) ± n L - x. V - 54551 m3 g^ . 607,2 m3/ha Varijabilitet drvne mase (V) je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 39 <-- 39 --> PDF |
E *2 Y2 Sy -X n -1 s y = 26611 m5, a standardna pogreška drvne mase (V) je sv - 7682 m3. Pogreška volumena po jedinici površine (hektaru) je s-- 85,51 m3. Ovdje smo učinili pretpostavku da površina (X) nema pogreške, jer sadrži sve površine osnovne jedinice populacije. Međutim, s obzirom na to da smo mi planimetriranjem određivali površine, kod detaljnijeg-točnijeg obračuna mi bi trebali uzeti u obzir i pogrešku određivanja površina. želimo li ustanoviti volumen pojedine elementarne jedinice tada površinu date jedinice pomnožimo sa qv ili qm, odnosno s volumenom po hektaru, taru. 7. ISPITIVANJE (TESTIRANJE) REZULTATA FOTOGRAMETRIJSKE I TERESTRIČKE IZMJERE Da bi ustanovili postoji li razlika između rezultata dobivenih dvjema izmjerama testirat ćemo srednje vrijednosti volumena po ha i broj stabala po ha, te njihove stanardne devijacije. Potogrametrijska izmjera Lerestrička izmjera %f 607,2 m5/ha qm = 683,1 m5/ha 8 - 296,21 m5 a. * 149,83 m5 q *r m s- = 85,51 m5 s- = 4-3,25 m3 v ^m u´ -255 n - 203 ?4>57 3 2291 V" n"» |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 40 <-- 40 --> PDF |
SQ.- 21,47 Sj = 6,61 n - 12 7.1. Testiranje sredina drvnih masa po ha H0 i 685´1 "6°72 759 Aj " qm " % -» "» SA 95´825 ° *SL-+ *!. " t a -3-m ZŽlJL. «, 0,792 sA 95,82 t - 0,792 Hipotezu HQ prihvaćamo, što snači da nema razlike u drvnoj masi po ha, dobivenoj dvjema izmjerama. 7.1.1. Testiranje varijanci drvnih masa po ha Varijanoe ćemo ispitati pomoću F - testa. = 2´69 P0,05 F0,01 "4´16 5 ´I, 296i21 j i —_ =„ . 3,908 sd 149,83^ 4 m 269 F908 = 416 " 5 Fo,05 a´ <´ Ne možemo donijeti zaključak jer nam se izračunati.F nalazi između F0j05 i »0f01. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 41 <-- 41 --> PDF |
7.2. Testiranje broja stabala po ha Ispitali smo još da li postoji razlika između broja stabala DO na jedne i druge izmjere. H0 ; n´ -n An = n´ - n » 255 - 203 = 52 ´S/S, 2 = 2,464 *A-V n´ + s— ´ Aa 52 „ -. t = sA 2,464 ,074 *o,os = 2 e možemo donijeti zaključak jer nam s 0,05 i ^.Ol* 7.2.1. Testiranje standardnih devijacija broja stabala po ha Hs= s o 1 n» n s As - 51,46 4 4 *s = 3n* -n 2 2 BJ- 504,65 n* n As 5i A6 u < 1,96 u = §— = 2±i22 m 2,29 sA 22,46 " u ;> 2,58 1,96 < 2,29 < 2,58 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Na osnovi ovih naših preliminarnih ispitivanja ne možemo donijeti zaključak, jer nam se računske vrijednosti nalaze između 953/o i 99% granica signifikantnosti. 8. ZAKLJUČAK Pomoću uzorka promjenljive vjerojatnosti selekcije, na osnovi liste podataka dobivene »a priori« (fotogrametrijski u kancelariji) ustanovili smo drvnu masu, šumskog predjela Gornja Bukova kosa, Šumarija Skrad. Ovdje smo primjenili dvije metode određivanja volumena elementarnih jedinica uzorka, pa smo u tu svrhu izvršili fotogrametrijsku i terestričku izmjeru elementarnih jedinica uzorka. Fotogrametrijskom izmjerom procijenili smo drvnu masu za cijelu površinu (X = 89,84 ha) V = 54551 m3 s pogreškom sv = 7682 m3, a po jedinici površine drvnu masu qv = 607,2 m3/ha, s pogreškom 85,51 m3 ili 14,08°/«. Terestričkom izmjerom procijenili smo drvnu masu za cijelu površinu (X = 89,84 ha) M = 61370 m´ s pogreškom sM = 3886 m´, a po jedinici površine drvnu masu qm = 683,1 nWha s pogreškom 