DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 29 <-- 29 --> PDF |
viših vrhova. Čest je na istočnom dijelu Pelješca, a pojedinačno raste i na otoku Mljetu. Dalmatinske obilne sastojine ekološki i floristički se znatno razlikuju od hercegovačkih. Pored sladuna, u njima se nalaze i mnoge druge, kod nas veoma rijetke istočnomediteranske vrste i značajni endemi, a od ostalih je najvažnija tilovina (Petteria ramentacea (SIEB.) PRESL.) koja dominira među grmovima. Ova zajednica sladuna i tilovine (Petteria-Quercusfrainetto) je, pored drmunovih šuma, jedna od floristički najbogatijih i najosebujnijih zajednica na primorskom kršu. Nalazi se u visinskom raspona od 350 — 1200 m. Uz nabrojenih 12 vrsta hrastova poznatih iz istočnojadranskog primorja u literaturi i herbarskim zbirkama mjestimice se pojavljuju nesigurni podaci za navodna nalazišta još i nekih drugih vrsta hrastova u tom području. Njihovi nalazi zasad još nisu potvrđeni na živim primjercima u prirodnim sastojinama, ali ih ipak treba spomenuti da bi se pri obilasku odgovarajućih terena mogla obratiti pažnja na mogućnost takvih nalaza. Qu. pseudococcifera DC. (Qu. calliprinos WEBB.) je zimzelena istočnomediteranska vrsta eumediteranske zone, a kod nas bi trebala rasti u Makedoniji i južnoj Dalmaciji. U obadva slučaja je vjerojatno zamijenjena s oblicima slične vrste Qu. coccifera. Qu. dalechampü TEN. (Qu. apennina LAM.) navodno raste u Kvarneru (Krk), ali s obzirom na njegovu visinsku rasprostranjenost i ekologiju, ovo primorsko nalazište je problematično i vjerojatno je tu u sterilnom stanju zamijenjena sa sličnim gradunom (Q brutia). Naprotiv su mnogo brojnija kontinentalna brdska nalazišta toga hrasta u graničnim područjima srednje Hrvatske (Banija i Kordun), obzirom na njegovu rasprostrajenost u kitnjakovim šumama susjedne Bosne. Od podvrsta koje su dvojbene za primorski krš najinteresantnija bi bila Qu. pubescens ssp. anatolica O. SCHWARTZ koja se može očekivati u Hercegovini i Dalm. Zagori. Za potvrdu svih tih dvojbenih nalaza potrebna su daljnja proučavanja u herbarskim zbirkama i prirodnim sastojinama na terenu. Zonalna rasprostranjenost hrastova na primorskom kršu Vegetacijski pojas LISTOPADNI POLUZIMZELENI ZIMZELENI HRASTOVI: Primorska bukva Qu. cerris Qu. brutia — (Seslerio-Fagetum) Qu. petraea Područje crnograba Qu. cerris Qu. brutia — (Seslerio-Ostryetum) Qu. frainetto Qu. trojana Qu. pubescens Područje bjelograba Qu. pubescens : Qu. virgiliana Qu. coccifera (Carpinetum orientalis) Qu. frainetto Qu. trojana Qu. crenata Područje crnike — Qu. virgiliana Qu. ilex (Orno-Quercetum ilicis) Qu. crenata Qu. coccifera Područje rogača i divlje masline — Qu. macrolepis Qu. ilex (Oleo-Ceratonion) |