DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 20 <-- 20 --> PDF |
drmun nastava ekstremnija, suša, jače skeletna i izloženija staništa. Ima disjunktni areal koji zahvaća otoke Korziku i Sardiniju, Apeninski poluotok, zapadni dio Balkanskog poluotoka, te crnomorsko primorje Rumunjske i Bugarske, kao i zapadni rub Male Azije. Kod nas se nalazi u većim sastojinama po otocima i primorju od Trsta do Dubrovnika i u Hercegovini, dok se u pojedinačnim primjercima i manjim skupinama pojavljuje mjestimično i u srednjoj Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini. U okviru svoga areala općenito je najčešći u primorju i unutrašnjosti Hrvatske. Drmun je izrazito heliofilan i bazifilan pa je to jedan od naših najkserofilnijih hrastova po čemu nadilazi čak i crniku pa dobro uspijeva i u pukotinama suhih sunčanih stijena. Vezan je na sušna područja s mediteranskom ili stepskom klimom, a u pravilu nastava bazične i ultrabazične podloge: dolomit, serpentin, gips, solončak itd. Između svega domaćeg drveća, drmun daleko najbolje podnosi suhu posolicu bure, pa je to na ekstremno zasoljenim obalama istočnokvarnerskih otoka ponekad jedina drvenasta vrsta koja tu normalno uspijeva. Zbog vrlo kasnog listanja, znatno je otporniji od medunca i drugih vrsta na proljetne posolice, kasne mrazove i napade gubara. Općenito je otporan na bolesti i štetnike, a najviše stradava od prekomjerne vlage pri kojoj mu žir napada trulež, dok lišće dobiva svijetle klorotične pjege čiji uzročnik još nije dovoljno proučen. U kulturi dobro uspijeva na bazičnim i neutralnim tlima, a ne podnosi kisela ni močvarna staništa. Areal hrasta drmuna (Quercus virgiliana) Primorske drmunove šume (narodni naziv drmunik ili drmunić) po florističkom sastavu većinom pripadaju svezi Quercion ilicis BR. — BL., a nalazišta u kontinentalnoj unutrašnjosti svezi Quercion famettis HORV. Jedna od najljepših i najbolje sačuvanih drmunovih šuma u okviru njegova areala je prašumska sastojina »Star i D a r m u n« u kanjonu Velarika na središnjim brdima otoka Krka koja sadrži čak 48 različitih vrsta drveća i grmlja, dok drmunova debla tu dostižu prsni promjer preko 1 m i visinu od 25 m, pa tu reliktnu prašumu treba posebno zaštititi. U Kvarneru drmun nastava suhe |