DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Nalazišta graduna (Quercus brutia) u zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka SEKCIJA Cerris SPACH. Pored drmuna i graduna koji među našim poluzimzelenim hrastovima imaju razmjerno širu rasprostranjenost pa mjestimično tvore i gospodarski važne sastojine, u istočnojadranskom primorju pojavljuju se još i slijedeća tri poluzimzelena hrasta iz sekcije Cerris: Qu. trojana, Qu. crenata i Qu. macrolepis. Za razliku od prethodna dva hrasta, ove vrste pojavljuju se u primorju većinom kao manje skupine ili tek pojedinačno, pa tu imaju samo prirodnoznanstveno i dekorativno značenje. Ove tri vrste su međusobno usko srodne, a nalikuju također i na cer. Zato se dio naših mediteranskih nalazišta za cer koja se otprije navode iz područja crnike i bjelograba, zapravo odnose na ove tri vrste. MAKEDONSKI HRAST (crni cer, Qu. trojana WEBB., Qu. macedonica DC.) ima glavno područje rasprostranjenosti na Balkanskom poluotoku, ali ima nešto širi areal koji zahvaća i sjeverozapadno primorje Male Azije (naziv po Troji!), te jugoistočni dio Apeninskog poluotoka. Ovaj hrast izgrađuje kod nas posebne šumske sastojine u Makedoniji, Crnoj Gori i Hercegovini, dok se u Hrvatskoj pojavljuje tek pojedinačno u Dubrovačkom primorju: padine Vlaštice, te u Konavlju na brdima Sniježnica, Štedar i Bjelotin. Tu je ograničen na vlažne i sjenovite jaruge viših padina u okviru sladunovih šuma. Zahtijeva više vlage od drugih primorskih hrastova. Prikladan je za uzgoj samo u vlažnom i toplom podneblju južnog i sjevernog primorja, naročito u područu lovora i pitomog kestena, te u najtoplijih predjelima |