43,25 m3 ili 6,33a/o. Testirajući drvnu masu po ha dobivenu spomenutim dvjema izmjerama ustanovili smo da nema signifikantnih razlika. Testirajući varijabilitet drvne mase po ha, te broj stabala po ha i njegov varijabilitet, rezultati su nam između standardnih (95*Vo i 99D/o) granica signifikantnosti, pa bi cijeli postupak trebalo ponoviti u svrhu dobivanja konačnog zaključka. Ovakovi su rezultati uvjetovani umjerenom kvalitetom aerosnimaka i relativno sitnim mjerilom. LITERATURA Cestar , D., Hren, V. (1971): Prethodna istraživanja o optimalnom promjeru jele i bukve raznodobnih šuma nekih ekološko gospodarskih tipova, Radovi Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Broj 17. Husch, S., M i 11 e r, I. C, Bee r s, E. I. (1972): Forest mensuration. L o e t s c h, F. i H a 11 e r, E. (1964): Forest Inventory, Vol. I, München. L o e t s c h, F., Z Öhr er, F. i H a 11 e r, E. (1973): Forest Inventory, Vol. II, München. Pranjić , A. (1963): Ovisnost drvne mase stabla o promjeru krošnje i visini. Šumarski list 9—10, str. 364—369. Pranj i ć, A. (1977): Dendrometrija, Zagreb. Tomaš ego vic, Z. (1971): Inventura drvne mase izmjerom uzoraka određenog iz liste s taksacijskim informacijama. Šumarski list 9—10, str. 277—290. T o m a š e g o v i ć, Z. (1973): Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Untersuchung der Zuverlässigkeit der Photointerpretation von Holzvorratsaufnahmen des Tannenwaldes mit besondere Rücksicht auf die durch Mess Bilderinterpretation gewonnene Listenstichproblen Zusammenfassung Mittels der Stichprobe der variabeln Auswahlwarhscheinlichkeit und auf Grund der schon »a prdori« ermittelten Listenstichproblen (photogrammetrisch im Amt) hat man die Derbholzmasse der Forstgebietes Gornja Bukova kosa, Forstamt Skrad, festgestellt. Dabei wurden zwei Methoden der Volumenbestimmung von elementaren Stichprobeneinheiten angewandt and man hat zu diesem Zweck photogrammetrische und terrestrische Messung der elementaren Stdchprobeneninheiten durchgeführt. Durch photogrammetrische Messung hat man die Derholzmasse für die ganze Fläche (X = 89,84 ha) V = 54551 m» abgeschätzt mit dem Fehler s— 7682 ms und v je eine Einheit die Derbholzmassenfläche qv = 607,2 m3/ha mit dem Fehler 85,51 m3 oder 14,08!%. Durch terrestrische Messung hat man die Derboholzmasse für die ganze Fläche (X = 89,84 ha) M = 61370 m3 abgeschätzt mit dem Fehler s— = 3886 m3 und je M eine Einheit der Derbholzmassenfläche qm = 683,1 m3/ha mit dem Fehler 43,25 ms oder 6,33 °/o. Es wurde festgestellt, indem man die durch die schon oben erwähnten zwei Messungen ermitelte Derbholzmasse überprüft hat, dass es keine signifikanten Unterschiede gibt. Man hat die mittlere Streung der Derbholzmasse/ha und der Baumzahl/ha mit unserer mittleren Streung überprüft und dabei zeigte sich, dass die Ergebnisse zwischen den standarden signifikanten Grenzen (95s/o und 99%) liegen. Deswegen sollte man das ganze Verfahren widerholen, und das endgültige Ergebnis zu erhalten. Solche Ergebnisse werden von mittlerer qualität des Luftbildes und von relativ zu kleinen Masstäben beeinflusst. ISPRAVCI 1. U tab. 3. (str. 139) u nazivniku za p. mjesto x treba stajati X; 2. na str. 140. pri dnu u izrazu q = 607, 2 m3/ha mjesto q treba stajati q ; 3. na str. 141. pri dnu prvog stupca (Fotogrametrijaska izmjera) u izrazu s : = 74,73 n treba biti sa zarezom (kao u prethodnom retku) |