DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1981 str. 10     <-- 10 -->        PDF

što bolje rezultate, ovisno o ciljevima koje smo si istraživanjem postavili,
kod svakog noćnog lova vodio sam osobito računa o slijedećim faktorima:


a) Da koristim kad god je to moguće što jače živine sijalice kao i svjetlo
raznih drugih sijalica »plavog« svjetla, jer daju mnogo bolje rezultate od
običnih sijalica. Najviše sam koristio živine sijalice snage 150, 250 i 400 W
te ULTRAVITALUX sijalicu od 300 W. Ovako jaka rasvjetna tijela privuku
leptire i u manje povoljnim meteorološkim uvjetima (niže temperature od
13 — 15° C, tereni s radijacijskim maglama, pun mjesec, jači vjetar, veći
atmosferski pritisak i dr.) i s veće udaljenosti, a češće dolaze i one vrste
koje su poznate kao fotofobne. I neke rijetke vrste možemo češće opažati
koristeći ovakvo svjetlo (SI. 3. SI. 4). Obrada nekog terena ovakvim svjetlom
mnogo je temeljitija i brža. Vrlo često sam u jednoj noći koristio više ovakvih
različitih rasvjetnih tijela smještenih nedaleko jedno od drugoga. Na taj
način »pokrio« bi se odjednom veći dio terena, a osim toga tako su moguća
i uspoređivanja dobivenih rezultata.


b) Uvijek sam koristio slobodno ovješenu sijalicu o neki
raspoloživi oslonac (zid, kolac, granu, rub krovišta i si.). Oko sijalice slobodno
bi se kretali leptiri i odsjedali na neku podlogu bijele boje (SI. 5). Nisam
koristio nikakav lijevak niti rezervoar s omamljujućim sredstvom. Najviše
leptira ulovio sam u položaju njihovog mirovanja na podlozi, ali i u radiusu
i do 10 m od izvora svjetla.


SI. 3. I veoma rijetka vrsta Coenotephria sagittata F. ulovljena je pomoću
jakog živinog svjetla na tri lokaliteta u Podravini.


Foto R. Kranjčev


c) Moja aktivnost za vrijeme lova bila je usmjerena u više pravaca.
Registrirao sam bilježenjem pridošle vrste i njihovu količinu, izdvajao česte
vrste, spremao potreban materijal za kolekcije i kasniju obradu, obilazio
ostale mamce, prema prilikama spremao materijal za uzgoj, registirao meteorološke
činioce i vodio druge zabilješke. Čestim izlascima na teren bilo je
moguće procjenom kvalitativnog i kvantitativnog sastava faune makrolepidoptera
utvrditi njen sastav u odnosu na dotičnu fitocenozu kao i dobiti
odgovore na niz drugih pitanja.