DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Sum. list 105:133—1981.


ISPITIVANJE POUZDANOSTI FOTOINTERPRETACIJSKE


INVENTURE DRVNIH MASA ŠUMA JELA U ODNOSU NA LISTU


PODATAKA DOBIVENU MJERNOM FOTOINTERPRETACIJOM


FOTOINTERPRETACIJOM


NIKOLA LUKIC, dipl. inž. šum.
Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 35


1. UVOD
U inventarizaciji šuma posljednjih godina uvedene su metode uzimanja
uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije. Američki biometričar R. L. Grosenbaugh
je uzimanje uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije svrstao u
tri grupe:


1.
Lista uzimanja podataka pri kojoj je vjerojatnost uzimanja uzoraka
proporcionalna onoj poznatoj tabeliranoj veličini koja je združena s
veličinom koja nas interesira;
2.
Metoda PPP (Probability Proportional to Prediction) uzimanje uzoraka
pri kojoj je vjerojatnost proporcionalna predprocjeni veličina koja je
od interesa.
3.
Metoda PPS (Probability Proportional to Size) uzimanje uzoraka pri
kojoj je vjerojatnost proporcionalna veličini izmjere one veličine koja
je od interesa.
Da bismo ispitali pouzdanost i tehnologiju inventarizacije šuma jele uz
pomoć uzorka promjenljive vjerojatnosti selekcije, odabrali smo za taj rad
šume predjela Gornja Bukova kosa, Šumarija Skrad u Gorskom Kotaru. Imali
smo na raspolaganju aerosnimke, na kojima smo odredili površinu naše šume.
Drvnu zalihu smo odredili pomoću liste uzimanja uzoraka. To znači da već
unaprijed — »a priori«, moramo imati listu podataka na osnovi koje ćemo
vršiti selekciju uzorka za terestričku izmjeru taksacijskih elemenata. Listu
podataka smo sastavili tako da smo cijeli šumski predjel podijelili s obzirom
na prirodne granice, u manje dijelove (zvat ću ih osnovne jedinice). Svakoj
osnovnoj jedinici određena je površina na aerosnimkama (združena veličina).
Na osnovi liste s površinama izvršena je selekcija uzorka. Vjerojatnost selekcije
elementarnih jedinica uzorka je proporcionalna njihovoj površini.


Listu uzimanja uzoraka primjenjujemo obično onda kada su nam od
ranije poznate makar i grube procjene tražene veličine ili njene združene
veličine (površina).


Mi nismo imali na raspolaganju odgovarajuću listu podataka, te smo je
sastavili sami.